Sadržaj
202 odnosi: Alexander Bach, Anton Dominik Fernkorn, Antun Bauer (muzeolog), Austrijsko Carstvo, Austroslavizam, Đuro Arnold, Đuro Jelačić, Židovi u Hrvatskoj, Češka, Bachov apsolutizam, Ban, Bansko vijeće, Barun, Beč, Bihać, Božić, Bogoslav Šulek, Bratislava, Bronca, Budim, Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu, Crna Gora, Crnogorski vladari, Dalmacija, Domovinski rat, Drava, Drežnik, Dubrovnik, Ekonomija, Ferdinand I. Austrijski, Ferdinand V., Francuski jezik, Franjo Haller, Franjo Jelačić, Franjo Josip I., Frankfurt na Majni, Galicija (srednja Europa), General, General bojnik, Glasovir, Glina (grad), Grof, Habsburška Monarhija, Habsburg, Himna banu Josipu Jelačiću, Hrvatska, Hrvatska kuna, Hrvatska pošta, Hrvatska povijest, Hrvatska radiotelevizija, ... Proširite indeks (152 više) »
Alexander Bach
Aleksandar Bach Barun Aleksandar von Bach (njem. Alexander Freiherr von Bach; Loosdorf, 4. siječnja 1813. - Schöngrabern, 12. studenog 1893.) austrijski političar.
Pogledaj Josip Jelačić i Alexander Bach
Anton Dominik Fernkorn
Anton Dominik Ritter von Fernkorn (Erfurt, 17. ožujka 1813. - Beč, 15. studenoga 1878.), bio je njemačko-austrijski kipar.
Pogledaj Josip Jelačić i Anton Dominik Fernkorn
Antun Bauer (muzeolog)
Antun Bauer (Vukovar, 18. kolovoza 1911. - † Zagreb, 9. travnja 2000.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, arheolog, muzeolog, kolekcionar i kustos.
Pogledaj Josip Jelačić i Antun Bauer (muzeolog)
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Austrijsko Carstvo
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Austroslavizam
Đuro Arnold
Đuro (Gjuro) Arnold (Ivanec kraj Varaždina, 14. ožujka (?) 1853. – Zagreb, 22. veljače 1941.), hrvatski filozof, pedagog i pjesnik.
Pogledaj Josip Jelačić i Đuro Arnold
Đuro Jelačić
Đuro Jelačić (Zagreb, 25. svibnja 1805. – 1901.), jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa 19. stoljeća, mlađi brat hrvatskoga bana Josipa Jelačića.
Pogledaj Josip Jelačić i Đuro Jelačić
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Pogledaj Josip Jelačić i Židovi u Hrvatskoj
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Josip Jelačić i Češka
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Pogledaj Josip Jelačić i Bachov apsolutizam
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Josip Jelačić i Ban
Bansko vijeće
Bansko vijeće, visoko je upravno tijelo s ovlastima izvršne vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji koje je djelovalo od kraja travnja 1848. do lipnja 1850. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Bansko vijeće
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Pogledaj Josip Jelačić i Barun
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Josip Jelačić i Beč
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Pogledaj Josip Jelačić i Bihać
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Pogledaj Josip Jelačić i Božić
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Pogledaj Josip Jelačić i Bogoslav Šulek
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Pogledaj Josip Jelačić i Bratislava
Bronca
Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).
Pogledaj Josip Jelačić i Bronca
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Pogledaj Josip Jelačić i Budim
Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu
Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu, pročelje Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu nalazi se u podgrađu petrovaradinske tvrđave, u Srijemu, u Vojvodini, u Srbiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Josip Jelačić i Crna Gora
Crnogorski vladari
U povijestii Crnogorci su imali četiri dinastije.
Pogledaj Josip Jelačić i Crnogorski vladari
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Dalmacija
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Josip Jelačić i Domovinski rat
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Pogledaj Josip Jelačić i Drava
Drežnik
Pokladna sekcija "Didovi" na karnevalu u Dramalju Drežnik je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Drežnik
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Josip Jelačić i Dubrovnik
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Pogledaj Josip Jelačić i Ekonomija
Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.
Pogledaj Josip Jelačić i Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand V.
Ferdinand V. je.
Pogledaj Josip Jelačić i Ferdinand V.
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Josip Jelačić i Francuski jezik
Franjo Haller
Franjo Haller Franjo grof Haller (1796. – 1875.), mađarski političar austrijskog podrijetla, hrvatski ban od 1842. do 1845. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Franjo Haller
Franjo Jelačić
Franjo barun Jelačić (Petrinja, 1746. – Szala-Apathy, Mađarska, 4. veljače 1810.), hrvatski časnik, general i podmaršal austrijske carske vojske, član plemićke obitelji Jelačić, otac bana Josipa Jelačića.
Pogledaj Josip Jelačić i Franjo Jelačić
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Josip Jelačić i Franjo Josip I.
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Frankfurt na Majni
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Pogledaj Josip Jelačić i Galicija (srednja Europa)
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Pogledaj Josip Jelačić i General
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Pogledaj Josip Jelačić i General bojnik
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Pogledaj Josip Jelačić i Glasovir
Glina (grad)
Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Glina (grad)
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Pogledaj Josip Jelačić i Grof
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Josip Jelačić i Habsburška Monarhija
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Josip Jelačić i Habsburg
Himna banu Josipu Jelačiću
Himna banu Josip Jelačiću je himna hrvatskom banu Josipu Jelačiću.
Pogledaj Josip Jelačić i Himna banu Josipu Jelačiću
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska kuna
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska pošta
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska povijest
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatska radiotelevizija
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski jezik
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski narodni preporod
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski sabor
Hrvatski sabor 1848.
Dragutin Weingärtner, ''Hrvatski sabor 1848.'' Hrvatski sabor sazvan 1848. godine bio je prvi sabor u hrvatskoj povijesti u koji su njegovi zastupnici birani putem izbora.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatski sabor 1848.
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu: "Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Hrvatsko-češko društvo
Hrvatsko-češko društvo (HČD) utemeljeno je 1992. godine kao udruga građana s nakanom obnavljanja ranijih dobrih svekolikih veza između Hrvatske i Češke, te poticanja i razvijanja novih.
Pogledaj Josip Jelačić i Hrvatsko-češko društvo
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Pogledaj Josip Jelačić i Ilirski pokret
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Ilok
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Josip Jelačić i Italija
Ivan Coronini
Ivan grof Coronini-Cronberg (16. studenog 1794. – 26. srpnja 1880.), general, hrvatski ban od 1859. do 1860. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Ivan Coronini
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Pogledaj Josip Jelačić i Ivan Kukuljević Sakcinski
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Josip Jelačić i Jadransko more
Jelačići (plemstvo)
Grofovski grb Josipa Jelačića iz 1854. godine Jelačići su stara hrvatska plemićka obitelj čiji su pojedini članovi imali značajnu ulogu u odvijanju presudnih političkih i vojnih događaja u hrvatskoj povijesti.
Pogledaj Josip Jelačić i Jelačići (plemstvo)
Josip Šokčević
Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip Šokčević
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Pogledaj Josip Jelačić i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Josip Jelačić i Karl Marx
Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu
Kip bana Josipa Jelačića Kip 1880. godine, okrenut prema sjeveru. Kip bana Josipa Jelačića kipara Antona Fernkorna nalazi se na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Pogledaj Josip Jelačić i Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Pogledaj Josip Jelačić i Kiseljak
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Pogledaj Josip Jelačić i Klagenfurt
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Pogledaj Josip Jelačić i Kmetstvo
Kolera
Kolera je akutna infekcija koju uzrokuje Vibrio cholerae i koja zahvaća cijelo tanko crijevo, a karakterizirana profuznim vodenastim proljevom, povraćanjem, grčevima u mišićima, dehidracijom, oligurijom i kolapsom.
Pogledaj Josip Jelačić i Kolera
Koračnice
Orkestar OS RH Koračnice su glazbena djela čija je svrha pratnja u taktu koraka u dvodijelnom taktu i naglašenom ritmu koji odgovara organiziranom koraku.
Pogledaj Josip Jelačić i Koračnice
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Pogledaj Josip Jelačić i Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Saska
Kraljevina Saska unutar Njemačkog Carstva Kraljevina Saska (njemački: Königreich Sachsen), trajala je između 1806.
Pogledaj Josip Jelačić i Kraljevina Saska
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Josip Jelačić i Kraljevina Ugarska
Križevačka djevojačka straža
Križevačka djevojačka straža u Bakru svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Križevačka djevojačka straža je povijesna hrvatska vojna postrojba.
Pogledaj Josip Jelačić i Križevačka djevojačka straža
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Križevci
Lajos Kossuth
Lajos Kossuth de Kossuth et Udvard (Monok, 19. rujna 1802. – Torino, 20. ožujka 1894.) mađarski političar, pravnik i vršitelj dužnosti predsjednika Mađarske za vrijeme Revolucije 1848. i 1849. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Lajos Kossuth
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Josip Jelačić i Latinski jezik
Lazar Mamula
Lazar Mamula (njem.: Lazarus Freiherr von Mamula) (Gomirje 22. svibnja 1795. – Beč, Austrija, 17. siječnja 1878.), hrvatski barun, feldzeugmeister (general topništva) Vojske Austrijskog Carstva i namjesnik za Dalmaciju.
Pogledaj Josip Jelačić i Lazar Mamula
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Pogledaj Josip Jelačić i Lika
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Mađari
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Josip Jelačić i Mađarska
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Josip Jelačić i Mađarski jezik
Mali nogomet
Mali nogomet Mali nogomet je nogomet na igralištu manjih dimenzija od uobičajena.
Pogledaj Josip Jelačić i Mali nogomet
Manifest
njemačkome jeziku. Manifest (latinski: manifestus – proglas) je tekst koji objavljuje osnovna načela književnoga stvaranja neke nove grupe pisaca, obično radikalnije, suprotstavljena vladajućim književnim konvencijama i oštrije intonirana.
Pogledaj Josip Jelačić i Manifest
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Pogledaj Josip Jelačić i Marksizam
Matija Rukavina
Matija ili Mate Rukavina barun Bojnogradski (Trnovac (Gospić), 1737. - Beč, 3. svibnja 1817.), hrvatski general Habsburške vojske.
Pogledaj Josip Jelačić i Matija Rukavina
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Pogledaj Josip Jelačić i Međimurska županija
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Pogledaj Josip Jelačić i Moravska
Muzej grada Zagreba
Izlošci u muzeju Izlošci Muzej grada Zagreba je opći kulturno-povijesni, gradski muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti.
Pogledaj Josip Jelačić i Muzej grada Zagreba
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Pogledaj Josip Jelačić i Narodne novine
Nikša Stančić
Nikša Stančić (Stari Grad, 16. ožujka 1938.),, preuzeto 25.
Pogledaj Josip Jelačić i Nikša Stančić
Nikola I., ruski car
'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. – 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825. godine, kralj Poljske 1825. – 1831. i veliki vojvoda Finske od 1825. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Nikola I., ruski car
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Josip Jelačić i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Josip Jelačić i Njemački jezik
Novi dvori u Zaprešiću
Novi dvori 1895. godine Novi dvori za vrijeme obnove Novi dvori (lat. Curia nova) su jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, koji su udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića (dvadesetak kilometara od Zagreba), uz cestu koja vodi prema Hrvatskom zagorju.
Pogledaj Josip Jelačić i Novi dvori u Zaprešiću
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Pogledaj Josip Jelačić i Novi Sad
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Ogulin
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Osijek
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Otočac
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Pogledaj Josip Jelačić i Pešta
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Pogledaj Josip Jelačić i Petar II. Petrović Njegoš
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Pogledaj Josip Jelačić i Petrovaradin
Poštanska marka
Poštanske marke s motivima automobila Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.
Pogledaj Josip Jelačić i Poštanska marka
Preponsko jahanje
Natjecanje Preponsko jahanje Preponsko jahanje olimpijska je disciplina konjičkog športa.
Pogledaj Josip Jelačić i Preponsko jahanje
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Pogledaj Josip Jelačić i Revolucija
Revolucija u Mađarskoj 1848.
Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.
Pogledaj Josip Jelačić i Revolucija u Mađarskoj 1848.
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Josip Jelačić i Rijeka
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Slavonija
Sloboda tiska
Indeks slobode medija prema nvo "reporteri bez granica" Sloboda tiska je sloboda medija za objavljivanje i širenje informacija ili mišljenja, bilo putem tiska ili elektronskih medija bez ikakve kontrole vlasti ili cenzure.
Pogledaj Josip Jelačić i Sloboda tiska
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj Josip Jelačić i Slovačka
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Pogledaj Josip Jelačić i Sociologija
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Josip Jelačić i Srbija
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Pogledaj Josip Jelačić i Srijem
Stanislav Preprek
Stanislav Preprek (Šid, 16. travnja 1900. – Petrovaradin, 13. veljače 1982.), hrvatski zborovođa, orguljaš, skladatelj, melograf, književnik, pedagog, knjižničar, pisao je novele i pjesme i publicistička djela, glazbene studije i kritike, prevodio je arapske, kineske i njemačke pjesnike (s njemačkoga je preveo asirsko-babilonski ep "Gilgameš").
Pogledaj Josip Jelačić i Stanislav Preprek
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Pogledaj Josip Jelačić i Svećenik
Taekwondo
Razbijanje dasaka Taekwondo je korejska borilačka vještina nastala 40-ih godina dvadesetog stoljeća spajanjem različitih vještina koje su se vježbale u to vrijeme.
Pogledaj Josip Jelačić i Taekwondo
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Josip Jelačić i Talijanski jezik
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Pogledaj Josip Jelačić i Tenis
Theresianum
Palača Theresianum u Beču Theresianum je danas Öffentliche Stiftung der Theresianischen Akademie in Wien - privatna visokoškolska ustanova u Beču.
Pogledaj Josip Jelačić i Theresianum
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Pogledaj Josip Jelačić i Topusko
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Pogledaj Josip Jelačić i Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Josip Jelačić i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Josip Jelačić i Turci
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Varaždin
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Pogledaj Josip Jelačić i Varaždinska županija
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Pogledaj Josip Jelačić i Večernji list
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Velebit
Velika Mađarska
Austro-Ugarske (zelenim je označena Kraljevina Ugarska, a tamnozelenim autonomna Kraljevina Hrvatska i Slavonija) Velika Mađarska (mađar. Nagy-magyarország) je pojam koji se odnosi na nacionalističku ideologiju mađarskih iredentista koji teže proširenju državnih granica Mađarske i okupljanju mađarske nacionalne zajednice u susjednim zemljama unutar jedne države kao i ujedinjenje svih onih teritorija (zemlje Krune sv.
Pogledaj Josip Jelačić i Velika Mađarska
Vinko Knežević
Vinko Knežević (njem.: Vincenz Knesevich, u nekim izvorima Vinzenz; engl.: Vincent) (Gračac, 30. studenoga 1755. – Sveta Jelena, 11. ožujka 1832.), hrvatski barun, član plemićke obitelji Knežević, podmaršal, general konjaništva (General der Kavallerie) i tajni carski savjetnik Habsburške Monarhije.
Pogledaj Josip Jelačić i Vinko Knežević
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Pogledaj Josip Jelačić i Vojna krajina
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Josip Jelačić i Zadar
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Josip Jelačić i Zagreb
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Pogledaj Josip Jelačić i Zagrebačka biskupija
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Pogledaj Josip Jelačić i Zagrebačka katedrala
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Jelačić i Zagrebačka nadbiskupija
Zahtijevanja naroda
Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskom Carstvu, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.
Pogledaj Josip Jelačić i Zahtijevanja naroda
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Pogledaj Josip Jelačić i Zaprešić
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Pogledaj Josip Jelačić i Zastava Republike Hrvatske
1. srpnja
1.
Pogledaj Josip Jelačić i 1. srpnja
10. lipnja
10.
Pogledaj Josip Jelačić i 10. lipnja
10. studenoga
10.
Pogledaj Josip Jelačić i 10. studenoga
11. prosinca
11.
Pogledaj Josip Jelačić i 11. prosinca
11. rujna
11.
Pogledaj Josip Jelačić i 11. rujna
11. srpnja
11.
Pogledaj Josip Jelačić i 11. srpnja
13. ožujka
13.
Pogledaj Josip Jelačić i 13. ožujka
13. prosinca
13.
Pogledaj Josip Jelačić i 13. prosinca
16. listopada
16.
Pogledaj Josip Jelačić i 16. listopada
16. prosinca
16.
Pogledaj Josip Jelačić i 16. prosinca
16. srpnja
16.
Pogledaj Josip Jelačić i 16. srpnja
17. ožujka
17.
Pogledaj Josip Jelačić i 17. ožujka
17. prosinca
17.
Pogledaj Josip Jelačić i 17. prosinca
17. siječnja
17.
Pogledaj Josip Jelačić i 17. siječnja
17. studenoga
17.
Pogledaj Josip Jelačić i 17. studenoga
19. lipnja
19.
Pogledaj Josip Jelačić i 19. lipnja
2. listopada
2.
Pogledaj Josip Jelačić i 2. listopada
2. prosinca
2.
Pogledaj Josip Jelačić i 2. prosinca
2. studenoga
2.
Pogledaj Josip Jelačić i 2. studenoga
20. lipnja
20.
Pogledaj Josip Jelačić i 20. lipnja
20. listopada
20.
Pogledaj Josip Jelačić i 20. listopada
20. svibnja
20.
Pogledaj Josip Jelačić i 20. svibnja
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Josip Jelačić i 2001.
21. lipnja
21.
Pogledaj Josip Jelačić i 21. lipnja
21. rujna
21.
Pogledaj Josip Jelačić i 21. rujna
22. ožujka
22.
Pogledaj Josip Jelačić i 22. ožujka
22. srpnja
22.
Pogledaj Josip Jelačić i 22. srpnja
22. svibnja
22.
Pogledaj Josip Jelačić i 22. svibnja
23. lipnja
23.
Pogledaj Josip Jelačić i 23. lipnja
23. ožujka
23.
Pogledaj Josip Jelačić i 23. ožujka
24. studenoga
24.
Pogledaj Josip Jelačić i 24. studenoga
25. ožujka
25.
Pogledaj Josip Jelačić i 25. ožujka
25. srpnja
25.
Pogledaj Josip Jelačić i 25. srpnja
25. travnja
25.
Pogledaj Josip Jelačić i 25. travnja
26. srpnja
26.
Pogledaj Josip Jelačić i 26. srpnja
26. svibnja
26.
Pogledaj Josip Jelačić i 26. svibnja
26. travnja
26.
Pogledaj Josip Jelačić i 26. travnja
28. listopada
28.
Pogledaj Josip Jelačić i 28. listopada
28. rujna
28.
Pogledaj Josip Jelačić i 28. rujna
28. travnja
28.
Pogledaj Josip Jelačić i 28. travnja
29. lipnja
29.
Pogledaj Josip Jelačić i 29. lipnja
29. listopada
29.
Pogledaj Josip Jelačić i 29. listopada
29. siječnja
29.
Pogledaj Josip Jelačić i 29. siječnja
29. srpnja
29.
Pogledaj Josip Jelačić i 29. srpnja
3. listopada
3.
Pogledaj Josip Jelačić i 3. listopada
30. listopada
30.
Pogledaj Josip Jelačić i 30. listopada
31. listopada
31.
Pogledaj Josip Jelačić i 31. listopada
31. siječnja
31.
Pogledaj Josip Jelačić i 31. siječnja
4. ožujka
4.
Pogledaj Josip Jelačić i 4. ožujka
4. rujna
4.
Pogledaj Josip Jelačić i 4. rujna
4. srpnja
4.
Pogledaj Josip Jelačić i 4. srpnja
5. lipnja
5.
Pogledaj Josip Jelačić i 5. lipnja
5. siječnja
5.
Pogledaj Josip Jelačić i 5. siječnja
5. veljače
5.
Pogledaj Josip Jelačić i 5. veljače
6. lipnja
6.
Pogledaj Josip Jelačić i 6. lipnja
6. listopada
6.
Pogledaj Josip Jelačić i 6. listopada
6. rujna
6.
Pogledaj Josip Jelačić i 6. rujna
6. srpnja
6.
Pogledaj Josip Jelačić i 6. srpnja
7. listopada
7.
Pogledaj Josip Jelačić i 7. listopada
7. rujna
7.
Pogledaj Josip Jelačić i 7. rujna
8. travnja
8.
Pogledaj Josip Jelačić i 8. travnja
9. lipnja
9.
Pogledaj Josip Jelačić i 9. lipnja
Također poznat kao Ban Jelačić, Ban Josip Jelačić, Jelačić.
, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1848., Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, Hrvatsko-češko društvo, Ilirski pokret, Ilok, Italija, Ivan Coronini, Ivan Kukuljević Sakcinski, Jadransko more, Jelačići (plemstvo), Josip Šokčević, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Karl Marx, Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu, Kiseljak, Klagenfurt, Kmetstvo, Kolera, Koračnice, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Saska, Kraljevina Ugarska, Križevačka djevojačka straža, Križevci, Lajos Kossuth, Latinski jezik, Lazar Mamula, Lika, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Mali nogomet, Manifest, Marksizam, Matija Rukavina, Međimurska županija, Moravska, Muzej grada Zagreba, Narodne novine, Nikša Stančić, Nikola I., ruski car, Njemačka, Njemački jezik, Novi dvori u Zaprešiću, Novi Sad, Ogulin, Osijek, Otočac, Pešta, Petar II. Petrović Njegoš, Petrovaradin, Poštanska marka, Preponsko jahanje, Revolucija, Revolucija u Mađarskoj 1848., Rijeka, Slavonija, Sloboda tiska, Slovačka, Sociologija, Srbija, Srijem, Stanislav Preprek, Svećenik, Taekwondo, Talijanski jezik, Tenis, Theresianum, Topusko, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Turci, Varaždin, Varaždinska županija, Večernji list, Velebit, Velika Mađarska, Vinko Knežević, Vojna krajina, Zadar, Zagreb, Zagrebačka biskupija, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka nadbiskupija, Zahtijevanja naroda, Zaprešić, Zastava Republike Hrvatske, 1. srpnja, 10. lipnja, 10. studenoga, 11. prosinca, 11. rujna, 11. srpnja, 13. ožujka, 13. prosinca, 16. listopada, 16. prosinca, 16. srpnja, 17. ožujka, 17. prosinca, 17. siječnja, 17. studenoga, 19. lipnja, 2. listopada, 2. prosinca, 2. studenoga, 20. lipnja, 20. listopada, 20. svibnja, 2001., 21. lipnja, 21. rujna, 22. ožujka, 22. srpnja, 22. svibnja, 23. lipnja, 23. ožujka, 24. studenoga, 25. ožujka, 25. srpnja, 25. travnja, 26. srpnja, 26. svibnja, 26. travnja, 28. listopada, 28. rujna, 28. travnja, 29. lipnja, 29. listopada, 29. siječnja, 29. srpnja, 3. listopada, 30. listopada, 31. listopada, 31. siječnja, 4. ožujka, 4. rujna, 4. srpnja, 5. lipnja, 5. siječnja, 5. veljače, 6. lipnja, 6. listopada, 6. rujna, 6. srpnja, 7. listopada, 7. rujna, 8. travnja, 9. lipnja.