Brže od pregledniku!
51 odnosi: Amaterska astronomija, Asteroidi, Astronom, Astronomija, Astronomska jedinica, Atmosfera, Berlin, Carl Friedrich Gauss, Edmond Halley, Enckeov komet, Göttingen, Godina, Halleyjev komet, Hamburg, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Inklinacija, Istanbul, James Cook, Jezgra kometa, Johannes Kepler, Kalifornija, Komet, Kronometar (sport), Krug, Matematika, Metar, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Minuta, Njemačka, Ophodno vrijeme, Paralaksa, Period, Pierre Méchain, Planetarna putanja, Promjer, Ruđer Bošković, Sat, Saturn, Stupanj (kut), Sunce, Tahiti, Venera, Venerin prijelaz, Zemlja, Zemljopisna dužina, Znanstvenik, Zvjezdarnica, 1791., 1865., 23. rujna, ..., 26. kolovoza. Proširite indeks (1 više) »
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Novi!!: Johann Franz Encke i Amaterska astronomija · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Johann Franz Encke i Asteroidi · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Johann Franz Encke i Astronom · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Johann Franz Encke i Astronomija · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Johann Franz Encke i Astronomska jedinica · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Johann Franz Encke i Atmosfera · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Johann Franz Encke i Berlin · Vidi više »
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Johann Franz Encke i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »
Edmond Halley
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.
Novi!!: Johann Franz Encke i Edmond Halley · Vidi više »
Enckeov komet
Enckeov komet, 2P/Encke, komet Enckeove vrste.
Novi!!: Johann Franz Encke i Enckeov komet · Vidi više »
Göttingen
Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.
Novi!!: Johann Franz Encke i Göttingen · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Johann Franz Encke i Godina · Vidi više »
Halleyjev komet
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Putanja Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. Halleyjev komet je prvi komet koji je prepoznat kao stalan član Sunčeva sustava.
Novi!!: Johann Franz Encke i Halleyjev komet · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Johann Franz Encke i Hamburg · Vidi više »
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Novi!!: Johann Franz Encke i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »
Inklinacija
Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.
Novi!!: Johann Franz Encke i Inklinacija · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Johann Franz Encke i Istanbul · Vidi više »
James Cook
James Cook James Cook (Marton kod Middlesbrougha, 27. listopada 1728. – Kealakekua Bay, Havaji, 14. veljače 1779.), bio je engleski pomorac i istraživač.
Novi!!: Johann Franz Encke i James Cook · Vidi više »
Jezgra kometa
Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. infracrvenom svjetlu. Komet Hale-Bopp iz 1995. svemirske letjelice Rosetta. Jezgra kometa je osnovno tijelo kometa, rahla tvorevina smrznutih tvari, leda s prašinom.
Novi!!: Johann Franz Encke i Jezgra kometa · Vidi više »
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Novi!!: Johann Franz Encke i Johannes Kepler · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Johann Franz Encke i Kalifornija · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Johann Franz Encke i Komet · Vidi više »
Kronometar (sport)
Lance Armstrong tijekom kronometra. U brojnim sportovima, sportaši (ili momčadi) nastupaju u utrkama s pojedinačnim startom pri kojima se natječu samostalno u kronometru, natjecanju protiv sata nastojeći ostvariti što bolje vrijeme.
Novi!!: Johann Franz Encke i Kronometar (sport) · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Johann Franz Encke i Krug · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Johann Franz Encke i Matematika · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Johann Franz Encke i Metar · Vidi više »
Mihail Vasiljevič Lomonosov
'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.
Novi!!: Johann Franz Encke i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Johann Franz Encke i Minuta · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Johann Franz Encke i Njemačka · Vidi više »
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Johann Franz Encke i Ophodno vrijeme · Vidi više »
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.
Novi!!: Johann Franz Encke i Paralaksa · Vidi više »
Period
Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.
Novi!!: Johann Franz Encke i Period · Vidi više »
Pierre Méchain
Pierre François André Méchain 1882. godine Pierre François André Méchain (Laon, 16. kolovoza 1744. – Castelló de la Plana, 20. rujna 1804.), francuski astronom i zemljomjerac.
Novi!!: Johann Franz Encke i Pierre Méchain · Vidi više »
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike. Ravnine putanja Neptuna i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°. godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Planetarna putanja ili orbita, u astronomiji i astronautici, je putanja u obliku konike po kojoj se giba nebesko tijelo manje mase u gravitacijskom polju nebeskog tijela veće mase.
Novi!!: Johann Franz Encke i Planetarna putanja · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Johann Franz Encke i Promjer · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Johann Franz Encke i Ruđer Bošković · Vidi više »
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Johann Franz Encke i Sat · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Johann Franz Encke i Saturn · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Johann Franz Encke i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Johann Franz Encke i Sunce · Vidi više »
Tahiti
Tahićanska crna plaža Tahiti, najveći otok u Francuskoj Polineziji.
Novi!!: Johann Franz Encke i Tahiti · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Johann Franz Encke i Venera · Vidi više »
Venerin prijelaz
Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.
Novi!!: Johann Franz Encke i Venerin prijelaz · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Johann Franz Encke i Zemlja · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Johann Franz Encke i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Znanstvenik
Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.
Novi!!: Johann Franz Encke i Znanstvenik · Vidi više »
Zvjezdarnica
Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble. Mornarička zvjezdarnica u Puli (1869.). Popov toranj s kupolom Zvjezdarnice u Zagrebu. Zvjezdarnica Tičan tijekom izgradnje (2001.). Zvjezdarnica ili astronomski opservatorij je astronomska institucija opremljena za znanstvena opažanja nebeskih tijela; u širem smislu zvjezdarnica je i radioastronomska institucija te svemirska letjelica koja svemir istražuje izvan atmosfere.
Novi!!: Johann Franz Encke i Zvjezdarnica · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Franz Encke i 1791. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Franz Encke i 1865. · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Johann Franz Encke i 23. rujna · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Johann Franz Encke i 26. kolovoza · Vidi više »
