Brže od pregledniku!Sličnosti između Jan Hendrik Oort i Sunčev sustav
Jan Hendrik Oort i Sunčev sustav imaju 37 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afel, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Dušik, Ekliptika, Ekscentricitet, Etan, Galaktika, Gravitacija, Jupiter, Komet, Masa, Međuzvjezdana tvar, Metan, Metar, Mliječni put, Neptun, Oortov oblak, Patuljasti planet, Perihel, Pluton, Promjer, Radio astronomija, Saturn, Spektar (fizika), Sunčev sustav, Sunce, Svemir, Svjetlosna godina, ..., Ugljikov (II) oksid, Uran, Valna duljina, Voda, Zemlja, Zvijezda, 90377 Sedna. Proširite indeks (7 više) »
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Afel i Jan Hendrik Oort · Afel i Sunčev sustav ·
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Astronomija i Jan Hendrik Oort · Astronomija i Sunčev sustav ·
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Astronomska jedinica i Jan Hendrik Oort · Astronomska jedinica i Sunčev sustav ·
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Astronomski objekt i Jan Hendrik Oort · Astronomski objekt i Sunčev sustav ·
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Dušik i Jan Hendrik Oort · Dušik i Sunčev sustav ·
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Ekliptika i Jan Hendrik Oort · Ekliptika i Sunčev sustav ·
Ekscentricitet
Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.
Ekscentricitet i Jan Hendrik Oort · Ekscentricitet i Sunčev sustav ·
Etan
strukturna formula etana Etan je organski kemijski spoj s formulom C2H6.
Etan i Jan Hendrik Oort · Etan i Sunčev sustav ·
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Galaktika i Jan Hendrik Oort · Galaktika i Sunčev sustav ·
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Gravitacija i Jan Hendrik Oort · Gravitacija i Sunčev sustav ·
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Jan Hendrik Oort i Jupiter · Jupiter i Sunčev sustav ·
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Jan Hendrik Oort i Komet · Komet i Sunčev sustav ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Jan Hendrik Oort i Masa · Masa i Sunčev sustav ·
Međuzvjezdana tvar
Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium; rus. межзвёздная среда) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.
Jan Hendrik Oort i Međuzvjezdana tvar · Međuzvjezdana tvar i Sunčev sustav ·
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Jan Hendrik Oort i Metan · Metan i Sunčev sustav ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Jan Hendrik Oort i Metar · Metar i Sunčev sustav ·
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Jan Hendrik Oort i Mliječni put · Mliječni put i Sunčev sustav ·
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Jan Hendrik Oort i Neptun · Neptun i Sunčev sustav ·
Oortov oblak
Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.
Jan Hendrik Oort i Oortov oblak · Oortov oblak i Sunčev sustav ·
Patuljasti planet
Patuljasti planet je vrsta nebeskog tijela.
Jan Hendrik Oort i Patuljasti planet · Patuljasti planet i Sunčev sustav ·
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Jan Hendrik Oort i Perihel · Perihel i Sunčev sustav ·
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Jan Hendrik Oort i Pluton · Pluton i Sunčev sustav ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Jan Hendrik Oort i Promjer · Promjer i Sunčev sustav ·
Radio astronomija
Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).
Jan Hendrik Oort i Radio astronomija · Radio astronomija i Sunčev sustav ·
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Jan Hendrik Oort i Saturn · Saturn i Sunčev sustav ·
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Jan Hendrik Oort i Spektar (fizika) · Spektar (fizika) i Sunčev sustav ·
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Jan Hendrik Oort i Sunčev sustav · Sunčev sustav i Sunčev sustav ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Jan Hendrik Oort i Sunce · Sunce i Sunčev sustav ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Jan Hendrik Oort i Svemir · Sunčev sustav i Svemir ·
Svjetlosna godina
Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.
Jan Hendrik Oort i Svjetlosna godina · Sunčev sustav i Svjetlosna godina ·
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Jan Hendrik Oort i Ugljikov (II) oksid · Sunčev sustav i Ugljikov (II) oksid ·
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Jan Hendrik Oort i Uran · Sunčev sustav i Uran ·
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Jan Hendrik Oort i Valna duljina · Sunčev sustav i Valna duljina ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Jan Hendrik Oort i Voda · Sunčev sustav i Voda ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Jan Hendrik Oort i Zemlja · Sunčev sustav i Zemlja ·
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Jan Hendrik Oort i Zvijezda · Sunčev sustav i Zvijezda ·
90377 Sedna
90377 Sedna (simbol), trans-neptunski objekt, gotovo sigurno patuljasti planet.
90377 Sedna i Jan Hendrik Oort · 90377 Sedna i Sunčev sustav ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Jan Hendrik Oort i Sunčev sustav imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Jan Hendrik Oort i Sunčev sustav
Usporedba između Jan Hendrik Oort i Sunčev sustav
Jan Hendrik Oort ima 50 odnose, a Sunčev sustav ima 304. Kao što im je zajedničko 37, Jaccard indeks 10.45% = 37 / (50 + 304).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Jan Hendrik Oort i Sunčev sustav. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
