Brže od pregledniku!Sličnosti između Jednostavni stroj i Vratilo
Jednostavni stroj i Vratilo imaju 34 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alat, Brod, Brodski vijak, Dizalica, Dosjed, Elektromotor, Klip stroja, Kolotura, Kovanje, Kut, Lanac, Masa, Moment sile, Opruga, Os, Osovina, Prijenosni omjer, Promjer, Remenski prijenos, Sila, Snaga, Spojka, Standard, Stožac, Strojarstvo, Strojevi, Strojni dio, Težina, Tlak, Valjak, ..., Vozilo, Vrtnja, Zamašnjak, Zupčanik. Proširite indeks (4 više) »
Alat
Moderna kutija s alatom. Prapovijesni alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska). Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer. Nedelišću. alatnog stroja. Francuskoj. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Potkivanje konja. Parni stroj u radu. Alat (tur. alât; dolazi od arap. mn. ālāt, jed. āla) je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić.
Alat i Jednostavni stroj · Alat i Vratilo ·
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Brod i Jednostavni stroj · Brod i Vratilo ·
Brodski vijak
Brodski vijak. Vijak je na suvremenim brodovima najrašireniji tip brodskog propulzora i gotovo jedino sredstvo poriva.
Brodski vijak i Jednostavni stroj · Brodski vijak i Vratilo ·
Dizalica
Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Dizalica i Jednostavni stroj · Dizalica i Vratilo ·
Dosjed
Vrste dosjeda osovine i provrta. Mjerna tolerancija osovine i provrta Tolerancija dužinskih mjera prema standardu ISO 286 iz 1980. Načini nanošenja tolerancija dosjeda na tehnički crtež i tolerirana vanjska i unutarnja mjera prema ISO 286. Dosjed je odnos dvaju oblikovanih strojnih elemenata (npr. provrt i osovina, utor i pero, itd.), koji imaju jednake nazivne mjere.
Dosjed i Jednostavni stroj · Dosjed i Vratilo ·
Elektromotor
Različiti elektromotori. Rotor i stator elektromotora. vodiči statora ''(F)'' priključak namota ili vodiča, ''(E)'' vodilica četkice. indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. mikrovalne pećnice. Razne izvedbe servomotora. Elektromotor ili električni motor je stroj koji pretvara električnu energiju u mehanički rad.
Elektromotor i Jednostavni stroj · Elektromotor i Vratilo ·
Klip stroja
Klip s osnovnim dijelovima, van cilindra Osnovne dimenzije klipa Klip (stap), mehanička naprava valjkastog oblika, smješten u otvor cilindra, s kojim čini jednu cjelinu.
Jednostavni stroj i Klip stroja · Klip stroja i Vratilo ·
Kolotura
Kolotura ili kolotur je kotač koji služi za prijenos gibanja ili djelovanja sile uz pomoć užeta (remena, lanca) prebačena preko njegova užlijebljena oboda.
Jednostavni stroj i Kolotura · Kolotura i Vratilo ·
Kovanje
obrade metala. batom. Koljenasto vratilo se izrađuje kovanjem. kristalnih zrna. Otvoreno kovanje u ukovnju (s dva ukovnja), gdje se od ingota dobiva kovani kotač. batom od 50 kilograma. Hidraulička preša za kovanje. Kovanje prstena. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. '''Područje plastičnih deformacija''' 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Dva proizvoda dobivena kovanjem. Koljenasta vratila dobivena kovanjem. Kovanje u ukovnjima. žarenja (od 550 °C do 1300 °C). Kovanje je prostorno oblikovanje metala deformiranjem u toplom (užarenom), polutoplom ili hladnom stanju.
Jednostavni stroj i Kovanje · Kovanje i Vratilo ·
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Jednostavni stroj i Kut · Kut i Vratilo ·
Lanac
Člankasti lanac. prijenos snage. Gallov lanac s 4 lamele po članku. Temeljni oblici pogonskih lanaca: a) valjkasti, b) zupčasti. Različite vrste završnih članaka valjkastih lanaca: a) s rascjepkom, b) s pruživim stremenom, c) savinuti članak za lance s neparnim brojem članaka. Valjkasti lanci: a) jednostruki, 1) svornjak, 2) vanjske i unutarnje lamele, 3) distancioni tuljak, 4) slobodnookretljivi valjak. Valjkasti lanci: b) dvostruki, c) trostruki. Valjkasti lanac s tuljcima. Prikaz djelovanja zupčastog lanca s unutarnjim vođenjem. Zupčasti lanac s: a) vanjskim, b) unutarnjim vođenjem. Lanac: a) s čeličnim svornjacima i b) rastavljivi zglobni lanac. bregastog vratila. Lanac, u tehnici, je niz gibljivo povezanih čeličnih dijelova koji, nalik užetu, služi za prijenos snage, vezivanje, vješanje tereta i drugo.
Jednostavni stroj i Lanac · Lanac i Vratilo ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Jednostavni stroj i Masa · Masa i Vratilo ·
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Jednostavni stroj i Moment sile · Moment sile i Vratilo ·
Opruga
zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.
Jednostavni stroj i Opruga · Opruga i Vratilo ·
Os
Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.
Jednostavni stroj i Os · Os i Vratilo ·
Osovina
Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen. Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. Žlijebljeni spoj na pogonskoj osovini. žlijebljenim spojem u sredini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. lokomotivi. Pogonska osovina bicikla. Tokarilica s više osovina. drveni kotač s osovinom na svijetu (oko 5150 godina). stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). grede. Osovina je strojni dio (element) duguljasta, najčešće cilindrična oblika, koji nosi kotače, remenice, zupčanike, poluge, ležajeve ili slično, a koji se okreću ili rotiraju (ili se njišu) oko njega ili zajedno s njim.
Jednostavni stroj i Osovina · Osovina i Vratilo ·
Prijenosni omjer
zupčanog prijenosnika. Čelni zupčanici u zahvatu. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.
Jednostavni stroj i Prijenosni omjer · Prijenosni omjer i Vratilo ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Jednostavni stroj i Promjer · Promjer i Vratilo ·
Remenski prijenos
Remenski prijenos s klinastim remenom, dvije remenice i zateznom remenicom. Plosnati remen i valjkasta remenica. Remenski prijenos s plosnatim remenom. Križni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Otvoreni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja između vratila, a naročito je prikladan za veće razmake osi vratila.
Jednostavni stroj i Remenski prijenos · Remenski prijenos i Vratilo ·
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Jednostavni stroj i Sila · Sila i Vratilo ·
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Jednostavni stroj i Snaga · Snaga i Vratilo ·
Spojka
prijenosnika, 7. prsten za otpuštanje, 8. poklopac, 9. diskovi za podršku, 10. noseći vijak, 11. zaustavna ogrlica. tarne spojke. Spojka, u strojarstvu općenito, je rastavljivi spojni strojni dio.
Jednostavni stroj i Spojka · Spojka i Vratilo ·
Standard
pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.
Jednostavni stroj i Standard · Standard i Vratilo ·
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Jednostavni stroj i Stožac · Stožac i Vratilo ·
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Jednostavni stroj i Strojarstvo · Strojarstvo i Vratilo ·
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Jednostavni stroj i Strojevi · Strojevi i Vratilo ·
Strojni dio
Homokinetički zglob. Vijčani spoj. Sirova zakovica. kugličnog ležaja. nehrđajućeg čelika. Remenski prijenosnik. Pužni prijenosnik. osovinu (3). Lančani prijenos kod bicikla. podvozja zrakoplova. Vrste dosjeda osovine i provrta. geometrijskih dimenzija i tolerancije položaja za otvor na ploči. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. vlačnoj čvrstoći za ugljični čelik. naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M. kidalici. opterećenja. Wöhlerove krivulje za čelik (plavo) i aluminij (crveno). Wöhlerova krivulja za krhki aluminij. Strojni dio je gotovi, ugradivi dio stroja za čiju ugradnju nisu potrebni naknadni radovi prilikom ugradnje, a u pravilu se sastoje od većeg broja dijelova (vijak, matica, zatik, klin).
Jednostavni stroj i Strojni dio · Strojni dio i Vratilo ·
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Jednostavni stroj i Težina · Težina i Vratilo ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Jednostavni stroj i Tlak · Tlak i Vratilo ·
Valjak
Crtež valjka Valjak ili cilindar (njem. Zylinder \mathit.
Jednostavni stroj i Valjak · Valjak i Vratilo ·
Vozilo
Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda.
Jednostavni stroj i Vozilo · Vozilo i Vratilo ·
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Jednostavni stroj i Vrtnja · Vratilo i Vrtnja ·
Zamašnjak
parnoj lokomotivi iz 1802. Izgled današnjeg automobilskog zamašnjaka. Zamašnjak je teški kotač koji, kada se zavrti, velikim momentom tromosti ili inercije ublažuje nemirni rad stroja (zbog udarnih opterećenja drobilica, alatnih ili valjaoničkih strojeva i drugo), nakupljenom kinetičkom energijom svladava mrtve točke strojeva (na primjer parnoga stroja), ili služi za stabilizaciju gibanja vozila, satelita, projektila i drugo (zvrk).
Jednostavni stroj i Zamašnjak · Vratilo i Zamašnjak ·
Zupčanik
Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom. Planetarni prijenosnik. Glavni dijelovi zupčanika. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Jednostavni stroj i Vratilo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Jednostavni stroj i Vratilo
Usporedba između Jednostavni stroj i Vratilo
Jednostavni stroj ima 162 odnose, a Vratilo ima 98. Kao što im je zajedničko 34, Jaccard indeks 13.08% = 34 / (162 + 98).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Jednostavni stroj i Vratilo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
