Brže od pregledniku!
141 odnosi: Aleksandar Vojinović, Andrija Šumanovac, Ante Starčević, Antun Gustav Matoš, Apostolski vikarijat, Austroslavizam, Đakovačka katedrala, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Đakovo, Đuro Šurmin, Češka, Ćiril i Metod, Beč, Beograd, Biskup, Bjelovarska afera, Bogoslovlje, Braća Miladinov, Bugarska, Carevinsko vijeće, Drugi vatikanski sabor, Dvor, Filozofija, Franjo Šanjek, Franjo Josip I., Franjo Rački, Germanizacija, Gimnazija, Gornja Austrija, Gradski muzej Bjelovar, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija, Hrvatska regnikolarna deputacija, Hrvatski sabor, Ilirski pokret, Josip Jelačić, Josip Kuković, Jutarnji list, Kanonik, Kanonsko pravo, Kapelan, Karbonari, Katoličanstvo, Károly Khuen-Héderváry, Kijev, Konkordat, Krležijana, Latinski jezik, ..., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Mađarizacija, Marija Jurić Zagorka, Mecena, Milosrdne sestre Svetoga Križa, Nacionalizam, Narodna stranka, Obitelj, Obzor (novine), Opća i nacionalna enciklopedija, Osijek, Panslavizam, Papina nezabludivost, Papinska Država, Pešta, Petrovaradin, Pisac, Političar, Poljska, Prag, Prvi hrvatski katolički sastanak, Prvi vatikanski sabor, Rim, Sarajevo, Sjemenište, Sjeverna Makedonija, Slavonija, Slovačka, Sofija, Stjepan Damjanović, Strossmayerova galerija starih majstora, Sv. Ivan Vladimir, Sveučilište u Beču, Sveučilište u Zagrebu, Trg, Ulica, Vijenac (časopis), Virovitička županija, Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, Zemun, 12. rujna, 15. travnja, 16. veljače, 18. studenoga, 1815., 1837., 1838., 1842., 1847., 1849., 1850., 1851., 1859., 1860., 1861., 1862., 1863., 1865., 1866., 1868., 1869., 1870., 1872., 1873., 1874., 1877., 1878., 1880., 1882., 1884., 1885., 1886., 1888., 1896., 1897., 19. stoljeće, 1900., 1905., 1906., 1926., 1962., 1965., 2. prosinca, 24. listopada, 29. travnja, 4. ožujka, 4. veljače, 7. kolovoza, 8. rujna, 8. travnja. Proširite indeks (91 više) »
Aleksandar Vojinović
Aleksandar Vojinović (Zagreb 9. prosinca 1936. – kolovoz 2008.), bio je hrvatski novinar, publicist i prevoditelj.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Aleksandar Vojinović · Vidi više »
Andrija Šumanovac
Dr.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Andrija Šumanovac · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Ante Starčević · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Apostolski vikarijat
Apostolski vikarijat ili apostolska prefektura određeni je dio teritorija na kojem, zbog posebnih okolnosti, još nije ustanovljena biskupija.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Apostolski vikarijat · Vidi više »
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Austroslavizam · Vidi više »
Đakovačka katedrala
Đakovačka katedrala Svetog Petra u neoromaničkom stilu stolna je crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Đakovačka katedrala · Vidi više »
Đakovačko-osječka nadbiskupija
Đakovačko-osječka nadbiskupija, do 18. lipnja 2008. Đakovačka i Srijemska biskupija (punog imena Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija), nadbiskupija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Đakovačko-osječka nadbiskupija · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Đakovo · Vidi više »
Đuro Šurmin
Theodora Mayerhofera. Đuro Šurmin (Gjuro Šurmin) (Sišćani kod Čazme 4. rujna 1867. 22. ožujka 1937.) je bio hrvatski povjesničar, književni kritičar i političar.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Đuro Šurmin · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Češka · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Ćiril i Metod · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Beograd · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Biskup · Vidi više »
Bjelovarska afera
Spomen-ploča komemoracije bjelovarske afere. Bjelovarska afera povijesni je politički događaj, koji se dogodio 12. rujna 1888. godine u Bjelovaru tijekom susreta između austrijskog cara Franje Josipa I. i hrvatskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Bjelovarska afera · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Bogoslovlje · Vidi više »
Braća Miladinov
Konstantin Miladinov Braća Miladinov, Dimitar (Struga, 1810. – Carigrad, 23. siječnja 1862.) i Konstantin Miladinov (Struga, 1830. – Carigrad, 18. siječnja 1862.), bili su makedonsko-bugarski pjesnici i folkoristi, osnivači su nacionalnog preporoda u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj sredinom devetnaestog stoljeća.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Braća Miladinov · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Bugarska · Vidi više »
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Carevinsko vijeće · Vidi više »
Drugi vatikanski sabor
Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »
Dvor
Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Dvor · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Filozofija · Vidi više »
Franjo Šanjek
O.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Franjo Šanjek · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački · Vidi više »
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Germanizacija · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Gimnazija · Vidi više »
Gornja Austrija
Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Gornja Austrija · Vidi više »
Gradski muzej Bjelovar
Gradski muzej Bjelovar nalazi se u središtu Bjelovara na Trgu Eugena Kvaternika.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Gradski muzej Bjelovar · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatska regnikolarna deputacija
Hrvatska regnikolarna deputacija (Hrvatski kraljevinski odbor) naziv je za zastupnike Hrvatskog sabora koji su 1868. i 1873. pregovarali oko hrvatsko-ugarske nagodbe (regnikolaran - koji zastupa stanovnike kraljevine).
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Hrvatska regnikolarna deputacija · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Ilirski pokret · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Kuković
Josip Kuković (Zagreb, 29. studenog 1782. – Beč, 11. studenog 1861.), bio je biskup Bosansko-srijemske biskupije sa sjedištem u Đakovu (1834. – 1849.).
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Josip Kuković · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Jutarnji list · Vidi više »
Kanonik
#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Kanonik · Vidi više »
Kanonsko pravo
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Kanonsko pravo · Vidi više »
Kapelan
Vojni kapelan služu sv. misu na ratnom brodu. Kapelan je mladi kršćanski svećenik (obično odmah nakon posvećenja) koji pomaže župniku u skrbi za župu.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Kapelan · Vidi više »
Karbonari
Zastava karbonara Karbonari (tal. carbonari), članovi talijanske tajne političke organizacije (Carboneria) osnovane u ranom 19. stoljeću.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Karbonari · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Katoličanstvo · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Kijev · Vidi više »
Konkordat
Konkordat je međunarodni ugovor između Svete Stolice i neke države kojim se uređuju pravni odnosi između Katoličke crkve i dotične države.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Konkordat · Vidi više »
Krležijana
Krležijana - Enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne Hrvatske, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda, 1993.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Krležijana · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Mađarizacija · Vidi više »
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), bila je hrvatska književnica i novinarka.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Marija Jurić Zagorka · Vidi više »
Mecena
Mecena i uz to vezani izrazi mecenatsvo - mecenatski (po imenu rimskog političara, pjesnika i pokrovitelja umjetnika, savjetnika i prijatelja cara Augusta - Gaja Mecene (Gaius Cilnius Maecenas) (13. travnja 70. pr. Kr. - listopada 8. pr. Kr.) označava osobu ili neko društvo koji nesebično i izdašno daje podršku i potporu umjetničkim, kulturnim ili u današnje vrijeme športskim ili znanstvenim aktivnostima i njihovim nositeljima (umjetnicima, znanstvenicima, športašima). U povijesti mecene su se dolazili iz krugova kraljeva, plemića, zemljoposjednika i raznih vladara i upravitelja (uglavnom iz višeg društvenog sloja) koji su financijski (ili materijalom) pomagali umjetnike svoga vremena (pisce, slikare, kipare, glazbenike). Velike mecene bili su i brojne crkvene organizacije. Za vrijeme talijanske renesanse mecenatsvo je bilo usko povezano s fenomenom veličanstvenosti. Najpoznatiji mecene bili su firentinska vladarska dinastija Medici, točnije dvojica najpoznatijih Cosimo il Vecchio (1389. – 1464.) i njegov nećak Lorenzo Veličanstveni (1449. – 1492.) oni su na svom dvoru okupili najbolje umjetnike, književnike, filozofe i humaniste svoga vremena, između otalih to su bili; Michelozzo, Pico della Mirandola, Angelo Poliziano, Antonio Pollaiolo i Sandro Botticelli. Poznati mecene u Hrvata bili su Marin Bobaljević, Ivo Tartaglia, Vicko Zmajević, Ivan Ručić, Jure Petričević, Đuro Čanić i drugi, a najvećim se mecenom u hrvatskoj povijesti smatra Josip Juraj Strossmayer.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Mecena · Vidi više »
Milosrdne sestre Svetoga Križa
Milosrdne sestre svetoga Križa su rimokatolički ženski red (kongregacija).
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Milosrdne sestre Svetoga Križa · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Nacionalizam · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Narodna stranka · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Obitelj · Vidi više »
Obzor (novine)
Obzor je ime nekoliko hrvatskih novinskih izdanja, kao 'Obzor' u razdoblju 1860. – 1941. (dnevne novine), kao 'Hrvatski obzor' u suvremeno doba (tjednik).
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Obzor (novine) · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Osijek · Vidi više »
Panslavizam
Slavenske države u Europi: Južni, Zapadni i Istočni Slaveni) Panslavizam (panslavenski pokret) bio je oblik pan-pokreta.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Panslavizam · Vidi više »
Papina nezabludivost
Papina nezabludivost je dogma u katoličkoj teologiji prema kojoj papa ne može zabluditi u pitanjima vjere i moralnog nauka kad naučava ex cathedra.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Papina nezabludivost · Vidi više »
Papinska Država
Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Papinska Država · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Pešta · Vidi više »
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Petrovaradin · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Pisac · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Političar · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Poljska · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Prag · Vidi više »
Prvi hrvatski katolički sastanak
Prvi hrvatski katolički sastanak je održan u Zagrebu, od 3.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Prvi hrvatski katolički sastanak · Vidi više »
Prvi vatikanski sabor
Prvi vatikanski sabor sazvao je papa Pio IX. 29. lipnja 1868. godine, nakon dugogodišnjeg razdoblja njegovog planiranja i pripremanja koje je započelo 6. prosinca 1864. Ovaj dvadeseti ekumenski sabor Katoličke crkve, održan tri stoljeća nakon Tridentskog sabora, otvoren je 8. prosinca 1869. godine, a prekinut je 20. listopada 1870. Održavao se u Vatikanskoj bazilici, a sveukupno su održane četiri sjednice.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Prvi vatikanski sabor · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Rim · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Sarajevo · Vidi više »
Sjemenište
Sjemenište ili seminar (lat. seminarium: rasadnik), ustanova ili konvikt sa školama za svećeničke pripravnike.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Sjemenište · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Slovačka · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Sofija · Vidi više »
Stjepan Damjanović
Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Stjepan Damjanović · Vidi više »
Strossmayerova galerija starih majstora
Strossmayerova galerija starih majstora nosi, ime njezina osnivača i utemeljitelja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Strossmayerova galerija starih majstora · Vidi više »
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Sveučilište u Beču · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Trg
Trg bana Jelačića u Zagrebu Trg je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okuplja zajednica.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Trg · Vidi više »
Ulica
Bogovićeva ulica u Zagrebu Ulica je javna površina unutar naselja namijenjena pješačkom i cestovnom prometu.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Ulica · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Virovitička županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Virovitička županija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i Zemun · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 12. rujna · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 15. travnja · Vidi više »
16. veljače
16.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 16. veljače · Vidi više »
18. studenoga
18.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 18. studenoga · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1815. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1837. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1838. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1842. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1847. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1850. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1851. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1859. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1861. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1862. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1863. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1865. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1866. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1868. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1870. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1874. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1878. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1880. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1886. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1888. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1896. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1897. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1900. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1906. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1926. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1962. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 1965. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 2. prosinca · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 24. listopada · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 29. travnja · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 4. ožujka · Vidi više »
4. veljače
4.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 4. veljače · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 7. kolovoza · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 8. rujna · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Josip Juraj Strossmayer i 8. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
J. J. Strossmayer, Strossmayer.
