Sličnosti između Jednadžba vremena i Planetarna putanja
Jednadžba vremena i Planetarna putanja imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronomija, Brzina, Dan, Ekliptika, Ekvator, Godišnja doba, Kut, Proljetna točka, Sat, Sekunda, Sunce, Suncostaj, Zemlja, Zemljina putanja, Zvjezdana godina.
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Astronomija i Jednadžba vremena · Astronomija i Planetarna putanja ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Jednadžba vremena · Brzina i Planetarna putanja ·
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Dan i Jednadžba vremena · Dan i Planetarna putanja ·
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Ekliptika i Jednadžba vremena · Ekliptika i Planetarna putanja ·
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Ekvator i Jednadžba vremena · Ekvator i Planetarna putanja ·
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Godišnja doba i Jednadžba vremena · Godišnja doba i Planetarna putanja ·
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Jednadžba vremena i Kut · Kut i Planetarna putanja ·
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Jednadžba vremena i Proljetna točka · Planetarna putanja i Proljetna točka ·
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Jednadžba vremena i Sat · Planetarna putanja i Sat ·
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Jednadžba vremena i Sekunda · Planetarna putanja i Sekunda ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Jednadžba vremena i Sunce · Planetarna putanja i Sunce ·
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Jednadžba vremena i Suncostaj · Planetarna putanja i Suncostaj ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Jednadžba vremena i Zemlja · Planetarna putanja i Zemlja ·
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Jednadžba vremena i Zemljina putanja · Planetarna putanja i Zemljina putanja ·
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Jednadžba vremena i Zvjezdana godina · Planetarna putanja i Zvjezdana godina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Jednadžba vremena i Planetarna putanja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Jednadžba vremena i Planetarna putanja
Usporedba između Jednadžba vremena i Planetarna putanja
Jednadžba vremena ima 66 odnose, a Planetarna putanja ima 62. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 11.72% = 15 / (66 + 62).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Jednadžba vremena i Planetarna putanja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: