Sličnosti između Jadransko more i Popis otoka Hrvatske
Jadransko more i Popis otoka Hrvatske imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Brač, Brusnik, Cres, Dugi otok, Hrvatska, Jabuka (otok), Jadransko more, Korčula, Krk, Lošinj, Mljet, Otok, Vis.
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Brač i Jadransko more · Brač i Popis otoka Hrvatske ·
Brusnik
Brusnik je nenaseljen hrvatski jadranski otok 23 kilometara zapadno od Visa.
Brusnik i Jadransko more · Brusnik i Popis otoka Hrvatske ·
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Cres i Jadransko more · Cres i Popis otoka Hrvatske ·
Dugi otok
Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana.
Dugi otok i Jadransko more · Dugi otok i Popis otoka Hrvatske ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Jadransko more · Hrvatska i Popis otoka Hrvatske ·
Jabuka (otok)
Jabuka je vulkanski otočić čunjastog oblika u Jadranu, zapadno od Visa.
Jabuka (otok) i Jadransko more · Jabuka (otok) i Popis otoka Hrvatske ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Jadransko more i Jadransko more · Jadransko more i Popis otoka Hrvatske ·
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Jadransko more i Korčula · Korčula i Popis otoka Hrvatske ·
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Jadransko more i Krk · Krk i Popis otoka Hrvatske ·
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Jadransko more i Lošinj · Lošinj i Popis otoka Hrvatske ·
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Jadransko more i Mljet · Mljet i Popis otoka Hrvatske ·
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Jadransko more i Otok · Otok i Popis otoka Hrvatske ·
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Jadransko more i Popis otoka Hrvatske imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Jadransko more i Popis otoka Hrvatske
Usporedba između Jadransko more i Popis otoka Hrvatske
Jadransko more ima 287 odnose, a Popis otoka Hrvatske ima 588. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 1.49% = 13 / (287 + 588).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Jadransko more i Popis otoka Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: