Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Jadransko more

Indeks Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 283 odnosi: Abruzzo, Adige, Afrička ploča, Albanija, Alpe, Alpska orogeneza, Aluvij, Američki dolar, Ancona, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Antika, Apenini, Apeninski poluotok, Apulija, Arteški bunar, Austro-Ugarska, Šibenik, B92, Bakar (grad), Balkanski poluotok, Bari, Biokovo, Bizant, Bojana, Bosna i Hercegovina, Brač, Brana, Brenta, Brijuni, Brindisi, Brusnik, Bura, Butrint, Cetina, Chioggia, Cipli, CNN, Cres, Crna Gora, Crno more, Crvene alge, Cunami, Dalmacija (rimska provincija), Delta Neretve, Deverika, Dinaridi, Dobri dupin, Dolomit, Domovinski rat, Drač, ... Proširite indeks (233 više) »

  2. Mora u Europi
  3. Mora u Italiji
  4. Vodene mase u Bosni i Hercegovini
  5. Vodene mase u Crnoj Gori
  6. Vodene mase u Hrvatskoj
  7. Vodene mase u Sloveniji

Abruzzo

Abruzzo (također Abruzzi, što je starija zastarjela množina), regija je u središnjoj Italiji, dio bivše regije Abruzzi i Molise.

Pogledaj Jadransko more i Abruzzo

Adige

Adige (talijanski: Adige, venecijanski dijalekt: Àdexe; Trentin: Ades; furlanski dijalekt: Adis; nje: Etsch; retoromanski: Adesc, ili Adiç; latinski.: Athesis) je rijeka u Italiji.

Pogledaj Jadransko more i Adige

Afrička ploča

Karta istočne Afrike prikazuje neke od povijesno aktivnih vulkana (crveni trokuti) i Afarski trokut (zasjenjen, sredina) - trostruki spoj gdje se tri ploče odmiču jedna od druge: Arapska ploča, Afrička ploča i Somalijska ploča (USGS). Afrička ploča glavna je litosferna ploča koju presijecaju ekvator i nulti meridijan, a proteže se zapadno do Srednjoatlantskog hrpta.

Pogledaj Jadransko more i Afrička ploča

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Pogledaj Jadransko more i Albanija

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Pogledaj Jadransko more i Alpe

Alpska orogeneza

Sredozemlje tijekom Alpske orogeneze Alpska orogeneza je orogenska faza u kasnom mezozoiku i u kenozoiku (a koja traje i danas) tijekom koje je nastao Alpsko-himalajski lanac planina.

Pogledaj Jadransko more i Alpska orogeneza

Aluvij

Amazone u Brazilu Aluvij u JAR-u Aluvij (lat. alluvius) je rastresito i porozno tlo, akumulacijski oblik fluvijalnog procesa.

Pogledaj Jadransko more i Aluvij

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Pogledaj Jadransko more i Američki dolar

Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).

Pogledaj Jadransko more i Ancona

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Pogledaj Jadransko more i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.

Pogledaj Jadransko more i Antika

Apenini

Reljef Apenina. Apenini su planinski lanac dug otprilike 1200 km koji se proteže na istočnoj obali Italije, od sjevera do juga polutoka.

Pogledaj Jadransko more i Apenini

Apeninski poluotok

Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.

Pogledaj Jadransko more i Apeninski poluotok

Apulija

Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.

Pogledaj Jadransko more i Apulija

Arteški bunar

Italiji. Shematski prikaz arteškog bunara. Arteški bunar (po francuskoj grofoviji Artois) je mjesto gdje podzemna voda, koja se nalazi pod tlakom, sama izbija na površinu.

Pogledaj Jadransko more i Arteški bunar

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Pogledaj Jadransko more i Austro-Ugarska

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Pogledaj Jadransko more i Šibenik

B92

Bivše sjednište B92 u Beogradu B92 je medijska kuća iz Srbije sa sjedištem u Beogradu, koja obuhvaća radio produkciju, TV produkciju iz koje je kasnije nastala Televizija B92, izdavačku djelatnost (časopise, knjige, kompakt diskove), kulturni centar „Reks“, pružanje usluga interneta i web portal.

Pogledaj Jadransko more i B92

Bakar (grad)

Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.

Pogledaj Jadransko more i Bakar (grad)

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Pogledaj Jadransko more i Balkanski poluotok

Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.

Pogledaj Jadransko more i Bari

Biokovo

Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.

Pogledaj Jadransko more i Biokovo

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Pogledaj Jadransko more i Bizant

Bojana

Bojana je rijeka na granici Crne Gore i Albanije.

Pogledaj Jadransko more i Bojana

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Jadransko more i Bosna i Hercegovina

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Pogledaj Jadransko more i Brač

Brana

Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.

Pogledaj Jadransko more i Brana

Brenta

Rijeka Brenta je 174 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora u Trentino-Alto Adige do svog ušća u Venetu.

Pogledaj Jadransko more i Brenta

Brijuni

Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.

Pogledaj Jadransko more i Brijuni

Brindisi

Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.

Pogledaj Jadransko more i Brindisi

Brusnik

Brusnik je nenaseljen hrvatski jadranski otok 23 kilometara zapadno od Visa.

Pogledaj Jadransko more i Brusnik

Bura

Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu.

Pogledaj Jadransko more i Bura

Butrint

Butrint (grčki: Βουθρωτό, Bothrota) je arheološka lokacija u južnoj Albaniji koje se od 1992. godine nalazi na UNESCO-ovom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine.

Pogledaj Jadransko more i Butrint

Cetina

Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.

Pogledaj Jadransko more i Cetina

Chioggia

Panorama Chioggie iz zraka Chioggia (venecijanski: Cióxa, latinski: Clodia) je ribarski gradić pored Venecije (oko 25 - 50 km), u Venetu.

Pogledaj Jadransko more i Chioggia

Cipli

Cipli (Mugilidae) su porodica riba iz reda Mugiliformes.

Pogledaj Jadransko more i Cipli

CNN

Sjedište CNN-a u Atlanti CNN, što je skraćenica za Cable News Network, međunarodna je 24-satna informativna televizijska postaja.

Pogledaj Jadransko more i CNN

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Pogledaj Jadransko more i Cres

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.

Pogledaj Jadransko more i Crna Gora

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Pogledaj Jadransko more i Crno more

Crvene alge

Crvene alge (Rhodophyta, od grčkih riječi ῥόδον.

Pogledaj Jadransko more i Crvene alge

Cunami

Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća CunamiStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.

Pogledaj Jadransko more i Cunami

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Pogledaj Jadransko more i Dalmacija (rimska provincija)

Delta Neretve

Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.

Pogledaj Jadransko more i Delta Neretve

Deverika

Deverika (Abramis brama) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski) Cyprinidae, najpoznatiji je predstavnik roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).

Pogledaj Jadransko more i Deverika

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Pogledaj Jadransko more i Dinaridi

Dobri dupin

Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu.

Pogledaj Jadransko more i Dobri dupin

Dolomit

Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.

Pogledaj Jadransko more i Dolomit

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.

Pogledaj Jadransko more i Domovinski rat

Drač

Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Pogledaj Jadransko more i Drač

Drački okrug

Drački okrug (albanski: Qarku i Durrësit) je jedan od 12 okruga Albanije.

Pogledaj Jadransko more i Drački okrug

Dragonja

Dragonja je rijeka koja izvire u Sloveniji kod naselja Popeter, teče sjeverozapadnom Istrom i ulijeva se u Piranski zaljev, Jadransko more.

Pogledaj Jadransko more i Dragonja

Drim

Komani, nastalo izgradnjom brane na Drimu Drim (albanski Drin ili Drini; makedonski: Дрим (Drim); grčki: Δρινος) je rijeka u Albaniji.

Pogledaj Jadransko more i Drim

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Pogledaj Jadransko more i Dušik

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.

Pogledaj Jadransko more i Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Pogledaj Jadransko more i Dubrovnik

Dugi otok

Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana.

Pogledaj Jadransko more i Dugi otok

Dvorac Miramare

Dvorac Miramare Miramare (tal.: Castello di Miramare; njem.: Schloß Miramar) je dvorac izgrađen u 19.

Pogledaj Jadransko more i Dvorac Miramare

Edison

*Thomas Alva Edison.

Pogledaj Jadransko more i Edison

Emilia-Romagna

Emilia-Romagna je administrativna regija u Sjevernoj Italiji koju čine dvije povijesne regije - Emilia i Romagna.

Pogledaj Jadransko more i Emilia-Romagna

Endem

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.

Pogledaj Jadransko more i Endem

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Pogledaj Jadransko more i Energetika

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Pogledaj Jadransko more i Engleski jezik

Eocen

Eocen je geološko razdoblje u povijesti Zemlje u eonu fanerozoika, eri kenozoika i periodu tercijara.

Pogledaj Jadransko more i Eocen

Etruščani

Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda.

Pogledaj Jadransko more i Etruščani

Euroazijska ploča

Euroazijska ploča je litosferna ploča koja obuhvaća veći dio euroazijskog kontinenta (kopna koje se sastoji od tradicionalnih kontinenata Europe i Azije), ali bez indijskog potkontinenta, arapskog potkontinenta i područja istočno od lanca Verkojansk u istočnome Sibiru.

Pogledaj Jadransko more i Euroazijska ploča

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Pogledaj Jadransko more i Europska unija

ExxonMobil

minijatura Exxon Mobil Corporation ili ExxonMobil, je američka multinacionalna naftna i plinska korporacija sa sjedištem u Irvingu, Teksas, Sjedinjene Američke Države.

Pogledaj Jadransko more i ExxonMobil

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.).

Pogledaj Jadransko more i Fauna

Fierski okrug

Fierski okrug (albanski: Qarku i Fierit) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Pogledaj Jadransko more i Fierski okrug

Fliš

Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.

Pogledaj Jadransko more i Fliš

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Pogledaj Jadransko more i Flora

Furlanija-Julijska krajina

Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.

Pogledaj Jadransko more i Furlanija-Julijska krajina

Gargano

Gargano (talijanski: Promontorio Del Gargano ili Monte Gargano) je rt koji strši u Jadransko more na istočnoj obali Italije, u provinciji – Foggia (regija Apulija).

Pogledaj Jadransko more i Gargano

Gazprom

Moskvi. Gazprom (rus. Открытое Акционерное Общество "Газпром") - najveća ruska tvrtka, najveći eksploatator zemnog plina na svijetu i jedna od najvećih tvrtki na svijetu.

Pogledaj Jadransko more i Gazprom

Geofizika

date.

Pogledaj Jadransko more i Geofizika

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Pogledaj Jadransko more i Geologija

Geomorfologija

Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.

Pogledaj Jadransko more i Geomorfologija

Grado

Grado (venecijanski: Gravo, slovenski: Gradež, furlanski: Grau) je grad u Pokrajini Gorizia u okviru autonomne regije Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.

Pogledaj Jadransko more i Grado

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Pogledaj Jadransko more i Grci

Grdobina mrkulja

Grdobina mrkulja (lat. Lophius piscatorius) riba je iz porodice grdobina (lat. Lophidae).

Pogledaj Jadransko more i Grdobina mrkulja

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.

Pogledaj Jadransko more i Habsburška Monarhija

Hercegovačko-neretvanska županija

Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Jadransko more i Hercegovačko-neretvanska županija

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Jadransko more i Hrvatska

Hrvatski državni arhiv

Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.

Pogledaj Jadransko more i Hrvatski državni arhiv

Hrvatsko-slovenski granični spor

alt.

Pogledaj Jadransko more i Hrvatsko-slovenski granični spor

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Pogledaj Jadransko more i Iliri

Ilirik

Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.

Pogledaj Jadransko more i Ilirik

INA

INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.

Pogledaj Jadransko more i INA

Istarska županija

Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).

Pogledaj Jadransko more i Istarska županija

Istituto Nazionale di Statistica

Sjedište ''Istata'' u Rimu. Istituto Nazionale di Statistica (kratica: Istat) je talijanski državni statistički zavod.

Pogledaj Jadransko more i Istituto Nazionale di Statistica

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Pogledaj Jadransko more i Istra

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Jadransko more i Italija

Izola

Slovenije Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre.

Pogledaj Jadransko more i Izola

Jabuka (otok)

Jabuka je vulkanski otočić čunjastog oblika u Jadranu, zapadno od Visa.

Pogledaj Jadransko more i Jabuka (otok)

Jadranska ploča

Jadranska ili Apulijska ploča je mala tektonska ploča koja primarno nosi kontinentalnu koru koja se odvojila od Afričke ploče uz veliki transformni rasjed u Kredi.

Pogledaj Jadransko more i Jadranska ploča

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Pogledaj Jadransko more i Jadransko more

Jonsko more

Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.

Pogledaj Jadransko more i Jonsko more

Južna Europa

date.

Pogledaj Jadransko more i Južna Europa

Jugo

Jadranskom moru. zadarskoj rivi. Udari juga o gat (Zadar). ''Promenada Škvar'' za vrijeme juga (Orebić). Crikvenici. razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici). Sahare iznad Kufsteina (Austrija). Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h).

Pogledaj Jadransko more i Jugo

Jugoistočna Europa

date.

Pogledaj Jadransko more i Jugoistočna Europa

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Pogledaj Jadransko more i Jutarnji list

Karaburun

Karaburun (albanski: Gadishulli i Karaburunit) je najveći poluotok u Albaniji, koji se nalazi u Vlorskom okrugu.

Pogledaj Jadransko more i Karaburun

Karbonati

Kalcit Kalcopirit Rosasit-Smithsonit Karbonatni minerali su oni minerali koji sadrže anion (CO3)2-.

Pogledaj Jadransko more i Karbonati

Köppenova klasifikacija klime

Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.

Pogledaj Jadransko more i Köppenova klasifikacija klime

Klek

Klek Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.

Pogledaj Jadransko more i Klek

Komiža

Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.

Pogledaj Jadransko more i Komiža

Kopar

Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.

Pogledaj Jadransko more i Kopar

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Pogledaj Jadransko more i Korčula

Kornati

Kornati Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije.

Pogledaj Jadransko more i Kornati

Kostelj

Kostelj (lat. Squalus acanthias) je vrsta morskog psa iz porodice Squalidae.

Pogledaj Jadransko more i Kostelj

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Pogledaj Jadransko more i Kotor

Kovač (riba)

Svakako jedna od najpoznatijih riba u Jadranu jest kovač (lat. Zeus faber), lako prepoznatljiv zbog svog specifičnog izgleda, te vrlo tražen zbog svoje kvalitete u prehrani.

Pogledaj Jadransko more i Kovač (riba)

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Pogledaj Jadransko more i Kraljevina Italija

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.

Pogledaj Jadransko more i Kraljevina Jugoslavija

Krš

Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).

Pogledaj Jadransko more i Krš

Kreda (geološko razdoblje)

Kreda (mletački tal. creda Datoteka:Tyrannosaurus BW.jpg|Tyrannosaurus rex, jedan od najvećih kopnenih grabežljivaca svih vremena, živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Velociraptor dinoguy2.jpg|Velociraptor je bio dinosaur s perjem i živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Triceratops BW.jpg|Triceratops je jedan od najprepoznatljivijih rodova krede.

Pogledaj Jadransko more i Kreda (geološko razdoblje)

Kreta

Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.

Pogledaj Jadransko more i Kreta

Krf

Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.

Pogledaj Jadransko more i Krf

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Pogledaj Jadransko more i Krk

Krka

Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.

Pogledaj Jadransko more i Krka

Laguna Karavasta

Laguna Karavasta Laguna Karavasta (albanski Llaguna e Karavastas) je najveća laguna u Albaniji i jedna od najvećih u Sredozemnom moru.

Pogledaj Jadransko more i Laguna Karavasta

Lastovsko otočje

Lastovsko otočje, bez Sušca Lastovsko otočje pripada skupini južnodalmatinskih otoka, a nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj¸.

Pogledaj Jadransko more i Lastovsko otočje

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Pogledaj Jadransko more i Ledeno doba

Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

Pogledaj Jadransko more i Ličko-senjska županija

Lido di Venezia

Lido di Venezia ili jednostavno samo Lido je 12 kilometara dugi i uski otok (od 200 - 1600 m) na ulazu u Venecijansku lagunu, ujedno je to ime jednog od naselja metropolitanske Venecije na kojem stalno živi oko 17.000 stanovnika.

Pogledaj Jadransko more i Lido di Venezia

Limski zaljev

Satelitska snimka Limski kanal - pogled prema zapadu Pogled na istočni dio Limskog zaljeva, prema Vrhu Lima. Limski zaljev (udomaćeno Limski kanal) je zaljev na zapadnoj obali Istre između Vrsara i Rovinja.

Pogledaj Jadransko more i Limski zaljev

Litosferne ploče

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Litosferne ploče su velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od kojih je načinjena Zemljina litosfera.

Pogledaj Jadransko more i Litosferne ploče

Lješki okrug

Lješki okrug (albanski: Qarku i Lezhës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Pogledaj Jadransko more i Lješki okrug

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Pogledaj Jadransko more i Lošinj

Luka

Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.

Pogledaj Jadransko more i Luka

Luka Ploče

Luka Ploče pomorska je luka u blizini ušća rijeke Neretve u Neretvanski kanal, u gradu Pločama.

Pogledaj Jadransko more i Luka Ploče

Luka Rijeka

Luka Rijeka ili Riječka luka je pomorska luka u Rijeci u Hrvatskoj smještena na obali Kvarnerskog zaljeva na Jadranu.

Pogledaj Jadransko more i Luka Rijeka

Lukoil

logo Lukoil (kratica LUK) - ruska naftna tvrtka.

Pogledaj Jadransko more i Lukoil

Malostonski zaljev

Malostonski zaljev Malostonski zaljev (još i Kanal Maloga Stona) nalazi se na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva.

Pogledaj Jadransko more i Malostonski zaljev

Manfredonia

Manfredonia je grad u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija.

Pogledaj Jadransko more i Manfredonia

Marikultura

Farskim Otocima Marikultura je dio akvakulture i odnosi se na umjetan uzgoj morskih organizama u moru ili bočatoj vodi, osobito riba i školjkaša u posebnim kavezima, bazenima i na konopcima, stupovima i košarama.

Pogledaj Jadransko more i Marikultura

Marke

Marke (tal. Marche, od le marche di Ancona.

Pogledaj Jadransko more i Marke

Međunarodna hidrografska organizacija

Zemljovid svijeta s označenim članicama Međunarodne hidrografske organizacije Međunarodna hidrografska organizacija (kratica: IHO) je međuvladina savjetodavna i tehnička organizacija za hidrografiju čiji je cilj poticanje sigurnosti pomorskog prometa i zaštita morskog okoliša.

Pogledaj Jadransko more i Međunarodna hidrografska organizacija

Metković

Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.

Pogledaj Jadransko more i Metković

Mezozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.

Pogledaj Jadransko more i Mezozoik

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.

Pogledaj Jadransko more i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na.

Pogledaj Jadransko more i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

Rudolfove vojarne prije preseljenja na novu lokaciju u Radničkoj cesti. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je bivše središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje je obavljalo upravne i druge poslove koji su se odnosili na.

Pogledaj Jadransko more i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

Miocen

Miocen (simbol MI) bilo je geološko razdoblje unutar neogena i proteže se od oko 23,03 do 5,332 milijuna godina prije Krista.

Pogledaj Jadransko more i Miocen

Mirna

Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen) je rijeka u Hrvatskoj, najduža rijeka u županiji Istarskoj dužine 53 km.

Pogledaj Jadransko more i Mirna

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Pogledaj Jadransko more i Mjesec

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Pogledaj Jadransko more i Mletačka Republika

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Pogledaj Jadransko more i Mljet

Molise

Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.

Pogledaj Jadransko more i Molise

Morska struja

Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.

Pogledaj Jadransko more i Morska struja

Morske mijene

Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene''').

Pogledaj Jadransko more i Morske mijene

Morskovodnice

Morskovodnice (lat. Chelonioidea) ili, kako ih još često nazivaju "morske kornjače", su porodica iz reda kornjača (Chelonia) kojih ima oko 200 vrsta.

Pogledaj Jadransko more i Morskovodnice

Mulj

Mulj je nataloženi nanos od finih glinenih i pješčanih čestica pomiješanih s organskim tvarima koji se skuplja na dnu vode stajaćice ili tekućice.

Pogledaj Jadransko more i Mulj

Nacional

Nacional je hrvatski politički tjednik.

Pogledaj Jadransko more i Nacional

Nacionalni park Mljet

''Crna klada'', početak nacionalnog parka Mljet Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.

Pogledaj Jadransko more i Nacionalni park Mljet

National Geographic Society

Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.

Pogledaj Jadransko more i National Geographic Society

Navlaka u Kini; stariji (lijevi, plavi i crveni) rasjed iznad mlađeg (desni, smeđi) Navlaka je u geologiji reversni rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa.

Pogledaj Jadransko more i Navlaka

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Pogledaj Jadransko more i Neretva

Neum

Neum je općina na jugu Hercegovine.

Pogledaj Jadransko more i Neum

Norik

Noricum Norik je starorimska provincija, nalazila se većim dijelom na području današnje Austrije i Slovenije.

Pogledaj Jadransko more i Norik

Nova TV

Nova TV je hrvatska televizijska mreža koja je s prikazivanjem sadržaja počela 28. svibnja 2000. godine.

Pogledaj Jadransko more i Nova TV

Novi list

Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.

Pogledaj Jadransko more i Novi list

NUTS:HR

Statistička podjela ozemlja RH na četiri regije NUTS-2 razine NUTS:HR, NUTS regije u Republici Hrvatskoj ili NKPJS - Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske se na teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske za statističke potrebe, prema europskoj „Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku“ (NUTS – fr.: Nomenclature des unités territoriales statistiques).

Pogledaj Jadransko more i NUTS:HR

Obala

Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Pogledaj Jadransko more i Obala

Oligocen

Oligocen je geološko razdoblje u prošlosti Zemlje.

Pogledaj Jadransko more i Oligocen

Ombla

Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, te spada u rijeke Jadranskog sliva.

Pogledaj Jadransko more i Ombla

Omišalj

Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Jadransko more i Omišalj

Oslić

Oslić (lat. Merluccius merluccius) je bijela morska riba iz porodice Merlucciidae.

Pogledaj Jadransko more i Oslić

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Jadransko more i Osmansko Carstvo

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Pogledaj Jadransko more i Otok

Otrantska vrata

Otrantska vrata tjesnac je koji spaja Jadransko more s Jonskim morem i odvaja teritorij Italije od Albanije.

Pogledaj Jadransko more i Otrantska vrata

Pad

Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.

Pogledaj Jadransko more i Pad

Park prirode Telašćica

access-date.

Pogledaj Jadransko more i Park prirode Telašćica

Pazinčica

Pazinčica je stalni vodotok i najduža rječica ponornica u Istri dužine oko 18 km.

Pogledaj Jadransko more i Pazinčica

Pelješac

Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Pogledaj Jadransko more i Pelješac

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Pogledaj Jadransko more i Peloponez

Perm (geološko razdoblje)

Perm je geološki period, najmlađe razdoblje paleozoika, koji je trajao od 299 do 251 milijun godina.

Pogledaj Jadransko more i Perm (geološko razdoblje)

Pescara

Pescara, grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Abruzzo; 122.363 stanovnika (2007).

Pogledaj Jadransko more i Pescara

Piacenza

Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.

Pogledaj Jadransko more i Piacenza

Piave

Rijeka Plava, u hrvatskoj literaturi čest oblik Piave je 220 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora kod poznatog skijališta Sappada u Karnijskim Alpama, u ravnice Veneta prema jugo zapadu.

Pogledaj Jadransko more i Piave

Plava zastava

right Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i obalja, čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom.

Pogledaj Jadransko more i Plava zastava

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Pogledaj Jadransko more i Pleistocen

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Pogledaj Jadransko more i Ploče

Popis otoka Hrvatske

Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0,01 km2) i hridi (manje od 0,01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini.

Pogledaj Jadransko more i Popis otoka Hrvatske

Posidonija

Posidonija (oceanski porost, lat. Posidonia oceanica) je biljka iz skupine morskih cvjetnica.

Pogledaj Jadransko more i Posidonija

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo.

Pogledaj Jadransko more i Potres

Potres u Crnoj Gori 1979.

Potres u Crnoj Gori 1979.

Pogledaj Jadransko more i Potres u Crnoj Gori 1979.

Potres u Dubrovniku 1667.

Potres u Dubrovniku 1667. godine jedan je od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske.

Pogledaj Jadransko more i Potres u Dubrovniku 1667.

Prefektura Krf

Krf je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Jonski otoci.

Pogledaj Jadransko more i Prefektura Krf

Prefektura Tesprocija

Tesprocija je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Epir.

Pogledaj Jadransko more i Prefektura Tesprocija

Prevlaka

right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.

Pogledaj Jadransko more i Prevlaka

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.

Pogledaj Jadransko more i Primorsko-goranska županija

Projekt MOSE (Venecija)

Uoči dolaska poplave s otvorenog mora, posebnim podvodnim branama bi se zatvorila tri otvora u venecijansku lagunu – kod prolaza Lido, Malamocco i Chioggia Podvodna pregradna vrata koja se dižu kod pojave poplave Projekt MOSE (tal. Modulo Sperimentale Elettromeccanico, a znači eksperimentalni elektromehanički modul) jest projekt za zaštitu Venecije od poplava.

Pogledaj Jadransko more i Projekt MOSE (Venecija)

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Jadransko more i Prvi svjetski rat

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Pogledaj Jadransko more i Pula

Raša (rijeka)

Raša (tal. Arsa, lat. Arsa flumen) je rijeka u istočnom dijelu Istre, duljine 23 km.

Pogledaj Jadransko more i Raša (rijeka)

Rabac

Rabac je hrvatsko naselje u Istarskoj županiji (Istri).

Pogledaj Jadransko more i Rabac

Ramsarska konvencija

Logotip Ramsarske konvencije Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.

Pogledaj Jadransko more i Ramsarska konvencija

Ravenna

Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.

Pogledaj Jadransko more i Ravenna

Ribarstvo

Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.

Pogledaj Jadransko more i Ribarstvo

Richterova ljestvica

Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.

Pogledaj Jadransko more i Richterova ljestvica

Rijas

Rijeka Georges u Australiji je tipičan primjer rijasa Rijas je zaljev nastao potapanjem riječnog ušća.

Pogledaj Jadransko more i Rijas

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Pogledaj Jadransko more i Rijeka

Rimini

Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.

Pogledaj Jadransko more i Rimini

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Pogledaj Jadransko more i Rimska Republika

Rječina

Rječina (tal. Fiumara) je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.

Pogledaj Jadransko more i Rječina

Rovinj

Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.

Pogledaj Jadransko more i Rovinj

Rt

Rt je dio kopna koji je uvučen u more (ili jezero), a odlikuje ga niska obala.

Pogledaj Jadransko more i Rt

RTL (Hrvatska)

RTL je hrvatska privatna televizijska postaja u stopostotnom vlasništvu tvrtke RTL Hrvatska d.o.o. koja prikazuje svoj program od 30. travnja 2004. Prva je televizijska postaja u Hrvatskoj koja je počela stalno prikazivanje u formatu 16:9, i to 31. prosinca 2010. godine.

Pogledaj Jadransko more i RTL (Hrvatska)

Salinitet

svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.

Pogledaj Jadransko more i Salinitet

Satelitsko snimanje

Ovo je prva gruba slika koju je snimio Zemljin satelit Explorer 6. Pokazuje osunčanu površinu centralnog Tihog oceana i oblačni pokrivač nad njime. Snimak je napravljen 14. kolovoza 1959. kada je satelit bio 27.000 km iznad površine Zemlje. U to se vrijeme satelit kretao preko Meksika.

Pogledaj Jadransko more i Satelitsko snimanje

Savudrijska vala

Satelitska snimka Savudrijske vale Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev (Piranski zaljev); slov. Piranski zaliv tal. Vallone di Sicciole (rjeđe Bala di Sicciole); je zaljev površine 18,8 četvornih kilometara na sjevernom dijelu Jadranskog mora.

Pogledaj Jadransko more i Savudrijska vala

Sedimenti

Sedimenti (lat. sedimentum.

Pogledaj Jadransko more i Sedimenti

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Pogledaj Jadransko more i Sicilija

Sicilijanski prolaz

Sicilijanski prolaz Sicilijanski prolaz (tal. Canale di Sicìlia, Canale di Tunisi,(tal.) Canale di Sicilia (pristupljeno 24. siječnja 2020.) sic. Canali ri Sicilia, fra. Canal de Sicile, Canal du Cap Bon, ara. مضيق صقلية‎) morski prolaz između talijanskog otoka Sicilije u Europi i Tunisa u Africi.

Pogledaj Jadransko more i Sicilijanski prolaz

Silvio Berlusconi

Silvio Berlusconi (Milano, 29. rujna 1936. – Milano, 12. lipnja 2023.) bio je talijanski poslovni čovjek i bivši predsjednik talijanske vlade.

Pogledaj Jadransko more i Silvio Berlusconi

Skadarski okrug

Skadarski okrug (albanski: Qarku i Shkodrës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Pogledaj Jadransko more i Skadarski okrug

Skuša

Skuša (škombar, golac, vrnut; Scomber scombrus) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae).

Pogledaj Jadransko more i Skuša

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Pogledaj Jadransko more i Slobodna Dalmacija

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Pogledaj Jadransko more i Slovenija

Smeđe alge

Smeđe alge (lat. Phaeophyceae; Phaeophyta) žive isključivo u sjevernim morima.

Pogledaj Jadransko more i Smeđe alge

Soča

Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).

Pogledaj Jadransko more i Soča

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.

Pogledaj Jadransko more i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Pogledaj Jadransko more i Split

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Pogledaj Jadransko more i Splitsko-dalmatinska županija

Srdela

Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae).

Pogledaj Jadransko more i Srdela

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Pogledaj Jadransko more i Srednji vijek

Sredozemna klima

Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.

Pogledaj Jadransko more i Sredozemna klima

Sredozemna medvjedica

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus), vjerojatno najrjeđi perajar, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu.

Pogledaj Jadransko more i Sredozemna medvjedica

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Pogledaj Jadransko more i Sredozemno more

Statistički ured Europskih zajednica

Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat) prikuplja i objavljuje statističke podatke iz država članica, država izvan Europske unije te od međunarodnih organizacija kako bi informirao institucije Europske unije i omogućio praćenje učinaka politika Zajednice.

Pogledaj Jadransko more i Statistički ured Europskih zajednica

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Pogledaj Jadransko more i Sumporovodik

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Pogledaj Jadransko more i Sunce

Suptropi

Pojas suptropske klime Suptropi ili suptropska područja su jedna od klimatskih zona Zemlje.

Pogledaj Jadransko more i Suptropi

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Pogledaj Jadransko more i Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Pogledaj Jadransko more i Sveučilište u Zagrebu

Svjetska meteorološka organizacija

Ženevi. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja. Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization ili WMO, fr. Organisation météorologique mondiale ili OMM) je međuvladina specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i srodne geofizičke znanosti, sa sjedištem u Ženevi.

Pogledaj Jadransko more i Svjetska meteorološka organizacija

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Pogledaj Jadransko more i Talijanski jezik

Tanker

Tanker Falster Spirit, danas nosi ime Sharifa 4. Hrvatska u panamskoj luci Puerto Armuelles, 2006 Tanker je brod za prijevoz tekućih tereta kojemu je čitav prostor za teret podjeljen uzdužnim i poprečnim pregradama na nepropusna odjeljnja, koja se nazivaju tankovima.

Pogledaj Jadransko more i Tanker

The Guardian

desno The Guardian (do 1959. godine poznat pod nazivom The Manchester Guardian) britanske su lijevo-liberalne dnevne novine koje izdaje Guardian Media Group.

Pogledaj Jadransko more i The Guardian

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Pogledaj Jadransko more i The New York Times

Tilment

Tagliamento odnosno Tilment (furlanski: Tiliment, venecijanski: Tajamento) je alpska rijeka na istoku Sjeverne Italije duga 170 km.

Pogledaj Jadransko more i Tilment

Tiranski okrug

Tiranski okrug (albanski: Qarku i Tiranës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Pogledaj Jadransko more i Tiranski okrug

Tisno

Tisno je općina u Šibensko-kninskoj županiji.

Pogledaj Jadransko more i Tisno

Tivat

Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.

Pogledaj Jadransko more i Tivat

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Pogledaj Jadransko more i Tona

TotalEnergies

minijatura TotalEnergies ili Total, je privatna francuska naftna i plinska tvrtka.

Pogledaj Jadransko more i TotalEnergies

Tršćanski zaljev

Satelitska snimka tršćanskog zaljeva Tršćanski zaljev (tal. Golfo di Trieste, slov. Tržaški zaliv) je zaljev u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora koji je dobio ime po gradu Trstu koji se nalazi na njegovoj obali.

Pogledaj Jadransko more i Tršćanski zaljev

Tržić (Italija)

Soče. TržićStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.

Pogledaj Jadransko more i Tržić (Italija)

Tremiti

Tremiti (talijanski: Isole Tremiti) otočje je u Jadranskom moru koje se nalazi sjeverno od poluotoka Gargano.

Pogledaj Jadransko more i Tremiti

Trijas

Trijas je prvo i najkraće razdoblje ere dinosaura (mezozoika).

Pogledaj Jadransko more i Trijas

Trlja kamenjarka

Trlja kamenjarka (lat. Mullus surmuletus) morska je riba iz porodice trlja (Mullidae).

Pogledaj Jadransko more i Trlja kamenjarka

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Pogledaj Jadransko more i Trst

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Pogledaj Jadransko more i Turizam

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Pogledaj Jadransko more i Ugljik

Ugljikovodici

Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.

Pogledaj Jadransko more i Ugljikovodici

Ugrožena vrsta

američkog bizona je zbog pretjeranog izlova 1890. dovedena do broja od 750 jedinki. Ugrožena vrsta je vrsta čija je populacija tako malena da joj prijeti izumiranje.

Pogledaj Jadransko more i Ugrožena vrsta

Ujedinjenje Italije

Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.

Pogledaj Jadransko more i Ujedinjenje Italije

Ukapljeni zemni plin

Ukapljeni zemni plin ili ukapljeni prirodni plin (UPP) jest pročišćeni zemni plin rashlađivanjem pretvoren u tekuće stanje radi lakšeg prijevoza.

Pogledaj Jadransko more i Ukapljeni zemni plin

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Pogledaj Jadransko more i UNESCO

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Pogledaj Jadransko more i Vapnenac

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Pogledaj Jadransko more i Venecija

Venecijanska laguna

Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u venecijanskom zaljevu u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.

Pogledaj Jadransko more i Venecijanska laguna

Venecijanski zaljev

Venecijanski zaljev Venecijanski zaljev (tal. Golfo di Venezia) je zaljev u sjevernom dijelu Jadranskog mora, od delte rijeke Po (Italija) do obale Istre (Hrvatska), dug 95 km, i dubok do 34 m; slanoća do 35‰.

Pogledaj Jadransko more i Venecijanski zaljev

Veneto

Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.

Pogledaj Jadransko more i Veneto

Vijest

Vijest je obavijest kojom se javnost obavješćuje o nekom događaju, osobi ili pojavi.

Pogledaj Jadransko more i Vijest

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Pogledaj Jadransko more i Vis

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.

Pogledaj Jadransko more i Vjesnik

Vlorski okrug

Vlorski okrug (albanski: Qarku i Vlorës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Pogledaj Jadransko more i Vlorski okrug

Vrulja

Vrulja kod Brela Vrulja Vrulja (vruja, vrilo) je izvor ispod površine mora.

Pogledaj Jadransko more i Vrulja

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968.

Pogledaj Jadransko more i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Pogledaj Jadransko more i Zadar

Zadarska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Pogledaj Jadransko more i Zadarska županija

Zadarski list

Zadarski list je prva i jedina dnevna novina u Zadru.

Pogledaj Jadransko more i Zadarski list

Zelene alge

Zelena alga na morskoj obali Zelene alge, koljeno algi iz koje je evoluiralo više biljaka.

Pogledaj Jadransko more i Zelene alge

Zemljopis Europe

Satelitska slika Europe Europa je jedan od sedam kontinenata i zajedno s Azijom i Afrikom spada u kontinente starog svijeta.

Pogledaj Jadransko more i Zemljopis Europe

Zemljopis Hrvatske

Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.

Pogledaj Jadransko more i Zemljopis Hrvatske

Zrmanja

Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Jadransko more i Zrmanja

Zubatac

Zubatac (lat. Dentex dentex), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Uz komarču i lubina najtraženija riba Jadrana. Svoje ime duguje velikim očnjacima koji se ističu na njegovu zubalu. Naraste do 1 metra duljine i postigne težinu od 16 kg. Čvrste je građe, osobito glava s prednjim dijelom. Ističu se jake čeljusti i vrlo veliki i oštri očnjaci.

Pogledaj Jadransko more i Zubatac

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Pogledaj Jadransko more i 2003.

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Pogledaj Jadransko more i 2010.

4. studenoga

4.

Pogledaj Jadransko more i 4. studenoga

Vidi također

Mora u Europi

Mora u Italiji

Vodene mase u Bosni i Hercegovini

Vodene mase u Crnoj Gori

Vodene mase u Hrvatskoj

Vodene mase u Sloveniji

Također poznat kao Jadran, Jadranski slijev, Jadranski sliv, Jonski zaljev.

, Drački okrug, Dragonja, Drim, Dušik, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Dugi otok, Dvorac Miramare, Edison, Emilia-Romagna, Endem, Energetika, Engleski jezik, Eocen, Etruščani, Euroazijska ploča, Europska unija, ExxonMobil, Fauna, Fierski okrug, Fliš, Flora, Furlanija-Julijska krajina, Gargano, Gazprom, Geofizika, Geologija, Geomorfologija, Grado, Grci, Grdobina mrkulja, Habsburška Monarhija, Hercegovačko-neretvanska županija, Hrvatska, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko-slovenski granični spor, Iliri, Ilirik, INA, Istarska županija, Istituto Nazionale di Statistica, Istra, Italija, Izola, Jabuka (otok), Jadranska ploča, Jadransko more, Jonsko more, Južna Europa, Jugo, Jugoistočna Europa, Jutarnji list, Karaburun, Karbonati, Köppenova klasifikacija klime, Klek, Komiža, Kopar, Korčula, Kornati, Kostelj, Kotor, Kovač (riba), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Krš, Kreda (geološko razdoblje), Kreta, Krf, Krk, Krka, Laguna Karavasta, Lastovsko otočje, Ledeno doba, Ličko-senjska županija, Lido di Venezia, Limski zaljev, Litosferne ploče, Lješki okrug, Lošinj, Luka, Luka Ploče, Luka Rijeka, Lukoil, Malostonski zaljev, Manfredonia, Marikultura, Marke, Međunarodna hidrografska organizacija, Metković, Mezozoik, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, Miocen, Mirna, Mjesec, Mletačka Republika, Mljet, Molise, Morska struja, Morske mijene, Morskovodnice, Mulj, Nacional, Nacionalni park Mljet, National Geographic Society, Navlaka, Neretva, Neum, Norik, Nova TV, Novi list, NUTS:HR, Obala, Oligocen, Ombla, Omišalj, Oslić, Osmansko Carstvo, Otok, Otrantska vrata, Pad, Park prirode Telašćica, Pazinčica, Pelješac, Peloponez, Perm (geološko razdoblje), Pescara, Piacenza, Piave, Plava zastava, Pleistocen, Ploče, Popis otoka Hrvatske, Posidonija, Potres, Potres u Crnoj Gori 1979., Potres u Dubrovniku 1667., Prefektura Krf, Prefektura Tesprocija, Prevlaka, Primorsko-goranska županija, Projekt MOSE (Venecija), Prvi svjetski rat, Pula, Raša (rijeka), Rabac, Ramsarska konvencija, Ravenna, Ribarstvo, Richterova ljestvica, Rijas, Rijeka, Rimini, Rimska Republika, Rječina, Rovinj, Rt, RTL (Hrvatska), Salinitet, Satelitsko snimanje, Savudrijska vala, Sedimenti, Sicilija, Sicilijanski prolaz, Silvio Berlusconi, Skadarski okrug, Skuša, Slobodna Dalmacija, Slovenija, Smeđe alge, Soča, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srdela, Srednji vijek, Sredozemna klima, Sredozemna medvjedica, Sredozemno more, Statistički ured Europskih zajednica, Sumporovodik, Sunce, Suptropi, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Svjetska meteorološka organizacija, Talijanski jezik, Tanker, The Guardian, The New York Times, Tilment, Tiranski okrug, Tisno, Tivat, Tona, TotalEnergies, Tršćanski zaljev, Tržić (Italija), Tremiti, Trijas, Trlja kamenjarka, Trst, Turizam, Ugljik, Ugljikovodici, Ugrožena vrsta, Ujedinjenje Italije, Ukapljeni zemni plin, UNESCO, Vapnenac, Venecija, Venecijanska laguna, Venecijanski zaljev, Veneto, Vijest, Vis, Vjesnik, Vlorski okrug, Vrulja, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, Zadar, Zadarska županija, Zadarski list, Zelene alge, Zemljopis Europe, Zemljopis Hrvatske, Zrmanja, Zubatac, 2003., 2010., 4. studenoga.