Sadržaj
200 odnosi: Ajnštajnij, Akcelerator čestica, Aktinij, Aluminij, Americij, Antimon, Argon, Arsen, Astat, Atom, Atomska jedinica mase, Atomska jezgra, Atomski broj, Željezo, Živa, Bakar, Balmerova serija, Barij, Berilij, Berkelij, Bizmut, Bjelančevine, Bor, Borij, Brom, Cerij, Cezij, Cijeli broj, Cink, Cirkonij, Darmštatij, Deuterij, Difuzija, Disprozij, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Dušik, Dubnij, Električni naboj, Električno polje, Elektroliza, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronski omotač atoma, Englezi, Erbij, Europij, Fermij, Fizičar, Fluor, Fosfor, ... Proširite indeks (150 više) »
- Nuklearna fizika
Ajnštajnij
Element je nazvan u čast Alberta Einsteina.
Pogledaj Izotop i Ajnštajnij
Akcelerator čestica
Muzeju znanosti u Londonu. izmjenično električno polje (1928.). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta.
Pogledaj Izotop i Akcelerator čestica
Aktinij
Francuski kemičar André-Louis Debierne najavio je otkriće novog elementa 1899.
Pogledaj Izotop i Aktinij
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Pogledaj Izotop i Aluminij
Americij
Ime je dobio po dvjema Amerikama, Južnoj i Sjevernoj, u analogiji s europijem.
Pogledaj Izotop i Americij
Antimon
*Antimon su poznavali još stari Egipćani 2500.
Pogledaj Izotop i Antimon
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Pogledaj Izotop i Argon
Arsen
Arsen je polumetal, element 15.
Pogledaj Izotop i Arsen
Astat
Astat su 1940. godine otkrili Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie (SAD).
Pogledaj Izotop i Astat
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Izotop i Atom
Atomska jedinica mase
Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u.
Pogledaj Izotop i Atomska jedinica mase
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase.
Pogledaj Izotop i Atomska jezgra
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Pogledaj Izotop i Atomski broj
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Pogledaj Izotop i Željezo
Živa
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista).
Pogledaj Izotop i Živa
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Pogledaj Izotop i Bakar
Balmerova serija
Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.
Pogledaj Izotop i Balmerova serija
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Pogledaj Izotop i Barij
Berilij
Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.
Pogledaj Izotop i Berilij
Berkelij
Ime je dobio po gradu Berkeleyju u Kaliforniji, gdje se nalazi laboratorij za radijaciju Berkeleyjevskoga sveučilišta – Nacionalni laboratorij Lawrencea Berkeleyja, gdje je element otkriven u prosincu 1949.
Pogledaj Izotop i Berkelij
Bizmut
Bizmut (novol. bisemutum 2O3).
Pogledaj Izotop i Bizmut
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Pogledaj Izotop i Bjelančevine
Bor
* Bor (element), kemijski element.
Pogledaj Izotop i Bor
Borij
Nobelovac Niels Bohr dijeli ime s ovim elementom.
Pogledaj Izotop i Borij
Brom
Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.
Pogledaj Izotop i Brom
Cerij
Cerij ili cerDraško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl.
Pogledaj Izotop i Cerij
Cezij
Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.
Pogledaj Izotop i Cezij
Cijeli broj
Cijeli brojevi proširenje su skupa prirodnih brojeva neutralnim elementom za zbrajanje, nulom, i brojevima koji su njima suprotni, to jest brojevima s kojima zbrojeni daju nulu.
Pogledaj Izotop i Cijeli broj
Cink
Cink je kemijski element 12.
Pogledaj Izotop i Cink
Cirkonij
Cirkonij je čeličnosiv, mekan, rastezljiv i kovak metal visokog sjaja.
Pogledaj Izotop i Cirkonij
Darmštatij
Ime je dobio po gradu gdje je istraživan Darmstadtu.
Pogledaj Izotop i Darmštatij
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Pogledaj Izotop i Deuterij
Difuzija
vodi. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. bojila u vodi. membranom. Difuzija kroz propusne ili polupropusne membrane (stijenke) naziva se osmoza. Difuzija (lat. diffusio: širenje, rasprostiranje, raspršenje) je prijenos kemijskih tvari u plinovima, kapljevinama i čvrstim tvarima.
Pogledaj Izotop i Difuzija
Disprozij
Disprozij je 1886. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Pogledaj Izotop i Disprozij
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2.
Pogledaj Izotop i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Pogledaj Izotop i Dušik
Dubnij
Dubnij je dobio ime po mjestu Dubnoj, Rusija jer je tamo prvi put sintetiziran.
Pogledaj Izotop i Dubnij
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu.
Pogledaj Izotop i Električni naboj
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Pogledaj Izotop i Električno polje
Elektroliza
električne struje. istosmjerne struje. vode. bakrenog sulfata (bakrenje). Elektroliza je elektrokemijska reakcija razlaganja ili razgradnje elektrolita djelovanjem električne struje.
Pogledaj Izotop i Elektroliza
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Pogledaj Izotop i Elektromagnetsko zračenje
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Izotop i Elektron
Elektronski omotač atoma
Elektronski omotač atoma je slojeviti omotač oko jezgre atoma u kojemu se nalaze elektroni.
Pogledaj Izotop i Elektronski omotač atoma
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Pogledaj Izotop i Englezi
Erbij
Erbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Pogledaj Izotop i Erbij
Europij
Ime je dobio po kontinentu Europi, a simbol mu je isti kao kratica Europske unije.
Pogledaj Izotop i Europij
Fermij
Talijanski znanstvenik Enrico Fermi dijeli ime s ovim elementom.
Pogledaj Izotop i Fermij
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Pogledaj Izotop i Fizičar
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Pogledaj Izotop i Fluor
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Pogledaj Izotop i Fosfor
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Pogledaj Izotop i Fotografija
Fotosinteza
biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.
Pogledaj Izotop i Fotosinteza
Francij
Ima najnižu elektronegativnost od svih poznatih elemenata, a drugi je najrjeđi od prirodnih elemenata (nakon astata).
Pogledaj Izotop i Francij
Francis William Aston
masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Pogledaj Izotop i Francis William Aston
Frederick Soddy
Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.
Pogledaj Izotop i Frederick Soddy
Fundamentalne interakcije
Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. atomskih jezgri u jezgru helija. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Fundamentalne interakcije, osnovne sile ili temeljno međudjelovanje je međudjelovanje elementarnih čestica: gravitacijsko, elektromagnetsko, jako i slabo.
Pogledaj Izotop i Fundamentalne interakcije
Gadolinij
Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Pogledaj Izotop i Gadolinij
Galij
Galij je ime dobio po rimskoj provinciji Galiji, koja je zauzimala područja današnje Belgije i Luksemburga, kao i dijelove Francuske, Italije, Nizozemske, Švicarske i Njemačke.
Pogledaj Izotop i Galij
Germanij
Germanij je sivobijel, jako krhak polumetal.
Pogledaj Izotop i Germanij
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Izotop i Grčki jezik
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Pogledaj Izotop i Gustoća
Hafnij
To je metal visokog srebrnog sjaja otporan na koroziju.
Pogledaj Izotop i Hafnij
Hasij
Element je prvi put sinteziran u Darmstadtu 1984.
Pogledaj Izotop i Hasij
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Pogledaj Izotop i Helij
Holmij
Holmij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Pogledaj Izotop i Holmij
Indeks loma
Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.
Pogledaj Izotop i Indeks loma
Indij
Ime je dobio po boji indigo.
Pogledaj Izotop i Indij
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Pogledaj Izotop i Ion
Ionizirajuće zračenje
Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.
Pogledaj Izotop i Ionizirajuće zračenje
Iridij
Iridij je vrlo rijedak u Zemljinoj kori.
Pogledaj Izotop i Iridij
Iterbij
Iterbij je 1878. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Pogledaj Izotop i Iterbij
Itrij
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.
Pogledaj Izotop i Itrij
Izotopi željeza
atomskih jezgri. Mössbauerovoj spektroskopiji. Izotopi željeza koji se javljaju u prirodi su četiri: željezo-54 (5,9%), željezo-56 (91,72%), željezo-57 (2,1%) i željezo-58 (0,28%), a ostali su radioaktivni s kratkim vremenom poluraspada, osim izotopa željezo-60 (t1/2.
Pogledaj Izotop i Izotopi željeza
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Pogledaj Izotop i Jod
Joseph John Thomson
Aparatura kojom je J. J. Thomson izravno je povezao katodne zrake (elektrone) s negativnim nabojem Aparatura s kojom je J. J. Thomson pokazao da se zrake otklanjaju u električnom polju. Slovom C je označena katoda, s A anoda koja je kao i B imala prorez kroz koji su prolazile zrake. Ploče kondenzatora označene su s D i E.
Pogledaj Izotop i Joseph John Thomson
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Pogledaj Izotop i Kadmij
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Pogledaj Izotop i Kalcij
Kalifornij
Ime je dobio po američkoj saveznoj državi Kaliforniji.
Pogledaj Izotop i Kalifornij
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Pogledaj Izotop i Kalij
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Pogledaj Izotop i Kemija
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Pogledaj Izotop i Kemijska reakcija
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Pogledaj Izotop i Kemijski element
Kemijski simboli
Kemijski simboli su dogovoreni međunarodni znakovi za kemijske elemente.
Pogledaj Izotop i Kemijski simboli
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Pogledaj Izotop i Kilogram
Kirij
Ovaj element dijeli ime s bračnim parom Curie, Marie i Pierreom.
Pogledaj Izotop i Kirij
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Izotop i Kisik
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Pogledaj Izotop i Klor
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Pogledaj Izotop i Kobalt
Kopernicij
Kopernicij su u veljači 1996. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka).
Pogledaj Izotop i Kopernicij
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Pogledaj Izotop i Kositar
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Pogledaj Izotop i Kripton
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Pogledaj Izotop i Kristal
Kristalizacija
kristalnu rešetku. Kristalizacija meda. vodene pare može se odviti na razne načine. bronce koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) kristalna zrna. šećerne repe. Kristalizacija je nastajanje kristala u kojem se osnovne čestice (atomi, ioni ili molekule) pravilno slažu u prostoru stvarajući kristalnu rešetku.
Pogledaj Izotop i Kristalizacija
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Pogledaj Izotop i Krom
Ksenon
Ksenon su 1898.
Pogledaj Izotop i Ksenon
Lantan
Lantan je 1839. godine otkrio Šveđanin Carl Gustaf Mosander.
Pogledaj Izotop i Lantan
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Pogledaj Izotop i Laser
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Izotop i Latinski jezik
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Pogledaj Izotop i Litij
Lorensij
Ime je dobio po nobelovcu E. O. Lawrenceu, izumitelju ciklotrona.
Pogledaj Izotop i Lorensij
Lutecij
Srebrnosive je boje i na zraku je relativno stabilan.
Pogledaj Izotop i Lutecij
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Pogledaj Izotop i Magnetsko polje
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Pogledaj Izotop i Magnezij
Majtnerij
Element je nazvan u čast austrijske fizičarke Lise Meitner.
Pogledaj Izotop i Majtnerij
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Pogledaj Izotop i Mangan
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Izotop i Masa
Maseni broj
Stilizirani prikaz atoma litija. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Maseni broj ili nukleonski broj (oznaka A) je ukupan broj nukleona u atomskoj jezgri, koji je jednak zbroju broja protona P i broja neutrona N, to jest: Maseni broj je približno jednak relativnoj atomskoj masi.
Pogledaj Izotop i Maseni broj
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Pogledaj Izotop i Materija
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Pogledaj Izotop i Medicina
Mendelevij
Mendelevij je umjetno dobiven transuranijski element iz skupine aktinida (aktinoida).
Pogledaj Izotop i Mendelevij
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Izotop i Metar
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Pogledaj Izotop i Mol (mjerna jedinica)
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Izotop i Molekula
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Pogledaj Izotop i Molibden
Moskovij
Prije nego što je bio otkriven, privremeno ime bilo mu je ununpentij.
Pogledaj Izotop i Moskovij
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Pogledaj Izotop i Natrij
Neodimij
Neodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Pogledaj Izotop i Neodimij
Neon
Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers.
Pogledaj Izotop i Neon
Neptunij
Ime je dobio po planetu Neptunu.
Pogledaj Izotop i Neptunij
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.
Pogledaj Izotop i Neutron
Neutronski broj
atomskih jezgri. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronski broj ili broj neutrona (oznaka N) je broj neutrona u atomskoj jezgri.
Pogledaj Izotop i Neutronski broj
Nihonij
Ununtrij je bilo privremeno ime ovog elementa.
Pogledaj Izotop i Nihonij
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Pogledaj Izotop i Nikal
Niobij
Niobij je metal svijetlosive boje, mekan i kovak.
Pogledaj Izotop i Niobij
Nobelij
Ime je dobio po švedskom kemičaru, otkrivaču dinamita i osnivaču Nobelove nagrade Alfredu Nobelu.
Pogledaj Izotop i Nobelij
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Pogledaj Izotop i Nobelova nagrada za kemiju
Novotvorina
Novotvorina, neoplazma (grč. neos - nov, plasia - rast) ili tumor (lat. tumor - oteklina) patološka je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog umnažanja abnormalnih stanica.
Pogledaj Izotop i Novotvorina
Nuklearna energija
Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.
Pogledaj Izotop i Nuklearna energija
Nuklearna fisija
Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.
Pogledaj Izotop i Nuklearna fisija
Nuklearna fuzija
Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.
Pogledaj Izotop i Nuklearna fuzija
Nuklearna reakcija
alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.
Pogledaj Izotop i Nuklearna reakcija
Nuklearni reaktor
Jezgra malog istraživačkog reaktora. Nuklearna lančana reakcija: jezgra uranija-235 apsorbira neutron, koji se razdvoji u brze, lakše elemente (fisijske produkte) i slobodne neutrone. Iako se i reaktori i nuklearna oružja oslanjaju na lančane reakcije, stopa reakcije u reaktorima znatno je sporija nego kod bombe.
Pogledaj Izotop i Nuklearni reaktor
Nukleinske kiseline
Nukleinske kiseline su makromolekule koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetske informacije.
Pogledaj Izotop i Nukleinske kiseline
Nukleon
Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.
Pogledaj Izotop i Nukleon
Nuklid
Stilizirani prikaz atoma litija. Nuklid je atom kemijskog elementa za koji je točno poznat ne samo redni ili atomski broj Z, već i ukupan broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Pogledaj Izotop i Nuklid
Oganeson
Dobiva se fuzijom: \mathrm+\mathrm\quad\rightarrow\quad\mathrm+ 3\,\mathrm.
Pogledaj Izotop i Oganeson
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Pogledaj Izotop i Olovo (element)
Osmij
Osmij je sivomodar, tvrd metal, visokog tališta.
Pogledaj Izotop i Osmij
Paladij
Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal.
Pogledaj Izotop i Paladij
Peć
toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska.
Pogledaj Izotop i Peć
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Pogledaj Izotop i Periodni sustav elemenata
Platina
Plemenita kovina.
Pogledaj Izotop i Platina
Plutonij
Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.
Pogledaj Izotop i Plutonij
Polonij
Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj.
Pogledaj Izotop i Polonij
Praseodimij
Praseodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Pogledaj Izotop i Praseodimij
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Pogledaj Izotop i Priroda
Procij
Procij (simbol P ili 1H) je najlakši, najzastupljeniji i jedini stabilni izotop vodika.
Pogledaj Izotop i Procij
Prometij
Ime Prometij izvedeno je iz imena Prometej (grčki heroj).
Pogledaj Izotop i Prometij
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.
Pogledaj Izotop i Proton
Raderfordij
Raderfordij (u hrvatskoj literaturi također i pod rutherfordij, neslužbeno u hrvatskom jeziku nazivan kurčatovij, a korišteno je i generičko ime unnilkvadij) dobio je svoje ime po novozelandskom fizičaru Ernestu Rutherfordu.
Pogledaj Izotop i Raderfordij
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Pogledaj Izotop i Radij
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Pogledaj Izotop i Radijacija
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto).
Pogledaj Izotop i Radioaktivnost
Radionuklid
Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m.
Pogledaj Izotop i Radionuklid
Radioterapija
zdjelice. Italiji iz 1953. Moderni ciklotron koji se koristi za radioterapiju. Radioterapija je metoda liječenja zloćudnih bolesti (raka) primjenom ionizirajućega zračenja.
Pogledaj Izotop i Radioterapija
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Pogledaj Izotop i Radon
Relativna atomska masa
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).
Pogledaj Izotop i Relativna atomska masa
Renij
Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.
Pogledaj Izotop i Renij
Rodij
Ime mu dolazi od grčke riječi rhodon što znači ruža.
Pogledaj Izotop i Rodij
Roentgenij
Wilhelm Conrad Röntgen je njemački fizičar po kojemu je ovaj element dobio ime.
Pogledaj Izotop i Roentgenij
Rubidij
Mekan je i srebrnobijel metalni element alkalijske skupine.
Pogledaj Izotop i Rubidij
Rutenij
Rutenij je tvrd, vatrostalni metal bijelosive boje.
Pogledaj Izotop i Rutenij
Samarij
Samarij je 1879. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Pogledaj Izotop i Samarij
Selenij
---- Selenij (poznat i kao selen) je nemetal, srodan sumporu i teluriju.
Pogledaj Izotop i Selenij
Siborgij
Siborgij je prethodno nosio ime unnilheksij (Unh).
Pogledaj Izotop i Siborgij
Silicij
Silicij (lat. silex.
Pogledaj Izotop i Silicij
Skandij
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan tranzicijski element.
Pogledaj Izotop i Skandij
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.
Pogledaj Izotop i Spektroskopija
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Pogledaj Izotop i Srebro
Stabilnost
mehanici. silom. krilo i rep djeluju sile uzgona. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. Metastabilno stanje slabije veze (1), prijelazne konfiguracije "sedla" (2) i stabilnog stanja jače veze (3). Stabilnost (prema stabilan stabilnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Izotop i Stabilnost
Standardni tlak i temperatura
Standardni tlak i temperatura (standardni uvjeti, s.u., STP) prihvaćeni su uvjeti za eksperimentalna mjerenja u znanosti, sa svrhom olakšanog uspoređivanja različitih podataka.
Pogledaj Izotop i Standardni tlak i temperatura
Sterilizacija
Sterilizator na kirurškoj klinici u Dresdenu, 1956. godine Moderni sterilizator (autoklav) Sterilizacija je proces kojim se potpuno odstranjuju ili uništavaju svi mikroorganizmi i njihove spore s predmeta, instrumenata i materijala do te mjere da se na standardnim medijima za kultiviranje ne mogu dokazati.
Pogledaj Izotop i Sterilizacija
Stroncij
Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.
Pogledaj Izotop i Stroncij
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Pogledaj Izotop i Sumpor
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Izotop i Svjetlost
Talij
Talij je 1861. godine otkrio William Crookes (Engleska).
Pogledaj Izotop i Talij
Tantal (element)
To je vrlo tvrdi sivi sjajan metal.
Pogledaj Izotop i Tantal (element)
Tehnecij
Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal.
Pogledaj Izotop i Tehnecij
Telurij
Telurij je tvar srebrnastosive boje, metalnog sjaja.
Pogledaj Izotop i Telurij
Tenesin
Halogeni kemijski element otkriven u siječnju 2010.
Pogledaj Izotop i Tenesin
Terbij
Terbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Pogledaj Izotop i Terbij
Termodinamička faza
Termodinamička faza ili faza tvari je u termodinamici skup stanja makroskopskog termodinamičkog sustava s homogenim kemijskim sastavom i fizičkim svojstvima (npr. gustoća, kristalna struktura, indeks loma itd.). Faza tvari je homogeni dio heterogenog sustava koji je od drugih dijelova toga sustava odijeljen fizičkom granicom.
Pogledaj Izotop i Termodinamička faza
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Pogledaj Izotop i Titanij
Toplina isparavanja
vodu, metanol, benzen i aceton Toplina isparavanja ili standardna entalpija isparavanja (ΔHv) količina je toplinske energije koja je potrebna jednom molu tekućine za prelazak u plin, odnosno količina toplinske energije koju ista količina plina oslobodi prilikom prelaska u tekuće agregatno stanje.
Pogledaj Izotop i Toplina isparavanja
Toplina taljenja
Toplina taljenja ili standardna entalpija taljenja (ΔHfus) količina je toplinske energije koja je potrebna jednom molu krutine za prelazak u tekućinu, odnosno količina toplinske energije koju ista količina tekućine oslobodi prilikom prelaska u kruto agregatno stanje.
Pogledaj Izotop i Toplina taljenja
Toplinska vodljivost
Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.
Pogledaj Izotop i Toplinska vodljivost
Topljivost
Topljivost je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu.
Pogledaj Izotop i Topljivost
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Pogledaj Izotop i Torij
Tricij
Tricij (simbol T ili 3H) je radioaktivni izotop vodika.
Pogledaj Izotop i Tricij
Tulij
Tulij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Pogledaj Izotop i Tulij
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj Izotop i Ugljik
Ugljik-14
Akceleratorski maseni spektrometar u ''Lawrence Livermore National Laboratory'' Ugljik-14 (14C) radioaktivni je izotop ugljika s jezgrom koja sadrži 6 protona i 8 neutrona.
Pogledaj Izotop i Ugljik-14
Ugljikohidrati
glikozidnom vezom. Ima formulu C12H22O11. Ugljikohidrati su velike biološke molekule ili makromolekule sastavljene od ugljikovih (C), vodikovih (H) i kisikovih (O) atoma, obično s omjerom atoma vodika i kisika od 2: 1 (kao u vodi), odnosno empirijske formule Cm(H2O)n (pri čemu m može biti različit od n).
Pogledaj Izotop i Ugljikohidrati
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str.
Pogledaj Izotop i Uranij
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Pogledaj Izotop i Valna duljina
Vanadij
Vanadij je čeličnosiv, vrlo tvrd metal otporan na koroziju.
Pogledaj Izotop i Vanadij
Viskoznost
Demonstracija viskoznosti. Tekućina s lijeve strane ima manju viskoznost od tekućine s desne strane. strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje, a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju.
Pogledaj Izotop i Viskoznost
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Izotop i Vodik
Volfram
Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.
Pogledaj Izotop i Volfram
Zlato
zlato.
Pogledaj Izotop i Zlato
Vidi također
Nuklearna fizika
- Alfa raspad
- Atomska jezgra
- Atomski broj
- Barionski broj
- Beta raspad
- Bethe-Blochova formula
- Coulombova barijera
- Dozimetrija
- Elektronski uhvat
- Emisijski spektar
- Energija vezanja
- Fisilni materijali
- Gama-čestica
- Grej
- Hadroni
- Hiperjezgra
- Hladna fuzija
- Izospin
- Izotoni
- Izotop
- Jaka nuklearna sila
- Kopernicij
- Ksi barion
- Mössbauerov efekt
- Neutronski broj
- Nuklearna energija vezanja
- Nuklearna fisija
- Nuklearna fizika
- Nuklearna fuzija
- Nuklearna lančana reakcija
- Nuklearna reakcija
- Nuklid
- Ogrjevna vrijednost
- Parnost
- Prirodni nuklearni reaktori
- Radionuklid
- Raspršenje
- Rezidualna jaka nuklearna sila
- Transmutacija
- Transuranijski elementi
- Umjetni elementi
- Višeanodni proporcionalni brojač
- Zabranjene crte
Također poznat kao Izotopi.
, Fotografija, Fotosinteza, Francij, Francis William Aston, Frederick Soddy, Fundamentalne interakcije, Gadolinij, Galij, Germanij, Grčki jezik, Gustoća, Hafnij, Hasij, Helij, Holmij, Indeks loma, Indij, Ion, Ionizirajuće zračenje, Iridij, Iterbij, Itrij, Izotopi željeza, Jod, Joseph John Thomson, Kadmij, Kalcij, Kalifornij, Kalij, Kemija, Kemijska reakcija, Kemijski element, Kemijski simboli, Kilogram, Kirij, Kisik, Klor, Kobalt, Kopernicij, Kositar, Kripton, Kristal, Kristalizacija, Krom, Ksenon, Lantan, Laser, Latinski jezik, Litij, Lorensij, Lutecij, Magnetsko polje, Magnezij, Majtnerij, Mangan, Masa, Maseni broj, Materija, Medicina, Mendelevij, Metar, Mol (mjerna jedinica), Molekula, Molibden, Moskovij, Natrij, Neodimij, Neon, Neptunij, Neutron, Neutronski broj, Nihonij, Nikal, Niobij, Nobelij, Nobelova nagrada za kemiju, Novotvorina, Nuklearna energija, Nuklearna fisija, Nuklearna fuzija, Nuklearna reakcija, Nuklearni reaktor, Nukleinske kiseline, Nukleon, Nuklid, Oganeson, Olovo (element), Osmij, Paladij, Peć, Periodni sustav elemenata, Platina, Plutonij, Polonij, Praseodimij, Priroda, Procij, Prometij, Proton, Raderfordij, Radij, Radijacija, Radioaktivnost, Radionuklid, Radioterapija, Radon, Relativna atomska masa, Renij, Rodij, Roentgenij, Rubidij, Rutenij, Samarij, Selenij, Siborgij, Silicij, Skandij, Spektroskopija, Srebro, Stabilnost, Standardni tlak i temperatura, Sterilizacija, Stroncij, Sumpor, Svjetlost, Talij, Tantal (element), Tehnecij, Telurij, Tenesin, Terbij, Termodinamička faza, Titanij, Toplina isparavanja, Toplina taljenja, Toplinska vodljivost, Topljivost, Torij, Tricij, Tulij, Ugljik, Ugljik-14, Ugljikohidrati, Uranij, Valna duljina, Vanadij, Viskoznost, Vodik, Volfram, Zlato.