Sadržaj
41 odnosi: Čakavsko narječje, Bochum, Crnogorski jezik, Dalibor Brozović, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fonetika, Fonologija, Hrvatska, Institut za hrvatski jezik, Ivo Pranjković, Jelenje, Jezikoslovlje, Josip Hamm, Kajkavsko narječje, Kolo (časopis), Kroatistika, Lille, Lingua Montenegrina, Ljudevit Jonke, Matica hrvatska, Microsoft, Milaši, Pazin, Profesor, Professor emeritus, Rijeka, Ruska književnost, Ruski jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srednjojužnoslavenski dijasustav, Stjepan Babić, Sušak, Sveta Stolica, Sveučilište, Sveučilište u Zagrebu, Vladimir Anić, Zagreb, 1934., 2019., 28. veljače, 4. siječnja.
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Pogledaj Josip Silić i Čakavsko narječje
Bochum
Bochum je grad smješten je na zapadu Njemačke u saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Pogledaj Josip Silić i Bochum
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Pogledaj Josip Silić i Crnogorski jezik
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Pogledaj Josip Silić i Dalibor Brozović
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Pogledaj Josip Silić i Filozofski fakultet u Zagrebu
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Pogledaj Josip Silić i Fonetika
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Pogledaj Josip Silić i Fonologija
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Josip Silić i Hrvatska
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Pogledaj Josip Silić i Institut za hrvatski jezik
Ivo Pranjković
Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.
Pogledaj Josip Silić i Ivo Pranjković
Jelenje
Jelenje je općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Silić i Jelenje
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Pogledaj Josip Silić i Jezikoslovlje
Josip Hamm
Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.
Pogledaj Josip Silić i Josip Hamm
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Pogledaj Josip Silić i Kajkavsko narječje
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Pogledaj Josip Silić i Kolo (časopis)
Kroatistika
Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.
Pogledaj Josip Silić i Kroatistika
Lille
Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.
Pogledaj Josip Silić i Lille
Lingua Montenegrina
Lingua Montenegrina je specijalizirani časopis za proučavanje crnogorskog jezika, jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, u nakladi Institut za crnogorski jezik i književnost.
Pogledaj Josip Silić i Lingua Montenegrina
Ljudevit Jonke
Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.
Pogledaj Josip Silić i Ljudevit Jonke
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Josip Silić i Matica hrvatska
Microsoft
Microsoft Corporation (skr. MS; NASDAQ) je američka multinacionalna tehnološka tvrtka sa sjedištem u Redmondu (Washington).
Pogledaj Josip Silić i Microsoft
Milaši
Milaši su naselje u Hrvatskoj u općini Jelenju.
Pogledaj Josip Silić i Milaši
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Pogledaj Josip Silić i Pazin
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Pogledaj Josip Silić i Profesor
Professor emeritus
Professor emeritus je počasno zvanje koja se dodjeljuje zaslužnim redovitim profesorima Sveučilišta u mirovini koji su se posebno istakli svojim znanstvenim ili umjetničkim radom, imaju posebne zasluge za razvoj i napredak Sveučilišta, te su ostvarili međunarodnu reputaciju na temelju međunarodno priznate nastavne, znanstvene ili umjetničke izvrsnosti.
Pogledaj Josip Silić i Professor emeritus
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Josip Silić i Rijeka
Ruska književnost
Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.
Pogledaj Josip Silić i Ruska književnost
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Josip Silić i Ruski jezik
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Josip Silić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Srednjojužnoslavenski dijasustav
Srednjojužnoslavenski dijasustav (dijasistem) je naziv za skupinu genetsko-lingvistički srodnih (međusobno razumljivih) narječja i dijalekata koji obuhvaćaju prostor srednjojužnoslavenskih jezika hrvatskog, srpskog, crnogorskog i bošnjačkog.
Pogledaj Josip Silić i Srednjojužnoslavenski dijasustav
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Pogledaj Josip Silić i Stjepan Babić
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Pogledaj Josip Silić i Sušak
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Pogledaj Josip Silić i Sveta Stolica
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Pogledaj Josip Silić i Sveučilište
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Pogledaj Josip Silić i Sveučilište u Zagrebu
Vladimir Anić
Vladimir Anić (Užice, 21. studenoga 1930. – Zagreb, 30. studenoga 2000.), hrvatski jezikoslovac i kroatist te leksikograf.
Pogledaj Josip Silić i Vladimir Anić
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Josip Silić i Zagreb
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Pogledaj Josip Silić i 1934.
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Josip Silić i 2019.
28. veljače
28.
Pogledaj Josip Silić i 28. veljače
4. siječnja
4.
Pogledaj Josip Silić i 4. siječnja