Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Judino drvo

Indeks Judino drvo

Judino drvo (judić, lat. Cercis), biljni rod iz porodice mahunarki (Leguminosae), kojemu pripada 9 vrsta grmlja i drveća iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike.

15 odnosi: Azija, Biljke, Bobolike, Carl Linné, Cercidoideae, Dvosupnice, Europa, Grčka, Judić (biljna vrsta), Kanadski judić, Latinski jezik, Mahunarke, Primorje, Sjeverna Amerika, Vaskularne biljke.

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Judino drvo i Azija · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Judino drvo i Biljke · Vidi više »

Bobolike

Bobolike (lat. Fabales), biljni red u razredu dvosupnica (Magnoliopsida) koji ubuhvaća porodicu Fabaceae Lindl.

Novi!!: Judino drvo i Bobolike · Vidi više »

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Novi!!: Judino drvo i Carl Linné · Vidi više »

Cercidoideae

Cercidoideae potporodica mahunarki u koji je uključen tribus Cercideae s podtribusima Bauhiniinae i Cercidinae, ime je došlo po rodu (Cercis) ili judino drvo.

Novi!!: Judino drvo i Cercidoideae · Vidi više »

Dvosupnice

Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.

Novi!!: Judino drvo i Dvosupnice · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Judino drvo i Europa · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Judino drvo i Grčka · Vidi više »

Judić (biljna vrsta)

Judić (Judino drvo, mnogocvjetni judić; lat. Cercis siliquastrum) je malo bjelogorično drvo iz porodice mahunarki, koje živi na području južne Europe i zapadne Azije.

Novi!!: Judino drvo i Judić (biljna vrsta) · Vidi više »

Kanadski judić

Kanadski judić (lat. Cercis canadensis), vrsta listopadnog drveta iz porodice Mahunarki.

Novi!!: Judino drvo i Kanadski judić · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Judino drvo i Latinski jezik · Vidi više »

Mahunarke

Mahunarke (lepirnjače, bobovke; lat. Fabaceae ili Leguminosae) je porodica biljaka, koju čini oko 730 rodova s 19500 vrsta.

Novi!!: Judino drvo i Mahunarke · Vidi više »

Primorje

* obala,.

Novi!!: Judino drvo i Primorje · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Judino drvo i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Vaskularne biljke

Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.

Novi!!: Judino drvo i Vaskularne biljke · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Cercis, Judić, Obični judić.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »