Sadržaj
283 odnosi: Abruzzo, Adige, Afrička ploča, Albanija, Alpe, Alpska orogeneza, Aluvij, Američki dolar, Ancona, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Antika, Apenini, Apeninski poluotok, Apulija, Arteški bunar, Austro-Ugarska, Šibenik, B92, Bakar (grad), Balkanski poluotok, Bari, Biokovo, Bizant, Bojana, Bosna i Hercegovina, Brač, Brana, Brenta, Brijuni, Brindisi, Brusnik, Bura, Butrint, Cetina, Chioggia, Cipli, CNN, Cres, Crna Gora, Crno more, Crvene alge, Cunami, Dalmacija (rimska provincija), Delta Neretve, Deverika, Dinaridi, Dobri dupin, Dolomit, Domovinski rat, Drač, ... Proširite indeks (233 više) »
- Mora u Europi
- Mora u Italiji
- Vodene mase u Bosni i Hercegovini
- Vodene mase u Crnoj Gori
- Vodene mase u Hrvatskoj
- Vodene mase u Sloveniji
Abruzzo
Abruzzo (također Abruzzi, što je starija zastarjela množina), regija je u središnjoj Italiji, dio bivše regije Abruzzi i Molise.
Pogledaj Jadransko more i Abruzzo
Adige
Adige (talijanski: Adige, venecijanski dijalekt: Àdexe; Trentin: Ades; furlanski dijalekt: Adis; nje: Etsch; retoromanski: Adesc, ili Adiç; latinski.: Athesis) je rijeka u Italiji.
Pogledaj Jadransko more i Adige
Afrička ploča
Karta istočne Afrike prikazuje neke od povijesno aktivnih vulkana (crveni trokuti) i Afarski trokut (zasjenjen, sredina) - trostruki spoj gdje se tri ploče odmiču jedna od druge: Arapska ploča, Afrička ploča i Somalijska ploča (USGS). Afrička ploča glavna je litosferna ploča koju presijecaju ekvator i nulti meridijan, a proteže se zapadno do Srednjoatlantskog hrpta.
Pogledaj Jadransko more i Afrička ploča
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Jadransko more i Albanija
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Pogledaj Jadransko more i Alpe
Alpska orogeneza
Sredozemlje tijekom Alpske orogeneze Alpska orogeneza je orogenska faza u kasnom mezozoiku i u kenozoiku (a koja traje i danas) tijekom koje je nastao Alpsko-himalajski lanac planina.
Pogledaj Jadransko more i Alpska orogeneza
Aluvij
Amazone u Brazilu Aluvij u JAR-u Aluvij (lat. alluvius) je rastresito i porozno tlo, akumulacijski oblik fluvijalnog procesa.
Pogledaj Jadransko more i Aluvij
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Pogledaj Jadransko more i Američki dolar
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Pogledaj Jadransko more i Ancona
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Pogledaj Jadransko more i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Jadransko more i Antika
Apenini
Reljef Apenina. Apenini su planinski lanac dug otprilike 1200 km koji se proteže na istočnoj obali Italije, od sjevera do juga polutoka.
Pogledaj Jadransko more i Apenini
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Pogledaj Jadransko more i Apeninski poluotok
Apulija
Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.
Pogledaj Jadransko more i Apulija
Arteški bunar
Italiji. Shematski prikaz arteškog bunara. Arteški bunar (po francuskoj grofoviji Artois) je mjesto gdje podzemna voda, koja se nalazi pod tlakom, sama izbija na površinu.
Pogledaj Jadransko more i Arteški bunar
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Jadransko more i Austro-Ugarska
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Jadransko more i Šibenik
B92
Bivše sjednište B92 u Beogradu B92 je medijska kuća iz Srbije sa sjedištem u Beogradu, koja obuhvaća radio produkciju, TV produkciju iz koje je kasnije nastala Televizija B92, izdavačku djelatnost (časopise, knjige, kompakt diskove), kulturni centar „Reks“, pružanje usluga interneta i web portal.
Pogledaj Jadransko more i B92
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Pogledaj Jadransko more i Bakar (grad)
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Pogledaj Jadransko more i Balkanski poluotok
Bari
Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.
Pogledaj Jadransko more i Bari
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Pogledaj Jadransko more i Biokovo
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Jadransko more i Bizant
Bojana
Bojana je rijeka na granici Crne Gore i Albanije.
Pogledaj Jadransko more i Bojana
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Jadransko more i Bosna i Hercegovina
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Pogledaj Jadransko more i Brač
Brana
Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.
Pogledaj Jadransko more i Brana
Brenta
Rijeka Brenta je 174 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora u Trentino-Alto Adige do svog ušća u Venetu.
Pogledaj Jadransko more i Brenta
Brijuni
Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.
Pogledaj Jadransko more i Brijuni
Brindisi
Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.
Pogledaj Jadransko more i Brindisi
Brusnik
Brusnik je nenaseljen hrvatski jadranski otok 23 kilometara zapadno od Visa.
Pogledaj Jadransko more i Brusnik
Bura
Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu.
Pogledaj Jadransko more i Bura
Butrint
Butrint (grčki: Βουθρωτό, Bothrota) je arheološka lokacija u južnoj Albaniji koje se od 1992. godine nalazi na UNESCO-ovom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine.
Pogledaj Jadransko more i Butrint
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Pogledaj Jadransko more i Cetina
Chioggia
Panorama Chioggie iz zraka Chioggia (venecijanski: Cióxa, latinski: Clodia) je ribarski gradić pored Venecije (oko 25 - 50 km), u Venetu.
Pogledaj Jadransko more i Chioggia
Cipli
Cipli (Mugilidae) su porodica riba iz reda Mugiliformes.
Pogledaj Jadransko more i Cipli
CNN
Sjedište CNN-a u Atlanti CNN, što je skraćenica za Cable News Network, međunarodna je 24-satna informativna televizijska postaja.
Pogledaj Jadransko more i CNN
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Pogledaj Jadransko more i Cres
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Jadransko more i Crna Gora
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj Jadransko more i Crno more
Crvene alge
Crvene alge (Rhodophyta, od grčkih riječi ῥόδον.
Pogledaj Jadransko more i Crvene alge
Cunami
Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća CunamiStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.
Pogledaj Jadransko more i Cunami
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Pogledaj Jadransko more i Dalmacija (rimska provincija)
Delta Neretve
Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.
Pogledaj Jadransko more i Delta Neretve
Deverika
Deverika (Abramis brama) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski) Cyprinidae, najpoznatiji je predstavnik roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).
Pogledaj Jadransko more i Deverika
Dinaridi
Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.
Pogledaj Jadransko more i Dinaridi
Dobri dupin
Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu.
Pogledaj Jadransko more i Dobri dupin
Dolomit
Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.
Pogledaj Jadransko more i Dolomit
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Jadransko more i Domovinski rat
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Pogledaj Jadransko more i Drač
Drački okrug
Drački okrug (albanski: Qarku i Durrësit) je jedan od 12 okruga Albanije.
Pogledaj Jadransko more i Drački okrug
Dragonja
Dragonja je rijeka koja izvire u Sloveniji kod naselja Popeter, teče sjeverozapadnom Istrom i ulijeva se u Piranski zaljev, Jadransko more.
Pogledaj Jadransko more i Dragonja
Drim
Komani, nastalo izgradnjom brane na Drimu Drim (albanski Drin ili Drini; makedonski: Дрим (Drim); grčki: Δρινος) je rijeka u Albaniji.
Pogledaj Jadransko more i Drim
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Pogledaj Jadransko more i Dušik
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Pogledaj Jadransko more i Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Jadransko more i Dubrovnik
Dugi otok
Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana.
Pogledaj Jadransko more i Dugi otok
Dvorac Miramare
Dvorac Miramare Miramare (tal.: Castello di Miramare; njem.: Schloß Miramar) je dvorac izgrađen u 19.
Pogledaj Jadransko more i Dvorac Miramare
Edison
*Thomas Alva Edison.
Pogledaj Jadransko more i Edison
Emilia-Romagna
Emilia-Romagna je administrativna regija u Sjevernoj Italiji koju čine dvije povijesne regije - Emilia i Romagna.
Pogledaj Jadransko more i Emilia-Romagna
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Pogledaj Jadransko more i Endem
Energetika
Energetika je znanost o energijskim transformacijama.
Pogledaj Jadransko more i Energetika
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Jadransko more i Engleski jezik
Eocen
Eocen je geološko razdoblje u povijesti Zemlje u eonu fanerozoika, eri kenozoika i periodu tercijara.
Pogledaj Jadransko more i Eocen
Etruščani
Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda.
Pogledaj Jadransko more i Etruščani
Euroazijska ploča
Euroazijska ploča je litosferna ploča koja obuhvaća veći dio euroazijskog kontinenta (kopna koje se sastoji od tradicionalnih kontinenata Europe i Azije), ali bez indijskog potkontinenta, arapskog potkontinenta i područja istočno od lanca Verkojansk u istočnome Sibiru.
Pogledaj Jadransko more i Euroazijska ploča
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Jadransko more i Europska unija
ExxonMobil
minijatura Exxon Mobil Corporation ili ExxonMobil, je američka multinacionalna naftna i plinska korporacija sa sjedištem u Irvingu, Teksas, Sjedinjene Američke Države.
Pogledaj Jadransko more i ExxonMobil
Fauna
Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.).
Pogledaj Jadransko more i Fauna
Fierski okrug
Fierski okrug (albanski: Qarku i Fierit) je jedan od 12 okruga u Albaniji.
Pogledaj Jadransko more i Fierski okrug
Fliš
Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.
Pogledaj Jadransko more i Fliš
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Pogledaj Jadransko more i Flora
Furlanija-Julijska krajina
Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.
Pogledaj Jadransko more i Furlanija-Julijska krajina
Gargano
Gargano (talijanski: Promontorio Del Gargano ili Monte Gargano) je rt koji strši u Jadransko more na istočnoj obali Italije, u provinciji – Foggia (regija Apulija).
Pogledaj Jadransko more i Gargano
Gazprom
Moskvi. Gazprom (rus. Открытое Акционерное Общество "Газпром") - najveća ruska tvrtka, najveći eksploatator zemnog plina na svijetu i jedna od najvećih tvrtki na svijetu.
Pogledaj Jadransko more i Gazprom
Geofizika
date.
Pogledaj Jadransko more i Geofizika
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Pogledaj Jadransko more i Geologija
Geomorfologija
Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.
Pogledaj Jadransko more i Geomorfologija
Grado
Grado (venecijanski: Gravo, slovenski: Gradež, furlanski: Grau) je grad u Pokrajini Gorizia u okviru autonomne regije Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.
Pogledaj Jadransko more i Grado
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Pogledaj Jadransko more i Grci
Grdobina mrkulja
Grdobina mrkulja (lat. Lophius piscatorius) riba je iz porodice grdobina (lat. Lophidae).
Pogledaj Jadransko more i Grdobina mrkulja
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Jadransko more i Habsburška Monarhija
Hercegovačko-neretvanska županija
Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Jadransko more i Hercegovačko-neretvanska županija
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Jadransko more i Hrvatska
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Pogledaj Jadransko more i Hrvatski državni arhiv
Hrvatsko-slovenski granični spor
alt.
Pogledaj Jadransko more i Hrvatsko-slovenski granični spor
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Pogledaj Jadransko more i Iliri
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Pogledaj Jadransko more i Ilirik
INA
INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.
Pogledaj Jadransko more i INA
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Pogledaj Jadransko more i Istarska županija
Istituto Nazionale di Statistica
Sjedište ''Istata'' u Rimu. Istituto Nazionale di Statistica (kratica: Istat) je talijanski državni statistički zavod.
Pogledaj Jadransko more i Istituto Nazionale di Statistica
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Jadransko more i Istra
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Jadransko more i Italija
Izola
Slovenije Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre.
Pogledaj Jadransko more i Izola
Jabuka (otok)
Jabuka je vulkanski otočić čunjastog oblika u Jadranu, zapadno od Visa.
Pogledaj Jadransko more i Jabuka (otok)
Jadranska ploča
Jadranska ili Apulijska ploča je mala tektonska ploča koja primarno nosi kontinentalnu koru koja se odvojila od Afričke ploče uz veliki transformni rasjed u Kredi.
Pogledaj Jadransko more i Jadranska ploča
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Jadransko more i Jadransko more
Jonsko more
Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.
Pogledaj Jadransko more i Jonsko more
Južna Europa
date.
Pogledaj Jadransko more i Južna Europa
Jugo
Jadranskom moru. zadarskoj rivi. Udari juga o gat (Zadar). ''Promenada Škvar'' za vrijeme juga (Orebić). Crikvenici. razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici). Sahare iznad Kufsteina (Austrija). Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h).
Pogledaj Jadransko more i Jugo
Jugoistočna Europa
date.
Pogledaj Jadransko more i Jugoistočna Europa
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Pogledaj Jadransko more i Jutarnji list
Karaburun
Karaburun (albanski: Gadishulli i Karaburunit) je najveći poluotok u Albaniji, koji se nalazi u Vlorskom okrugu.
Pogledaj Jadransko more i Karaburun
Karbonati
Kalcit Kalcopirit Rosasit-Smithsonit Karbonatni minerali su oni minerali koji sadrže anion (CO3)2-.
Pogledaj Jadransko more i Karbonati
Köppenova klasifikacija klime
Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.
Pogledaj Jadransko more i Köppenova klasifikacija klime
Klek
Klek Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.
Pogledaj Jadransko more i Klek
Komiža
Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.
Pogledaj Jadransko more i Komiža
Kopar
Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.
Pogledaj Jadransko more i Kopar
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Pogledaj Jadransko more i Korčula
Kornati
Kornati Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Jadransko more i Kornati
Kostelj
Kostelj (lat. Squalus acanthias) je vrsta morskog psa iz porodice Squalidae.
Pogledaj Jadransko more i Kostelj
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Pogledaj Jadransko more i Kotor
Kovač (riba)
Svakako jedna od najpoznatijih riba u Jadranu jest kovač (lat. Zeus faber), lako prepoznatljiv zbog svog specifičnog izgleda, te vrlo tražen zbog svoje kvalitete u prehrani.
Pogledaj Jadransko more i Kovač (riba)
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Pogledaj Jadransko more i Kraljevina Italija
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.
Pogledaj Jadransko more i Kraljevina Jugoslavija
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Pogledaj Jadransko more i Krš
Kreda (geološko razdoblje)
Kreda (mletački tal. creda Datoteka:Tyrannosaurus BW.jpg|Tyrannosaurus rex, jedan od najvećih kopnenih grabežljivaca svih vremena, živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Velociraptor dinoguy2.jpg|Velociraptor je bio dinosaur s perjem i živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Triceratops BW.jpg|Triceratops je jedan od najprepoznatljivijih rodova krede.
Pogledaj Jadransko more i Kreda (geološko razdoblje)
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Pogledaj Jadransko more i Kreta
Krf
Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.
Pogledaj Jadransko more i Krf
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Pogledaj Jadransko more i Krk
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Pogledaj Jadransko more i Krka
Laguna Karavasta
Laguna Karavasta Laguna Karavasta (albanski Llaguna e Karavastas) je najveća laguna u Albaniji i jedna od najvećih u Sredozemnom moru.
Pogledaj Jadransko more i Laguna Karavasta
Lastovsko otočje
Lastovsko otočje, bez Sušca Lastovsko otočje pripada skupini južnodalmatinskih otoka, a nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj¸.
Pogledaj Jadransko more i Lastovsko otočje
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Pogledaj Jadransko more i Ledeno doba
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Pogledaj Jadransko more i Ličko-senjska županija
Lido di Venezia
Lido di Venezia ili jednostavno samo Lido je 12 kilometara dugi i uski otok (od 200 - 1600 m) na ulazu u Venecijansku lagunu, ujedno je to ime jednog od naselja metropolitanske Venecije na kojem stalno živi oko 17.000 stanovnika.
Pogledaj Jadransko more i Lido di Venezia
Limski zaljev
Satelitska snimka Limski kanal - pogled prema zapadu Pogled na istočni dio Limskog zaljeva, prema Vrhu Lima. Limski zaljev (udomaćeno Limski kanal) je zaljev na zapadnoj obali Istre između Vrsara i Rovinja.
Pogledaj Jadransko more i Limski zaljev
Litosferne ploče
Najvažnije Zemljine litosferne ploče Litosferne ploče su velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od kojih je načinjena Zemljina litosfera.
Pogledaj Jadransko more i Litosferne ploče
Lješki okrug
Lješki okrug (albanski: Qarku i Lezhës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.
Pogledaj Jadransko more i Lješki okrug
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Pogledaj Jadransko more i Lošinj
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Pogledaj Jadransko more i Luka
Luka Ploče
Luka Ploče pomorska je luka u blizini ušća rijeke Neretve u Neretvanski kanal, u gradu Pločama.
Pogledaj Jadransko more i Luka Ploče
Luka Rijeka
Luka Rijeka ili Riječka luka je pomorska luka u Rijeci u Hrvatskoj smještena na obali Kvarnerskog zaljeva na Jadranu.
Pogledaj Jadransko more i Luka Rijeka
Lukoil
logo Lukoil (kratica LUK) - ruska naftna tvrtka.
Pogledaj Jadransko more i Lukoil
Malostonski zaljev
Malostonski zaljev Malostonski zaljev (još i Kanal Maloga Stona) nalazi se na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva.
Pogledaj Jadransko more i Malostonski zaljev
Manfredonia
Manfredonia je grad u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija.
Pogledaj Jadransko more i Manfredonia
Marikultura
Farskim Otocima Marikultura je dio akvakulture i odnosi se na umjetan uzgoj morskih organizama u moru ili bočatoj vodi, osobito riba i školjkaša u posebnim kavezima, bazenima i na konopcima, stupovima i košarama.
Pogledaj Jadransko more i Marikultura
Marke
Marke (tal. Marche, od le marche di Ancona.
Pogledaj Jadransko more i Marke
Međunarodna hidrografska organizacija
Zemljovid svijeta s označenim članicama Međunarodne hidrografske organizacije Međunarodna hidrografska organizacija (kratica: IHO) je međuvladina savjetodavna i tehnička organizacija za hidrografiju čiji je cilj poticanje sigurnosti pomorskog prometa i zaštita morskog okoliša.
Pogledaj Jadransko more i Međunarodna hidrografska organizacija
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Pogledaj Jadransko more i Metković
Mezozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.
Pogledaj Jadransko more i Mezozoik
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.
Pogledaj Jadransko more i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na.
Pogledaj Jadransko more i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske
Rudolfove vojarne prije preseljenja na novu lokaciju u Radničkoj cesti. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je bivše središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje je obavljalo upravne i druge poslove koji su se odnosili na.
Miocen
Miocen (simbol MI) bilo je geološko razdoblje unutar neogena i proteže se od oko 23,03 do 5,332 milijuna godina prije Krista.
Pogledaj Jadransko more i Miocen
Mirna
Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen) je rijeka u Hrvatskoj, najduža rijeka u županiji Istarskoj dužine 53 km.
Pogledaj Jadransko more i Mirna
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Jadransko more i Mjesec
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Jadransko more i Mletačka Republika
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Pogledaj Jadransko more i Mljet
Molise
Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.
Pogledaj Jadransko more i Molise
Morska struja
Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.
Pogledaj Jadransko more i Morska struja
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene''').
Pogledaj Jadransko more i Morske mijene
Morskovodnice
Morskovodnice (lat. Chelonioidea) ili, kako ih još često nazivaju "morske kornjače", su porodica iz reda kornjača (Chelonia) kojih ima oko 200 vrsta.
Pogledaj Jadransko more i Morskovodnice
Mulj
Mulj je nataloženi nanos od finih glinenih i pješčanih čestica pomiješanih s organskim tvarima koji se skuplja na dnu vode stajaćice ili tekućice.
Pogledaj Jadransko more i Mulj
Nacional
Nacional je hrvatski politički tjednik.
Pogledaj Jadransko more i Nacional
Nacionalni park Mljet
''Crna klada'', početak nacionalnog parka Mljet Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.
Pogledaj Jadransko more i Nacionalni park Mljet
National Geographic Society
Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.
Pogledaj Jadransko more i National Geographic Society
Navlaka
Navlaka u Kini; stariji (lijevi, plavi i crveni) rasjed iznad mlađeg (desni, smeđi) Navlaka je u geologiji reversni rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa.
Pogledaj Jadransko more i Navlaka
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Pogledaj Jadransko more i Neretva
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Pogledaj Jadransko more i Neum
Norik
Noricum Norik je starorimska provincija, nalazila se većim dijelom na području današnje Austrije i Slovenije.
Pogledaj Jadransko more i Norik
Nova TV
Nova TV je hrvatska televizijska mreža koja je s prikazivanjem sadržaja počela 28. svibnja 2000. godine.
Pogledaj Jadransko more i Nova TV
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Pogledaj Jadransko more i Novi list
NUTS:HR
Statistička podjela ozemlja RH na četiri regije NUTS-2 razine NUTS:HR, NUTS regije u Republici Hrvatskoj ili NKPJS - Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske se na teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske za statističke potrebe, prema europskoj „Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku“ (NUTS – fr.: Nomenclature des unités territoriales statistiques).
Pogledaj Jadransko more i NUTS:HR
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Pogledaj Jadransko more i Obala
Oligocen
Oligocen je geološko razdoblje u prošlosti Zemlje.
Pogledaj Jadransko more i Oligocen
Ombla
Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, te spada u rijeke Jadranskog sliva.
Pogledaj Jadransko more i Ombla
Omišalj
Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Jadransko more i Omišalj
Oslić
Oslić (lat. Merluccius merluccius) je bijela morska riba iz porodice Merlucciidae.
Pogledaj Jadransko more i Oslić
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Jadransko more i Osmansko Carstvo
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Pogledaj Jadransko more i Otok
Otrantska vrata
Otrantska vrata tjesnac je koji spaja Jadransko more s Jonskim morem i odvaja teritorij Italije od Albanije.
Pogledaj Jadransko more i Otrantska vrata
Pad
Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.
Pogledaj Jadransko more i Pad
Park prirode Telašćica
access-date.
Pogledaj Jadransko more i Park prirode Telašćica
Pazinčica
Pazinčica je stalni vodotok i najduža rječica ponornica u Istri dužine oko 18 km.
Pogledaj Jadransko more i Pazinčica
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pogledaj Jadransko more i Pelješac
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Pogledaj Jadransko more i Peloponez
Perm (geološko razdoblje)
Perm je geološki period, najmlađe razdoblje paleozoika, koji je trajao od 299 do 251 milijun godina.
Pogledaj Jadransko more i Perm (geološko razdoblje)
Pescara
Pescara, grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Abruzzo; 122.363 stanovnika (2007).
Pogledaj Jadransko more i Pescara
Piacenza
Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.
Pogledaj Jadransko more i Piacenza
Piave
Rijeka Plava, u hrvatskoj literaturi čest oblik Piave je 220 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora kod poznatog skijališta Sappada u Karnijskim Alpama, u ravnice Veneta prema jugo zapadu.
Pogledaj Jadransko more i Piave
Plava zastava
right Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i obalja, čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom.
Pogledaj Jadransko more i Plava zastava
Pleistocen
Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.
Pogledaj Jadransko more i Pleistocen
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pogledaj Jadransko more i Ploče
Popis otoka Hrvatske
Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0,01 km2) i hridi (manje od 0,01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini.
Pogledaj Jadransko more i Popis otoka Hrvatske
Posidonija
Posidonija (oceanski porost, lat. Posidonia oceanica) je biljka iz skupine morskih cvjetnica.
Pogledaj Jadransko more i Posidonija
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo.
Pogledaj Jadransko more i Potres
Potres u Crnoj Gori 1979.
Potres u Crnoj Gori 1979.
Pogledaj Jadransko more i Potres u Crnoj Gori 1979.
Potres u Dubrovniku 1667.
Potres u Dubrovniku 1667. godine jedan je od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske.
Pogledaj Jadransko more i Potres u Dubrovniku 1667.
Prefektura Krf
Krf je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Jonski otoci.
Pogledaj Jadransko more i Prefektura Krf
Prefektura Tesprocija
Tesprocija je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Epir.
Pogledaj Jadransko more i Prefektura Tesprocija
Prevlaka
right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.
Pogledaj Jadransko more i Prevlaka
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Pogledaj Jadransko more i Primorsko-goranska županija
Projekt MOSE (Venecija)
Uoči dolaska poplave s otvorenog mora, posebnim podvodnim branama bi se zatvorila tri otvora u venecijansku lagunu – kod prolaza Lido, Malamocco i Chioggia Podvodna pregradna vrata koja se dižu kod pojave poplave Projekt MOSE (tal. Modulo Sperimentale Elettromeccanico, a znači eksperimentalni elektromehanički modul) jest projekt za zaštitu Venecije od poplava.
Pogledaj Jadransko more i Projekt MOSE (Venecija)
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Jadransko more i Prvi svjetski rat
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Jadransko more i Pula
Raša (rijeka)
Raša (tal. Arsa, lat. Arsa flumen) je rijeka u istočnom dijelu Istre, duljine 23 km.
Pogledaj Jadransko more i Raša (rijeka)
Rabac
Rabac je hrvatsko naselje u Istarskoj županiji (Istri).
Pogledaj Jadransko more i Rabac
Ramsarska konvencija
Logotip Ramsarske konvencije Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.
Pogledaj Jadransko more i Ramsarska konvencija
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Pogledaj Jadransko more i Ravenna
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Pogledaj Jadransko more i Ribarstvo
Richterova ljestvica
Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.
Pogledaj Jadransko more i Richterova ljestvica
Rijas
Rijeka Georges u Australiji je tipičan primjer rijasa Rijas je zaljev nastao potapanjem riječnog ušća.
Pogledaj Jadransko more i Rijas
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Jadransko more i Rijeka
Rimini
Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.
Pogledaj Jadransko more i Rimini
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Pogledaj Jadransko more i Rimska Republika
Rječina
Rječina (tal. Fiumara) je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.
Pogledaj Jadransko more i Rječina
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Pogledaj Jadransko more i Rovinj
Rt
Rt je dio kopna koji je uvučen u more (ili jezero), a odlikuje ga niska obala.
Pogledaj Jadransko more i Rt
RTL (Hrvatska)
RTL je hrvatska privatna televizijska postaja u stopostotnom vlasništvu tvrtke RTL Hrvatska d.o.o. koja prikazuje svoj program od 30. travnja 2004. Prva je televizijska postaja u Hrvatskoj koja je počela stalno prikazivanje u formatu 16:9, i to 31. prosinca 2010. godine.
Pogledaj Jadransko more i RTL (Hrvatska)
Salinitet
svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.
Pogledaj Jadransko more i Salinitet
Satelitsko snimanje
Ovo je prva gruba slika koju je snimio Zemljin satelit Explorer 6. Pokazuje osunčanu površinu centralnog Tihog oceana i oblačni pokrivač nad njime. Snimak je napravljen 14. kolovoza 1959. kada je satelit bio 27.000 km iznad površine Zemlje. U to se vrijeme satelit kretao preko Meksika.
Pogledaj Jadransko more i Satelitsko snimanje
Savudrijska vala
Satelitska snimka Savudrijske vale Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev (Piranski zaljev); slov. Piranski zaliv tal. Vallone di Sicciole (rjeđe Bala di Sicciole); je zaljev površine 18,8 četvornih kilometara na sjevernom dijelu Jadranskog mora.
Pogledaj Jadransko more i Savudrijska vala
Sedimenti
Sedimenti (lat. sedimentum.
Pogledaj Jadransko more i Sedimenti
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Pogledaj Jadransko more i Sicilija
Sicilijanski prolaz
Sicilijanski prolaz Sicilijanski prolaz (tal. Canale di Sicìlia, Canale di Tunisi,(tal.) Canale di Sicilia (pristupljeno 24. siječnja 2020.) sic. Canali ri Sicilia, fra. Canal de Sicile, Canal du Cap Bon, ara. مضيق صقلية) morski prolaz između talijanskog otoka Sicilije u Europi i Tunisa u Africi.
Pogledaj Jadransko more i Sicilijanski prolaz
Silvio Berlusconi
Silvio Berlusconi (Milano, 29. rujna 1936. – Milano, 12. lipnja 2023.) bio je talijanski poslovni čovjek i bivši predsjednik talijanske vlade.
Pogledaj Jadransko more i Silvio Berlusconi
Skadarski okrug
Skadarski okrug (albanski: Qarku i Shkodrës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.
Pogledaj Jadransko more i Skadarski okrug
Skuša
Skuša (škombar, golac, vrnut; Scomber scombrus) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae).
Pogledaj Jadransko more i Skuša
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Pogledaj Jadransko more i Slobodna Dalmacija
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Jadransko more i Slovenija
Smeđe alge
Smeđe alge (lat. Phaeophyceae; Phaeophyta) žive isključivo u sjevernim morima.
Pogledaj Jadransko more i Smeđe alge
Soča
Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).
Pogledaj Jadransko more i Soča
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Jadransko more i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Jadransko more i Split
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Pogledaj Jadransko more i Splitsko-dalmatinska županija
Srdela
Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae).
Pogledaj Jadransko more i Srdela
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Jadransko more i Srednji vijek
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Pogledaj Jadransko more i Sredozemna klima
Sredozemna medvjedica
Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus), vjerojatno najrjeđi perajar, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu.
Pogledaj Jadransko more i Sredozemna medvjedica
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Pogledaj Jadransko more i Sredozemno more
Statistički ured Europskih zajednica
Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat) prikuplja i objavljuje statističke podatke iz država članica, država izvan Europske unije te od međunarodnih organizacija kako bi informirao institucije Europske unije i omogućio praćenje učinaka politika Zajednice.
Pogledaj Jadransko more i Statistički ured Europskih zajednica
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Pogledaj Jadransko more i Sumporovodik
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Jadransko more i Sunce
Suptropi
Pojas suptropske klime Suptropi ili suptropska područja su jedna od klimatskih zona Zemlje.
Pogledaj Jadransko more i Suptropi
Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.
Pogledaj Jadransko more i Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Pogledaj Jadransko more i Sveučilište u Zagrebu
Svjetska meteorološka organizacija
Ženevi. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja. Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization ili WMO, fr. Organisation météorologique mondiale ili OMM) je međuvladina specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i srodne geofizičke znanosti, sa sjedištem u Ženevi.
Pogledaj Jadransko more i Svjetska meteorološka organizacija
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Jadransko more i Talijanski jezik
Tanker
Tanker Falster Spirit, danas nosi ime Sharifa 4. Hrvatska u panamskoj luci Puerto Armuelles, 2006 Tanker je brod za prijevoz tekućih tereta kojemu je čitav prostor za teret podjeljen uzdužnim i poprečnim pregradama na nepropusna odjeljnja, koja se nazivaju tankovima.
Pogledaj Jadransko more i Tanker
The Guardian
desno The Guardian (do 1959. godine poznat pod nazivom The Manchester Guardian) britanske su lijevo-liberalne dnevne novine koje izdaje Guardian Media Group.
Pogledaj Jadransko more i The Guardian
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Pogledaj Jadransko more i The New York Times
Tilment
Tagliamento odnosno Tilment (furlanski: Tiliment, venecijanski: Tajamento) je alpska rijeka na istoku Sjeverne Italije duga 170 km.
Pogledaj Jadransko more i Tilment
Tiranski okrug
Tiranski okrug (albanski: Qarku i Tiranës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.
Pogledaj Jadransko more i Tiranski okrug
Tisno
Tisno je općina u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Jadransko more i Tisno
Tivat
Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.
Pogledaj Jadransko more i Tivat
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Pogledaj Jadransko more i Tona
TotalEnergies
minijatura TotalEnergies ili Total, je privatna francuska naftna i plinska tvrtka.
Pogledaj Jadransko more i TotalEnergies
Tršćanski zaljev
Satelitska snimka tršćanskog zaljeva Tršćanski zaljev (tal. Golfo di Trieste, slov. Tržaški zaliv) je zaljev u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora koji je dobio ime po gradu Trstu koji se nalazi na njegovoj obali.
Pogledaj Jadransko more i Tršćanski zaljev
Tržić (Italija)
Soče. TržićStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Pogledaj Jadransko more i Tržić (Italija)
Tremiti
Tremiti (talijanski: Isole Tremiti) otočje je u Jadranskom moru koje se nalazi sjeverno od poluotoka Gargano.
Pogledaj Jadransko more i Tremiti
Trijas
Trijas je prvo i najkraće razdoblje ere dinosaura (mezozoika).
Pogledaj Jadransko more i Trijas
Trlja kamenjarka
Trlja kamenjarka (lat. Mullus surmuletus) morska je riba iz porodice trlja (Mullidae).
Pogledaj Jadransko more i Trlja kamenjarka
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Pogledaj Jadransko more i Trst
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Pogledaj Jadransko more i Turizam
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj Jadransko more i Ugljik
Ugljikovodici
Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.
Pogledaj Jadransko more i Ugljikovodici
Ugrožena vrsta
američkog bizona je zbog pretjeranog izlova 1890. dovedena do broja od 750 jedinki. Ugrožena vrsta je vrsta čija je populacija tako malena da joj prijeti izumiranje.
Pogledaj Jadransko more i Ugrožena vrsta
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Pogledaj Jadransko more i Ujedinjenje Italije
Ukapljeni zemni plin
Ukapljeni zemni plin ili ukapljeni prirodni plin (UPP) jest pročišćeni zemni plin rashlađivanjem pretvoren u tekuće stanje radi lakšeg prijevoza.
Pogledaj Jadransko more i Ukapljeni zemni plin
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Jadransko more i UNESCO
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Pogledaj Jadransko more i Vapnenac
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Jadransko more i Venecija
Venecijanska laguna
Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u venecijanskom zaljevu u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.
Pogledaj Jadransko more i Venecijanska laguna
Venecijanski zaljev
Venecijanski zaljev Venecijanski zaljev (tal. Golfo di Venezia) je zaljev u sjevernom dijelu Jadranskog mora, od delte rijeke Po (Italija) do obale Istre (Hrvatska), dug 95 km, i dubok do 34 m; slanoća do 35‰.
Pogledaj Jadransko more i Venecijanski zaljev
Veneto
Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.
Pogledaj Jadransko more i Veneto
Vijest
Vijest je obavijest kojom se javnost obavješćuje o nekom događaju, osobi ili pojavi.
Pogledaj Jadransko more i Vijest
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Pogledaj Jadransko more i Vis
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Pogledaj Jadransko more i Vjesnik
Vlorski okrug
Vlorski okrug (albanski: Qarku i Vlorës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.
Pogledaj Jadransko more i Vlorski okrug
Vrulja
Vrulja kod Brela Vrulja Vrulja (vruja, vrilo) je izvor ispod površine mora.
Pogledaj Jadransko more i Vrulja
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968.
Pogledaj Jadransko more i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Jadransko more i Zadar
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Pogledaj Jadransko more i Zadarska županija
Zadarski list
Zadarski list je prva i jedina dnevna novina u Zadru.
Pogledaj Jadransko more i Zadarski list
Zelene alge
Zelena alga na morskoj obali Zelene alge, koljeno algi iz koje je evoluiralo više biljaka.
Pogledaj Jadransko more i Zelene alge
Zemljopis Europe
Satelitska slika Europe Europa je jedan od sedam kontinenata i zajedno s Azijom i Afrikom spada u kontinente starog svijeta.
Pogledaj Jadransko more i Zemljopis Europe
Zemljopis Hrvatske
Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.
Pogledaj Jadransko more i Zemljopis Hrvatske
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Jadransko more i Zrmanja
Zubatac
Zubatac (lat. Dentex dentex), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Uz komarču i lubina najtraženija riba Jadrana. Svoje ime duguje velikim očnjacima koji se ističu na njegovu zubalu. Naraste do 1 metra duljine i postigne težinu od 16 kg. Čvrste je građe, osobito glava s prednjim dijelom. Ističu se jake čeljusti i vrlo veliki i oštri očnjaci.
Pogledaj Jadransko more i Zubatac
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Jadransko more i 2003.
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Jadransko more i 2010.
4. studenoga
4.
Pogledaj Jadransko more i 4. studenoga
Vidi također
Mora u Europi
- Alboransko more
- Azovsko more
- Balearsko more
- Baltičko more
- Barentsovo more
- Bijelo more
- Biskajski zaljev
- Crno more
- Danski prolaz
- Egejsko more
- Grenlandsko more
- Irsko more
- Jadransko more
- Jonsko more
- Karsko more
- Keltsko more
- Kretsko more
- La Manche
- Ligursko more
- Mramorno more
- Norveško more
- Sjeverno more
- Sredozemno more
- Tirensko more
- Vadensko more
Mora u Italiji
- Jadransko more
- Jonsko more
- Ligursko more
- Sredozemno more
- Tirensko more
Vodene mase u Bosni i Hercegovini
- Jadransko more
- Lašvanska dolina
Vodene mase u Crnoj Gori
- Boka kotorska
- Jadransko more
Vodene mase u Hrvatskoj
- Jadransko more
- Rijeka dubrovačka
- Zavratnica
Vodene mase u Sloveniji
- Jadransko more
Također poznat kao Jadran, Jadranski slijev, Jadranski sliv, Jonski zaljev.
, Drački okrug, Dragonja, Drim, Dušik, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Dugi otok, Dvorac Miramare, Edison, Emilia-Romagna, Endem, Energetika, Engleski jezik, Eocen, Etruščani, Euroazijska ploča, Europska unija, ExxonMobil, Fauna, Fierski okrug, Fliš, Flora, Furlanija-Julijska krajina, Gargano, Gazprom, Geofizika, Geologija, Geomorfologija, Grado, Grci, Grdobina mrkulja, Habsburška Monarhija, Hercegovačko-neretvanska županija, Hrvatska, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko-slovenski granični spor, Iliri, Ilirik, INA, Istarska županija, Istituto Nazionale di Statistica, Istra, Italija, Izola, Jabuka (otok), Jadranska ploča, Jadransko more, Jonsko more, Južna Europa, Jugo, Jugoistočna Europa, Jutarnji list, Karaburun, Karbonati, Köppenova klasifikacija klime, Klek, Komiža, Kopar, Korčula, Kornati, Kostelj, Kotor, Kovač (riba), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Krš, Kreda (geološko razdoblje), Kreta, Krf, Krk, Krka, Laguna Karavasta, Lastovsko otočje, Ledeno doba, Ličko-senjska županija, Lido di Venezia, Limski zaljev, Litosferne ploče, Lješki okrug, Lošinj, Luka, Luka Ploče, Luka Rijeka, Lukoil, Malostonski zaljev, Manfredonia, Marikultura, Marke, Međunarodna hidrografska organizacija, Metković, Mezozoik, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, Miocen, Mirna, Mjesec, Mletačka Republika, Mljet, Molise, Morska struja, Morske mijene, Morskovodnice, Mulj, Nacional, Nacionalni park Mljet, National Geographic Society, Navlaka, Neretva, Neum, Norik, Nova TV, Novi list, NUTS:HR, Obala, Oligocen, Ombla, Omišalj, Oslić, Osmansko Carstvo, Otok, Otrantska vrata, Pad, Park prirode Telašćica, Pazinčica, Pelješac, Peloponez, Perm (geološko razdoblje), Pescara, Piacenza, Piave, Plava zastava, Pleistocen, Ploče, Popis otoka Hrvatske, Posidonija, Potres, Potres u Crnoj Gori 1979., Potres u Dubrovniku 1667., Prefektura Krf, Prefektura Tesprocija, Prevlaka, Primorsko-goranska županija, Projekt MOSE (Venecija), Prvi svjetski rat, Pula, Raša (rijeka), Rabac, Ramsarska konvencija, Ravenna, Ribarstvo, Richterova ljestvica, Rijas, Rijeka, Rimini, Rimska Republika, Rječina, Rovinj, Rt, RTL (Hrvatska), Salinitet, Satelitsko snimanje, Savudrijska vala, Sedimenti, Sicilija, Sicilijanski prolaz, Silvio Berlusconi, Skadarski okrug, Skuša, Slobodna Dalmacija, Slovenija, Smeđe alge, Soča, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srdela, Srednji vijek, Sredozemna klima, Sredozemna medvjedica, Sredozemno more, Statistički ured Europskih zajednica, Sumporovodik, Sunce, Suptropi, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Svjetska meteorološka organizacija, Talijanski jezik, Tanker, The Guardian, The New York Times, Tilment, Tiranski okrug, Tisno, Tivat, Tona, TotalEnergies, Tršćanski zaljev, Tržić (Italija), Tremiti, Trijas, Trlja kamenjarka, Trst, Turizam, Ugljik, Ugljikovodici, Ugrožena vrsta, Ujedinjenje Italije, Ukapljeni zemni plin, UNESCO, Vapnenac, Venecija, Venecijanska laguna, Venecijanski zaljev, Veneto, Vijest, Vis, Vjesnik, Vlorski okrug, Vrulja, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, Zadar, Zadarska županija, Zadarski list, Zelene alge, Zemljopis Europe, Zemljopis Hrvatske, Zrmanja, Zubatac, 2003., 2010., 4. studenoga.