Brže od pregledniku!
62 odnosi: Štajerska (austrijska savezna zemlja), Štokavsko narječje, Ban, Beč, Bratislava, Drašković, Francuski jezik, Gornja Radgona, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska pošta, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sabor, Ivan Krstitelj Rabljanin, Ivan Mažuranić, Ivan V. Drašković, Ivan VIII. Drašković, Josip Kazimir Drašković, Karlovac, Klasična gimnazija u Zagrebu, Kolo (časopis), Kulmeri, Latinski jezik, Lelja Dobronić, Mađarski jezik, Matica hrvatska, Mirogoj, Mladen Švab, Narodna stranka, Njemački jezik, Petar Preradović, Političar, Pukovnik, Rodoslovlje, Rumunjski jezik, Stipe Sikirica, Talijanski jezik, Zagreb, 10. veljače, 13. lipnja, 14. siječnja, 15. stoljeće, 1770., 1792., 1802., 1805., 1808., 1809., ..., 1811., 1832., 1835., 1836., 1838., 1848., 1856., 1893., 20. listopada, 20. stoljeće, 2020., 2023.. Proširite indeks (12 više) »
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Janko Drašković i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Janko Drašković i Štokavsko narječje · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Janko Drašković i Ban · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Janko Drašković i Beč · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Janko Drašković i Bratislava · Vidi više »
Drašković
Drašković - prezime je hrvatske plemenitaške obitelji.
Novi!!: Janko Drašković i Drašković · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Janko Drašković i Francuski jezik · Vidi više »
Gornja Radgona
Gornja Radgona (mađarski: Felsõregede, prekomurski: Gorenja Radgonja, njemački: Oberradkersburg) je grad i središte istoimene općina u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Janko Drašković i Gornja Radgona · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Janko Drašković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Novi!!: Janko Drašković i Hrvatska pošta · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Janko Drašković i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Janko Drašković i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Janko Drašković i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Janko Drašković i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan Krstitelj Rabljanin
Tehničkim muzejem u Zagrebu Ivan Krstitelj Rabljanin (Rab, oko 1470. – Dubrovnik, 18. svibnja 1540.Sukno, Đ., Po dragome kraju, Ulicama moga grada // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić,. Zagreb: Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., str. 138.), znameniti hrvatski ljevač bronce, tehnolog i umjetnik.
Novi!!: Janko Drašković i Ivan Krstitelj Rabljanin · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Janko Drašković i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Ivan V. Drašković
Ivan V. Drašković Trakošćanski (njem. Johann Graf von Draskowics) (?, oko 1660. – Varaždin, 4. siječnja 1733.), hrvatski grof, hrvatski ban 1732.
Novi!!: Janko Drašković i Ivan V. Drašković · Vidi više »
Ivan VIII. Drašković
Ivan Drašković Trakošćanski (?, 1740. — Varaždin, 21. veljače 1787.), hrvatski grof i pukovnik iz velikaške obitelji Draškovića Trakošćanskih.
Novi!!: Janko Drašković i Ivan VIII. Drašković · Vidi više »
Josip Kazimir Drašković
Portret Josipa Kazimira Draškovića Josip Kazimir Drašković Trakošćanski (njem: Joseph Kasimir Graf Draskovich von Trakostyan, mađ: József Kázmér Gróf Draskovich de Trakostyán) (?, 4. ožujka 1716. - Klenovnik, kraj Ivanca, 9. studenog 1765.), hrvatski grof i austrijski general, član hrvatske velikaške obitelji Draškovića Trakošćanskih.
Novi!!: Janko Drašković i Josip Kazimir Drašković · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Janko Drašković i Karlovac · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Janko Drašković i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Janko Drašković i Kolo (časopis) · Vidi više »
Kulmeri
Kulmer, hrvatska plemićka obitelj njemačkog podrijetla koja se doselila u Hrvatsku u 18. stoljeću.
Novi!!: Janko Drašković i Kulmeri · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Janko Drašković i Latinski jezik · Vidi više »
Lelja Dobronić
Lelja Dobronić (Zagreb, 19. travnja 1920. – Zagreb, 19. prosinca 2006.) bila je hrvatska povjesničarka umjetnosti.
Novi!!: Janko Drašković i Lelja Dobronić · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Janko Drašković i Mađarski jezik · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Janko Drašković i Matica hrvatska · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Janko Drašković i Mirogoj · Vidi više »
Mladen Švab
Mladen Švab (Zagreb, 19. travnja 1945. - Zagreb, 24. listopada 2000.) hrvatski povjesničar.
Novi!!: Janko Drašković i Mladen Švab · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Janko Drašković i Narodna stranka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Janko Drašković i Njemački jezik · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Janko Drašković i Petar Preradović · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Janko Drašković i Političar · Vidi više »
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Janko Drašković i Pukovnik · Vidi više »
Rodoslovlje
Rodoslovlje ili genealogija (grč. γενεα - genea - rod, pleme, koljeno + λόγος - lógos - riječ, govor) je znanost o postanku, odnosima i korijenima imena i prezimena ljudi, životinja i biljaka.
Novi!!: Janko Drašković i Rodoslovlje · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Janko Drašković i Rumunjski jezik · Vidi više »
Stipe Sikirica
Stipe Sikirica (Jabuka pokraj Trilja, 29. travnja 1933.) hrvatski je kipar.
Novi!!: Janko Drašković i Stipe Sikirica · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Janko Drašković i Talijanski jezik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Janko Drašković i Zagreb · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Janko Drašković i 10. veljače · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Janko Drašković i 13. lipnja · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Janko Drašković i 14. siječnja · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 15. stoljeće · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1770. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1792. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1802. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1805. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1808. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1809. · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1811. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1832. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1835. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1836. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1838. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1848. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1856. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 1893. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Janko Drašković i 20. listopada · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Janko Drašković i 20. stoljeće · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Janko Drašković i 2020. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Janko Drašković i 2023. · Vidi više »
