Brže od pregledniku!
41 odnosi: Andrea del Sarto, Andrea Palladio, Andrea Sansovino, Antika, Arhitektura, Bargello, Bazilika svetog Marka, Dioniz, Donato Bramante, Firenca, Firentinska katedrala, Isus, Italija, Jakov Zebedejev (stariji), Kiparstvo, Lav X., Michelangelo Buonarroti, Nacionalna knjižnica sv. Marka, Pietro Perugino, Rafael, Renesansa, Rim, Tintoretto, Trg svetog Marka, Venecija, Venecija, Visoka renesansa, Zecca, Zvonik bazilike sv. Marka, 1486., 1501., 1506., 1510., 1511., 1514., 1517., 1518., 1529., 1570., 16. stoljeće, 2. srpnja, 27. studenoga.
Andrea del Sarto
Andrea del Sarto, pravog imena Andrea d'Agnolo (Firenca, 16. srpnja 1486. – Firenca, 29. rujna 1531.) bio je talijanski slikar; najistaknutiji majstor firentinske visoke renesanse.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Andrea del Sarto · Vidi više »
Andrea Palladio
Andrea Palladio, pravog imena Andrea di Pietro della Gondola (Padova, 30. studenog 1508. – Vicenza, 19. kolovoza 1580.), bio je talijanski arhitekt i teoretičar; obnovitelj antičkih tradicija u arhitekturi cinquecenta (visoke renesanse 16. stoljeća).
Novi!!: Jacopo Sansovino i Andrea Palladio · Vidi više »
Andrea Sansovino
Andrea dal Monte Sansovino ili Andrea Contucci del Monte San Savino (* Monte San Savino pored Arezza, 1467. - † Monte San Savino 1529.), bio je talijanski kipar visoke renesanse.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Andrea Sansovino · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Antika · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Arhitektura · Vidi više »
Bargello
Stubište u palači uredio je Giacoma Brogija u 19. st. Bargello (Palazzo del Bargello ili Palazzo del Podest) je gotička građevina u Firenci iz 13.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Bargello · Vidi više »
Bazilika svetog Marka
Trga sv. Marka. Bazilika sv. Marka predvečer. Bazilika svetog Marka (tal. Basilica di San Marco a Venezia), venecijanska katedrala, najslavnija je gradska crkva i jedan od najboljih primjera bizantske arhitekture u Europi.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Bazilika svetog Marka · Vidi više »
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Dioniz · Vidi više »
Donato Bramante
Donato "Donnino" di Angelo di Pascuccio poznat kao Il Bramante (Fermignano, 1444. – Rim, 11. travnja 1514.) bio je talijanski arhitekt i slikar, među najboljima u renesansi.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Donato Bramante · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Firenca · Vidi više »
Firentinska katedrala
'''Firentinska katedrala''' Fotografija katedrale s početka 20. stoljeća Firentinska katedrala (talijanski: Cattedrale di Santa Maria del Fiore ili Duomo) je stolna bazilika Firentinske nadbiskupije.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Firentinska katedrala · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Italija · Vidi više »
Jakov Zebedejev (stariji)
Jakov Zebedejev (stariji) jedan je od Isusovih dvanaest apostola.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Jakov Zebedejev (stariji) · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Kiparstvo · Vidi više »
Lav X.
Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Lav X. · Vidi više »
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Michelangelo Buonarroti · Vidi više »
Nacionalna knjižnica sv. Marka
Zgrada Biblioteke Marciane, rad Jacopa Sansovina Nacionalna knjižnica sv.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Nacionalna knjižnica sv. Marka · Vidi više »
Pietro Perugino
Pietro Perugino (1446. – 1524.) je bio vodeći slikar Umbrijske škole koji je razvio neke kvalitete koje smatramo klasičnim izrazom Visoka renesansa.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Pietro Perugino · Vidi više »
Rafael
Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt visoke renesanse; uz Leonarda da Vincija i Michelangela njezin najznačajniji predstavnik.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Rafael · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Rim · Vidi više »
Tintoretto
Tintoretto, pravog imena Jacopo Robusti, (29. rujna, 1518., Venecija – 31. svibnja, 1594., Venecija), u mladosti poznat i kao Jacopo Comin,, on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; Pristupljeno 20.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Tintoretto · Vidi više »
Trg svetog Marka, Venecija
Canaletta Tlocrt trga iz 1831. Trg svetog Marka (tal. Piazza San Marco), glavni trg u Veneciji u Italiji.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Trg svetog Marka, Venecija · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Jacopo Sansovino i Venecija · Vidi više »
Visoka renesansa
Sikstinske kapele u Vatikanu, oko 1510. Visoka renesansa (ili razvijena renesansa, tal. cinquecento) je kasna faza renesanse koja se odvija do prve polovice 16.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Visoka renesansa · Vidi više »
Zecca
Pogled na Zeccu s kanala Grande Zecca, mletačka kovnica novca osnovana u devetom stoljeću, a prestala raditi 1866. Povijest kovnice počinje od 810. godine i naselja Malamocco na venecijanskom Lidu gdje se je tada nalazila Duždeva palača, preseljenjem dužda i većine stanovnika na Rialto, seli se i Zecca.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Zecca · Vidi više »
Zvonik bazilike sv. Marka
zvonik bazilike sv. Marka Zvonik bazilike sv.
Novi!!: Jacopo Sansovino i Zvonik bazilike sv. Marka · Vidi više »
1486.
Bez opisa.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1486. · Vidi više »
1501.
1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1501. · Vidi više »
1506.
1506. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1506. · Vidi više »
1510.
1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1510. · Vidi više »
1511.
1511. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1511. · Vidi više »
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1514. · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1517. · Vidi više »
1518.
Bez opisa.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1518. · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1529. · Vidi više »
1570.
Bez opisa.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 1570. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 16. stoljeće · Vidi više »
2. srpnja
2.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 2. srpnja · Vidi više »
27. studenoga
27.
Novi!!: Jacopo Sansovino i 27. studenoga · Vidi više »
