Sličnosti između Jezici u Europi i Zapadnogermanski jezici
Jezici u Europi i Zapadnogermanski jezici imaju 33 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afrikaans, Alemanski jezik, Austrija, Švicarska, Bavarsko-austrijski jezici, Belgija, Donjofranački jezici, Donjonjemački jezici, Donjosaski jezik, Engleski jezik, Europa, Frizijski jezici, Germanski jezici, Gornjonjemački jezici, Hutteritski jezik, Istočnosrednjonjemački jezici, Italija, Jidiš, Limburški jezik, Luksemburški jezik, Luksemburg, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Plautdietsch, Romanski jezici, Saterlandski frizijski jezik, Sjevernofrizijski jezik, Slavenski jezici, Srednjonjemački jezici, ..., Visokonjemački jezici, Zapadnofrizijski jezik, Zapadnosrednjonjemački jezici. Proširite indeks (3 više) »
Afrikaans
Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svaziju (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.
Afrikaans i Jezici u Europi · Afrikaans i Zapadnogermanski jezici ·
Alemanski jezik
Alemanski jezik (ISO 639-3: gsw; švicarski njemački; schwyzerdütsch), jedan od 4 alemanska jezika, šire gornjonjemačke podskupine njemačkih jezika, raširenih na području Švicarske, Njemačke, Francuske, Austrije i Lihtenštajna.
Alemanski jezik i Jezici u Europi · Alemanski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Jezici u Europi · Austrija i Zapadnogermanski jezici ·
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska i Jezici u Europi · Švicarska i Zapadnogermanski jezici ·
Bavarsko-austrijski jezici
Bavarsko-austrijski jezici, podskupina gornjonjemačkih jezika koju čini zajedno s alemenskim jezicima.
Bavarsko-austrijski jezici i Jezici u Europi · Bavarsko-austrijski jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Belgija i Jezici u Europi · Belgija i Zapadnogermanski jezici ·
Donjofranački jezici
Donjofranački jezici, podskupina donjonjemačkih jezika koja obuhvaća 4 jezika kojim se služi nekoliko naroda u Nizozemskoj, Belgiji i Južnoafričkoj Republici, to su: afrikaans, blizu 5.000.000; flamanski, 6.100,000; nizozemski, 21.730,000; i zelandski ili zeeuws.
Donjofranački jezici i Jezici u Europi · Donjofranački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Donjonjemački jezici i Jezici u Europi · Donjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Donjosaski jezik
Donjosasko govorno područje. Donjosaski jezik (ISO 639-3: nds; Neddersassisch, Plattdütsch, Nedderdütsch; njem. Niedersächsisch, Plattdeutsch), najznačajniji donjosaski jezik u Njemačkoj, raširen uz donju Rajnu od Aachena do Wittenberga.
Donjosaski jezik i Jezici u Europi · Donjosaski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Engleski jezik i Jezici u Europi · Engleski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Jezici u Europi · Europa i Zapadnogermanski jezici ·
Frizijski jezici
Frizijsko područje Frizijski jezici, jedna od četiri glavne podskupine zapadnogermanskih jezika kojima se služe etnički Frizi u obalnim predjelima Nizozemske i Njemačke (Frizija).
Frizijski jezici i Jezici u Europi · Frizijski jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Germanski jezici i Jezici u Europi · Germanski jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Gornjonjemački jezici
Gornjonjemački jezici (Hochdeutsch), jedna od 3 podskupine njemačkih jezika koja se dijeli na dvije uže podskupine,.
Gornjonjemački jezici i Jezici u Europi · Gornjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Hutteritski jezik
Hutteritski jezik (ISO 639-3: geh), jezik malene ali raspršene sekte huterita, oko 34 200 pripadnika (45 000 po novijim podacima), od čega 33 000 u Kanadi u 333 kolonije (347 po novijim podacima), i 12 000 u SAD-u u 123 kolonije (Južna Dakota 53, Sjeverna Dakota 6, Minnesota 9, Montana 34, Washington 6 i Oregon 1), i jedna u Japanu (128 kolonija po novijim podacima).
Hutteritski jezik i Jezici u Europi · Hutteritski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Istočnosrednjonjemački jezici
Istočnosrednjonjemački jezici (istočni srednjonjemački jezici), podskupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke i Poljske.
Istočnosrednjonjemački jezici i Jezici u Europi · Istočnosrednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Italija i Jezici u Europi · Italija i Zapadnogermanski jezici ·
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Jezici u Europi i Jidiš · Jidiš i Zapadnogermanski jezici ·
Limburški jezik
Limburški jezik (ISO 639-3: lim; limburgisch, limburgs plat), jedan od srednjonjemačkih jezika kojim govori oko 1 300 000 ljudi u Limburgu i Porajnju (Rheinland) od čega 700 000 (2001) u Nizozemskoj (Maastricht, Heerlen, Roermond, Venlo), 600 000 u Belgiji (2001; Hasselt, Genk, Maaseik, Voeren, Eupen) i nepoznat broj u Njemačkoj (Cleve (Kleve), Aachen, Viersen, Heinsberg).
Jezici u Europi i Limburški jezik · Limburški jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.
Jezici u Europi i Luksemburški jezik · Luksemburški jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Jezici u Europi i Luksemburg · Luksemburg i Zapadnogermanski jezici ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Jezici u Europi i Nizozemska · Nizozemska i Zapadnogermanski jezici ·
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Jezici u Europi i Nizozemski jezik · Nizozemski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Jezici u Europi i Njemačka · Njemačka i Zapadnogermanski jezici ·
Plautdietsch
Plautdietsch (ISO 639-3: pdt; menonitski donjonjemački) /Plautdietsch ima isto značenje kao i plattdeutsch, ili donjonjemački, u kojem plaut u njemačkom znači platt i u nizozemskom plat.
Jezici u Europi i Plautdietsch · Plautdietsch i Zapadnogermanski jezici ·
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Jezici u Europi i Romanski jezici · Romanski jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Saterlandski frizijski jezik
Saterlandski frizijski jezik (ISO 639-3: stq; saterfrizijski; saterfriesisch, saterfriesiesch, saterländisch, saterlandic frisian), jedan od tri frizijska jezika šire germanske skupine kojim govori oko 5 000 ljudi (2001 Wolbert Smidt), etničkih Friza ili Saterfriza u njemačkoj općini (gemeinde) Saterland (sterfrizijski Seelterlound) u Donjoj Saskoj na sjeverozapadu Njemačke.
Jezici u Europi i Saterlandski frizijski jezik · Saterlandski frizijski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Sjevernofrizijski jezik
Sjevernofrizijski jezik (ISO 639-3:; Nordfriesisch; frizijski noardfrysk), jedan od tri frizijska jezika, šire zapadnogermanske skupine kojim govori oko 10 000 od 60 000 etničkih sjevernih Friza u bundesländu (federalna država) Schleswig-Holstein na sjeveru Njemačke.
Jezici u Europi i Sjevernofrizijski jezik · Sjevernofrizijski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Jezici u Europi i Slavenski jezici · Slavenski jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Srednjonjemački jezici
Srednjonjemački jezici, jedan od dva živa ogranka njemačkih jezika (starofranački je izumro) kojima se služi nekoliko naroda, poglavito u Njemačkoj, ali i u Luksemburgu, Poljskoj, Nizozemskoj i SAD-u. Sastoji se od dvije uže podskupine, to su: Donjošleski jezik u 15 izdanju ethnologue u 16.
Jezici u Europi i Srednjonjemački jezici · Srednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Visokonjemački jezici
Visokonjemački jezici, glavna i najveća skupina zapadnogermanskih jezika koji su rasprostranjeni po južnoj i središnjoj Njemačkoj i susjednim državama: Luksemburg, Švicarska, Austrija, te u nekim prekomorskim zemljama, kao što su Kanada.
Jezici u Europi i Visokonjemački jezici · Visokonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Zapadnofrizijski jezik
Zapadnofrizijski jezik (ISO 639-3: fry stariji identifikator bio je, a povučen je 1. veljače 2007; frysk, fries), jedan od tri frizijska jezika kojim govori oko 700 000 Friza (1976 Stephens), poglavito u Friziji (Fryslân; 467 000; 2001 popis).
Jezici u Europi i Zapadnofrizijski jezik · Zapadnofrizijski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Zapadnosrednjonjemački jezici
Zapadnosrednjonjemački jezici (zapadni srednjonjemački jezici), jedna od dviju glavnih skupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, te jedan predstavnik na području SAD-a u Pennsylvaniji.
Jezici u Europi i Zapadnosrednjonjemački jezici · Zapadnogermanski jezici i Zapadnosrednjonjemački jezici ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Jezici u Europi i Zapadnogermanski jezici imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Jezici u Europi i Zapadnogermanski jezici
Usporedba između Jezici u Europi i Zapadnogermanski jezici
Jezici u Europi ima 247 odnose, a Zapadnogermanski jezici ima 69. Kao što im je zajedničko 33, Jaccard indeks 10.44% = 33 / (247 + 69).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Jezici u Europi i Zapadnogermanski jezici. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: