Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

340 odnosi: Adrasteja (mjesec), Aeda (mjesec), Aitne (mjesec), Amalteja (mjesec), Amaterska astronomija, Amonijak, Amper, Ananka (mjesec), Anticiklona, Apsida (astronomija), Arha (mjesec), Asteroidi, Asteroidni pojas, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Atom, Atomska jezgra, Autonoa (mjesec), Četvorni kilometar, Četvorni metar, Bar (jedinica), Bog, Brzina, Brzina svjetlosti, Cassini-Huygens, Celzij, Centrifugalna sila, Christiaan Huygens, Ciklona, Coriolisov učinak, Dan, Deuterij, Diferencijalna rotacija, Dija, Ekliptika, Ekscentričnost orbite, Ekscentricitet, Ekvator, Elara (mjesec), Električna struja, Elektron, Elektronska ljuska, Elipsa, Encelad (mjesec), Energija, Engleski jezik, Erinoma (mjesec), Erozija, ..., Etan, Etin, Euanta (mjesec), Eufemija (mjesec), Eukelada (mjesec), Euporija (mjesec), Euridoma (mjesec), Europa (mjesec), Filipini, Fluid, Fosfani, Fosfor, Galilejanski mjeseci, Galileo (svemirska letjelica), Galileo Galilei, Ganimed (mjesec), Geološko razdoblje, Geologija, Giovanni Domenico Cassini, Godina, Gravitacija, Gravitacijska konstanta, Gravitacijski potencijal, Grčka mitologija, Gustoća, Haldena (mjesec), Halo (optička pojava), Harpalika (mjesec), Hegemona (mjesec), Helij, Helika (mjesec), Hermipa (mjesec), Herse (mjesec), Himalija (mjesec), Ija (mjesec), Ilijada, Infracrvena astronomija, Infracrveno zračenje, Inklinacija orbite, Ion, Ioniziranje, Ionosfera, Irena (mjesec), Isaac Newton, Izonoa (mjesec), James Clerk Maxwell, Johann Gottfried Galle, Jokasta (mjesec), Južna polutka, Juno (svemirska letjelica), Jupiter (mitologija), Jupiter (razdvojba), Jupiterovi prirodni sateliti, Jupiterovi progradni nepravilni sateliti, Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti, Jupiterovi unutarnji sateliti, Kala (mjesec), Kaldera, Kalihora (mjesec), Kalika (mjesec), Kaliroa (mjesec), Kalista (mjesec), Kamera, Karma (mjesec), Karpo (mjesec), Kasno teško bombardiranje, Kelvin, Kilena (mjesec), Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kilometar na sat, Kirkwoodove zone, Klima, Komet, Kondukcija topline, Konjunkcija (astronomija), Koordinatni sustav, Kora (mjesec), Kovine, Kozmičke zrake, Krater, Kristal, Kronometar (sport), Krutost, Kubični metar, Kuiperov pojas, Kutna brzina, Kutni promjer, Lagrangeove točke, Latinski jezik, Lava, Led, Leda (mjesec), Liziteja (mjesec), Magnetosfera, Magnetski tok, Magnetsko polje, Mars, Masa, Max Wolf, Megaklita (mjesec), Meridijan, Merkur, Metalni vodik, Metan, Metar, Metar u sekundi, Meteor, Meteorit, Meteoroid, Meteorologija, Metida (mjesec), Minuta, Mjerni instrument, Mjesec, Mnema (mjesec), Model velikog letanja, Molekula, Mraz, Munja, Nagib osi, National Geographic Society, Navigacija, Nebeski ekvator, Neptun, New Horizons, Nuklearna reakcija, Oberon (mjesec), Oblaci, Obujam, Ole Rømer, Oluja, Oortov oblak, Ophodno vrijeme, Opozicija (astronomija), Orbitalna rezonancija, Organska kemija, Ortozija (mjesec), Pasifaja (mjesec), Pasiteja (mjesec), Paskal, Period, Perturbacija (astronomija), Philophrosyne (mjesec), Pioneer 10, Pioneer 11, Planet, Planetarna putanja, Planina, Plimna sila, Plimni val, Plinoviti div, Polarna svjetlost, Polimer, Pomorstvo, Pomrčina, Potencijalna energija, Praksidika (mjesec), Prirodni satelit, Prividna magnituda, Prividno gibanje planeta, Promjer, Radio astronomija, Radiovalovi, Rasjed, Reljef, Retrogradno gibanje, Rimska mitologija, Robert Hooke, Rocheova granica, S/2003 J 10, S/2003 J 16, S/2003 J 18, S/2003 J 19, S/2003 J 23, S/2003 J 4, S/2003 J 9, Sat, Sekunda, Sfera, Shoemaker–Levy 9, Silikati, Sinopa (mjesec), Smeđi patuljak, Snijeg, Spektroskopija, Sponda (mjesec), Stanley Kubrick, Stijena, Stojni val, Stupanj (kut), Sumpor, Sumporov(IV) oksid, Sumporovodik, Sumračnica, Sunčev sustav, Sunčeva konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemirske letjelice, Tajgeta (mjesec), Talište, Težište, Teba (mjesec), Teleskop, Telksinoa (mjesec), Temisto (mjesec), Temperatura, Terestrički planet, Tesla, Tiona (mjesec), Titan (mjesec), Titanija (mjesec), Tlak, Toplina, Toplinsko zračenje, Trenje, Triton (mjesec), Trojanci (astronomija), Tromost, Turbulencija, Udarni krater, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Uran, Urbain Le Verrier, Vakuum, Van Allenovi pojasi zračenja, Vat, Velika crvena pjega, Venera, Vjetar, Vladis Vujnović, Voda, Vodena para, Vodik, Volatili (astronomija), Voyager 1, Voyager 2, Vrtnja, Vrući Jupiter, Vulkan, Vulkanska erupcija, William Herschel, Zemlja, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zemljopisni pol, Zeus, Zvijezda, 15. listopada, 16. srpnja, 1610., 18. listopada, 19. siječnja, 1968., 1972., 1973., 1974., 1977., 1979., 1989., 1994., 1995., 1997., 20. kolovoza, 2000., 2001.: Odiseja u svemiru (1968.), 2003., 2006., 2007., 2011., 2016., 2021., 2022., 2023., 2029., 21. rujna, 27. kolovoza, 28. veljače, 3. ožujka, 30. prosinca, 30. srpnja, 4. srpnja, 5. kolovoza, 5. rujna, 5. srpnja, 6. travnja, 7. prosinca. Proširite indeks (290 više) » « Stisni indeks

Adrasteja (mjesec)

Adrasteja (grč. Αδράστεια) je Jupiterov drugi najbliži poznati satelit.

Novi!!: Jupiter i Adrasteja (mjesec) · Vidi više »

Aeda (mjesec)

Aeda (također Jupiter XLI) je manji prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Aeda (mjesec) · Vidi više »

Aitne (mjesec)

Aitne (također Jupiter XXXI) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Aitne (mjesec) · Vidi više »

Amalteja (mjesec)

Amalteja (grč. Αμάλθεια) je treći poznati satelit Jupitera.

Novi!!: Jupiter i Amalteja (mjesec) · Vidi više »

Amaterska astronomija

Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.

Novi!!: Jupiter i Amaterska astronomija · Vidi više »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Jupiter i Amonijak · Vidi više »

Amper

Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sustava za jakost električne struje jednaka kulonu po sekundi.

Novi!!: Jupiter i Amper · Vidi više »

Ananka (mjesec)

Ananka (grč. Ανάγκη, također Jupiter XII) je Jupiterov satelit koji je na zvjezdarnici Mount Wilson otkrio Seth Barnes Nicholson 1951.

Novi!!: Jupiter i Ananka (mjesec) · Vidi više »

Anticiklona

satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Anticiklona ili barički maksimum je područje visoka tlaka u atmosferi.

Novi!!: Jupiter i Anticiklona · Vidi više »

Apsida (astronomija)

Zemlje) 2. Perihel planeta 3. Sunce. Sunčevog sustava. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Apsida (kasnolat. absida, apsida apsida, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Jupiter i Apsida (astronomija) · Vidi više »

Arha (mjesec)

Arha (također Jupiter XLIII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Arha (mjesec) · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Novi!!: Jupiter i Asteroidi · Vidi više »

Asteroidni pojas

Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.

Novi!!: Jupiter i Asteroidni pojas · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Jupiter i Astronomija · Vidi više »

Astronomska jedinica

Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Jupiter i Astronomska jedinica · Vidi više »

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Novi!!: Jupiter i Astronomski objekt · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Jupiter i Atmosfera · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Jupiter i Atom · Vidi više »

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Jupiter i Atomska jezgra · Vidi više »

Autonoa (mjesec)

Autonoa (također Jupiter XXVIII) je manji prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Autonoa (mjesec) · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Jupiter i Četvorni kilometar · Vidi više »

Četvorni metar

Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Jupiter i Četvorni metar · Vidi više »

Bar (jedinica)

Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.

Novi!!: Jupiter i Bar (jedinica) · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Jupiter i Bog · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Jupiter i Brzina · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Novi!!: Jupiter i Brzina svjetlosti · Vidi više »

Cassini-Huygens

Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.

Novi!!: Jupiter i Cassini-Huygens · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Jupiter i Celzij · Vidi više »

Centrifugalna sila

sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje. Centrifugalna sila jest sila kojom se u rotirajućim sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje tijela u smjeru od središta vrtnje.

Novi!!: Jupiter i Centrifugalna sila · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Jupiter i Christiaan Huygens · Vidi više »

Ciklona

Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno). Ciklona (engl. cyclone, prema grč. ϰύϰλος: krug) ili barički minimum je područje relativno sniženog tlaka zraka u izvantropskim zemljopisnim širinama, s promjerom od 500 kilometara do više tisuća kilometara, u kojem postoji vrtložno strujanje zraka koje se može protezati i kroz cijelu troposferu.

Novi!!: Jupiter i Ciklona · Vidi više »

Coriolisov učinak

Putanja kugle na podlozi koja se okreće. Coriolisov učinak ili Coriolisova sila je inercijska sila koja djeluje na sve čestice u rotirajućim sustavima kad se gibaju pod nekim kutom u odnosu na rotacijsku os; okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku os.

Novi!!: Jupiter i Coriolisov učinak · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Jupiter i Dan · Vidi više »

Deuterij

Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Novi!!: Jupiter i Deuterij · Vidi više »

Diferencijalna rotacija

Diferencijalna rotacija se pojava kod koje se različiti dijelovi rotirajućeg objekta kreću različitim kutnim brzinama (brzinama rotacije) na različitim geografskim širinama i/ili dubinama tijela i/ili u vremenu.

Novi!!: Jupiter i Diferencijalna rotacija · Vidi više »

Dija

Dija (privremene oznake S/2000 J 11) je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Himalia, otkriven 2000.

Novi!!: Jupiter i Dija · Vidi više »

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Novi!!: Jupiter i Ekliptika · Vidi više »

Ekscentričnost orbite

Ekscentričnost u geometriji s pojednostavljeno tumači kao odstupanje od središta.

Novi!!: Jupiter i Ekscentričnost orbite · Vidi više »

Ekscentricitet

Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.

Novi!!: Jupiter i Ekscentricitet · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Jupiter i Ekvator · Vidi više »

Elara (mjesec)

Elara (također Jupiter VII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Himalia.

Novi!!: Jupiter i Elara (mjesec) · Vidi više »

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Novi!!: Jupiter i Električna struja · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Jupiter i Elektron · Vidi više »

Elektronska ljuska

Elektronska ljuska ili energetski nivo je zamišljena putanja elektrona.

Novi!!: Jupiter i Elektronska ljuska · Vidi više »

Elipsa

Elipsa:'''a'''.

Novi!!: Jupiter i Elipsa · Vidi više »

Encelad (mjesec)

Enkelad ili Encelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,,, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.

Novi!!: Jupiter i Encelad (mjesec) · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Jupiter i Energija · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Jupiter i Engleski jezik · Vidi više »

Erinoma (mjesec)

Erinoma (također Jupiter XXV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Erinoma (mjesec) · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Jupiter i Erozija · Vidi više »

Etan

strukturna formula etana Etan je organski kemijski spoj s formulom C2H6.

Novi!!: Jupiter i Etan · Vidi više »

Etin

right right Etin (C2H2, staro ime acetilen; lat. acētum - ocat; stgrč. ὕλη - drvo, tvar je najjednostavniji alkin.

Novi!!: Jupiter i Etin · Vidi više »

Euanta (mjesec)

Euanta (također Jupiter XXXIII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Euanta (mjesec) · Vidi više »

Eufemija (mjesec)

S/2003 J 3 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i Eufemija (mjesec) · Vidi više »

Eukelada (mjesec)

Eukelada (također Jupiter XLVII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Eukelada (mjesec) · Vidi više »

Euporija (mjesec)

Euporija (također Jupiter XXXIV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Euporija (mjesec) · Vidi više »

Euridoma (mjesec)

Euridoma (također Jupiter XXXII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Euridoma (mjesec) · Vidi više »

Europa (mjesec)

Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.

Novi!!: Jupiter i Europa (mjesec) · Vidi više »

Filipini

Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.

Novi!!: Jupiter i Filipini · Vidi više »

Fluid

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).

Novi!!: Jupiter i Fluid · Vidi više »

Fosfani

Fosfani su zasićeni hidridi trovalentnoga fosfora.

Novi!!: Jupiter i Fosfani · Vidi više »

Fosfor

Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.

Novi!!: Jupiter i Fosfor · Vidi više »

Galilejanski mjeseci

Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.

Novi!!: Jupiter i Galilejanski mjeseci · Vidi više »

Galileo (svemirska letjelica)

Galileo, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera i njegovih mjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime je dobila po talijanskom astronomu Galileju Galilei.

Novi!!: Jupiter i Galileo (svemirska letjelica) · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Novi!!: Jupiter i Galileo Galilei · Vidi više »

Ganimed (mjesec)

Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.

Novi!!: Jupiter i Ganimed (mjesec) · Vidi više »

Geološko razdoblje

Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u geološkoj prošlosti Zemlje.

Novi!!: Jupiter i Geološko razdoblje · Vidi više »

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Jupiter i Geologija · Vidi više »

Giovanni Domenico Cassini

Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.

Novi!!: Jupiter i Giovanni Domenico Cassini · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Jupiter i Godina · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Jupiter i Gravitacija · Vidi više »

Gravitacijska konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.

Novi!!: Jupiter i Gravitacijska konstanta · Vidi više »

Gravitacijski potencijal

Zemlju; na ekvatoru su nešto više nego na polovima. Gravitacijsko polje Zemlje: polje je radialno. Zelene strelice označavaju silnice gravitacijskoga polja. Gravitacijski potencijal, geopotencijal ili potencijal sile teže je potencijalna energija jedinice mase u polju sile teže.

Novi!!: Jupiter i Gravitacijski potencijal · Vidi više »

Grčka mitologija

Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Novi!!: Jupiter i Grčka mitologija · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Jupiter i Gustoća · Vidi više »

Haldena (mjesec)

Haldena (također Jupiter XXI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Haldena (mjesec) · Vidi više »

Halo (optička pojava)

lažnim Suncima i gornjim tangencijalnim lukom. Halo oko Sunca snimljen u Sibiru 11. travnja 2017. Lijevo lažno Sunce iznad Stonehengea. Sunčev stup (Finistère, Bretanja, Francuska. Cirkumzenitalni luk viđen u Salemu, Massachusetts, 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti supralateralni luk, Parryjev luk i gornji tangencijalni lukovi. Najobičniji haloi i rijetke pojave oblika haloa. halo i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka. Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α.

Novi!!: Jupiter i Halo (optička pojava) · Vidi više »

Harpalika (mjesec)

Harpalika (također Jupiter XXII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Harpalika (mjesec) · Vidi više »

Hegemona (mjesec)

Hegemona (također Jupiter XXXIX) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Hegemona (mjesec) · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Novi!!: Jupiter i Helij · Vidi više »

Helika (mjesec)

Helika (također Jupiter XLV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Helika (mjesec) · Vidi više »

Hermipa (mjesec)

Hermipa (također Jupiter XXX) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Hermipa (mjesec) · Vidi više »

Herse (mjesec)

Herse je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i Herse (mjesec) · Vidi više »

Himalija (mjesec)

Himalija (također Jupiter VI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Himalia. Progradni nepravilni satelit s oko 170 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 249.726 dana. Kategorija:Jupiterovi prirodni sateliti.

Novi!!: Jupiter i Himalija (mjesec) · Vidi više »

Ija (mjesec)

Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.

Novi!!: Jupiter i Ija (mjesec) · Vidi više »

Ilijada

5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.

Novi!!: Jupiter i Ilijada · Vidi više »

Infracrvena astronomija

svemirskog teleskopa Hubble. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Njem.:''Deutsches Institut SOFIA'').

Novi!!: Jupiter i Infracrvena astronomija · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Novi!!: Jupiter i Infracrveno zračenje · Vidi više »

Inklinacija orbite

Inklinacija ('''i''') Inklinacija je kut između neke zadane ravnine i referentne ravnine (najčešće ekliptika ili ekvator matičnog tijela) i izražava se u stupnjevima (°).

Novi!!: Jupiter i Inklinacija orbite · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Jupiter i Ion · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Novi!!: Jupiter i Ioniziranje · Vidi više »

Ionosfera

Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.

Novi!!: Jupiter i Ionosfera · Vidi više »

Irena (mjesec)

Irena je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i Irena (mjesec) · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Jupiter i Isaac Newton · Vidi više »

Izonoa (mjesec)

Izonoa (također Jupiter XXVI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Izonoa (mjesec) · Vidi više »

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Novi!!: Jupiter i James Clerk Maxwell · Vidi više »

Johann Gottfried Galle

Johann Galle Johann Gottfried Galle (9. lipnja 1812. – 10. srpnja 1910.) je bio njemački astronom koji je sa studentom Heinrichom d'Arrestom u opservatoriju u Berlinu 23. rujna 1846. otkrio planet Neptun.

Novi!!: Jupiter i Johann Gottfried Galle · Vidi više »

Jokasta (mjesec)

Jokasta (također Jupiter XXIV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Jokasta (mjesec) · Vidi više »

Južna polutka

Južna polutka Plakat s legendom "Ushuaia, kraj svijeta". Ushuaia u Argentini je najjužniji grad na svijetu Južna polutka ili južna hemisfera je onaj dio Zemljine kugle koji se nalazi južno od ekvatora.

Novi!!: Jupiter i Južna polutka · Vidi više »

Juno (svemirska letjelica)

Juno je NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera iz polarne orbite.

Novi!!: Jupiter i Juno (svemirska letjelica) · Vidi više »

Jupiter (mitologija)

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.

Novi!!: Jupiter i Jupiter (mitologija) · Vidi više »

Jupiter (razdvojba)

Jupiter može značiti.

Novi!!: Jupiter i Jupiter (razdvojba) · Vidi više »

Jupiterovi prirodni sateliti

galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.

Novi!!: Jupiter i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »

Jupiterovi progradni nepravilni sateliti

Izvan putanja galilejanskih satelita nalazi se u orbiti oko Jupitera još 55 mala satelita u nepravilnim putanjama, od kojih njih 7 spadaju u 3 grupe progradnih nepravilnih satelita.

Novi!!: Jupiter i Jupiterovi progradni nepravilni sateliti · Vidi više »

Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti

Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti mogu se podijeliti u 4 grupe: Grupa Ananke (9 satelita) obuhvaća retrogradne satelite na udaljenostima od Jupitera između 19.3 i 21.3 milijuna km, te s inklinacijama između 145° i 151°.

Novi!!: Jupiter i Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti · Vidi više »

Jupiterovi unutarnji sateliti

Jupiterovi unutarnji sateliti ili grupa Amalteja je naziv za 4 mala Jupiterova satelita koji kruže vrlo blizu Jupitera, unutar njegovim prstenova.

Novi!!: Jupiter i Jupiterovi unutarnji sateliti · Vidi više »

Kala (mjesec)

Kala (također Kale i Jupiter XXXVII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Kala (mjesec) · Vidi više »

Kaldera

Satelitski prikaz Santorinija. U smjeru kazaljke na satu: Nea Kameni; Palea Kameni; Aspronisi; Therasia; Thera Jezero Crater u Oregonu Kaldera je geološki oblik koji stvara vulkan kada se uruši sam u sebe, tako stvarajući veliki i poseban oblik vulkanskog kratera.

Novi!!: Jupiter i Kaldera · Vidi više »

Kalihora (mjesec)

Kalihora (također Jupiter XLIV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Kalihora (mjesec) · Vidi više »

Kalika (mjesec)

Kalika (također Jupiter XXIII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Kalika (mjesec) · Vidi više »

Kaliroa (mjesec)

Kaliroa (također Jupiter XVII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Kaliroa (mjesec) · Vidi više »

Kalista (mjesec)

Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Jupiter i Kalista (mjesec) · Vidi više »

Kamera

Kamera (lat. camera, od grč. ϰαμάρα: svod; sobica, izba) je uređaj za dobivanje slikovnih zapisa.

Novi!!: Jupiter i Kamera · Vidi više »

Karma (mjesec)

Karma (također Jupiter XI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Karma (mjesec) · Vidi više »

Karpo (mjesec)

Karpo (također Jupiter XLVI) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carpo.

Novi!!: Jupiter i Karpo (mjesec) · Vidi više »

Kasno teško bombardiranje

Umjetnikov dojam o Mjesecu tijekom kasnog teškog bombardiranja (iznad) i danas (ispod) Kasno teško bombardiranje ili lunarna kataklizma (engl. Late Heavy Bombardment, LHB), hipotetski je događaj za koji se misli da se dogodio prije otprilike 4,1 do 3,8 milijardi godina, u vremenu koje odgovara neohadanskoj i eoarhejskoj eri na Zemlji.

Novi!!: Jupiter i Kasno teško bombardiranje · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Jupiter i Kelvin · Vidi više »

Kilena (mjesec)

Kilena (također Jupiter XLVIII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Kilena (mjesec) · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Jupiter i Kilogram · Vidi više »

Kilogram po metru kubnom

Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.

Novi!!: Jupiter i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »

Kilometar na sat

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.

Novi!!: Jupiter i Kilometar na sat · Vidi više »

Kirkwoodove zone

2,82 AJ) Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar i milijuni manjih. Usporedba veličina planetoida ili asteroida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Kirkwoodove zone ili Kirkwoodove pukotine su područja u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) u kojima se nalazi malen broj planetoida.

Novi!!: Jupiter i Kirkwoodove zone · Vidi više »

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Jupiter i Klima · Vidi više »

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.

Novi!!: Jupiter i Komet · Vidi više »

Kondukcija topline

topline kod vođenja ili kondukcije topline. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. koeficijent toplinske vodljivosti ''k'' između 0,035 i 0,045 W/mK. kuće od balirane slame. Kondukcija topline, termalna kondukcija, vođenje ili samo kondukcija je prijenos topline tako da se dio tijela zagrijava izravnim dodirom s izvorom topline, a susjedni se dijelovi redom dalje zagrijavaju.

Novi!!: Jupiter i Kondukcija topline · Vidi više »

Konjunkcija (astronomija)

kvadraturu. Venere. accessdate.

Novi!!: Jupiter i Konjunkcija (astronomija) · Vidi više »

Koordinatni sustav

Brojevni pravac. Kartezijev koordinatni sustav. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. Primjer kosokutnog koordinatnog sustava. Polarni koordinatni sustav. Cilindrični koordinatni sustav. Sferni koordinatni sustav. Zemljopisne koordinate na sferi. proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). Koordinatni sustav je sustav koji omogućuje da se točke na krivulji, pravcu, plohi, u ravnini ili prostoru opišu s pomoću brojeva, takozvanim koordinatama.

Novi!!: Jupiter i Koordinatni sustav · Vidi više »

Kora (mjesec)

Kora (također Jupiter XLIX) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Kora (mjesec) · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Jupiter i Kovine · Vidi više »

Kozmičke zrake

video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Novi!!: Jupiter i Kozmičke zrake · Vidi više »

Krater

Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.

Novi!!: Jupiter i Krater · Vidi više »

Kristal

kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.

Novi!!: Jupiter i Kristal · Vidi više »

Kronometar (sport)

Lance Armstrong tijekom kronometra. U brojnim sportovima, sportaši (ili momčadi) nastupaju u utrkama s pojedinačnim startom pri kojima se natječu samostalno u kronometru, natjecanju protiv sata nastojeći ostvariti što bolje vrijeme.

Novi!!: Jupiter i Kronometar (sport) · Vidi više »

Krutost

Krutost možemo definirati kao otpornost na deformaciju i matematički ju definiramo kao odnos sile \mathbfF koja uzrokuje deformaciju i same deformacije \mathbfx.

Novi!!: Jupiter i Krutost · Vidi više »

Kubični metar

Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Jupiter i Kubični metar · Vidi više »

Kuiperov pojas

Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.

Novi!!: Jupiter i Kuiperov pojas · Vidi više »

Kutna brzina

Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.

Novi!!: Jupiter i Kutna brzina · Vidi više »

Kutni promjer

Skica za određivanje kutnog promjera. Kutni promjer ili kutna udaljenost (oznaka θ ili δ) je udaljenost između dviju točaka mjerena s pomoću kuta između dviju zraka koje iz zajedničke točke (vrh kuta) prolaze kroz te točke.

Novi!!: Jupiter i Kutni promjer · Vidi više »

Lagrangeove točke

problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci nalaze se na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Lagrangeove točke ili točke libracije, stabilne su točke u problemu interakcije triju tijela (npr. Sunce, planet i neka treća masa).

Novi!!: Jupiter i Lagrangeove točke · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Jupiter i Latinski jezik · Vidi više »

Lava

Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.

Novi!!: Jupiter i Lava · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Jupiter i Led · Vidi više »

Leda (mjesec)

Leda (grč. Λήδα) je prirodni satelit Jupitera.

Novi!!: Jupiter i Leda (mjesec) · Vidi više »

Liziteja (mjesec)

Liziteja (također Jupiter X) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Himalia.

Novi!!: Jupiter i Liziteja (mjesec) · Vidi više »

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Novi!!: Jupiter i Magnetosfera · Vidi više »

Magnetski tok

tok prolazi. Vektori magnetskog toka su uvijek okomiti (normalni) na plohu. električne zavojnice. magnetskom polju. Magnetski tok ili magnetski fluks (oznaka Φ) je fizikalna veličina određena skalarnim umnoškom magnetske indukcije B i plohe ploštine (površine) S kroz koju taj tok prolazi: to jest za homogeno magnetsko polje i ravninski geometrijski lik ploštine S: Pojednostavljeno gledano, magnetski tok kroz neku ploštinu razmjeran je broju silnica koje prolaze kroz tu ploštinu.

Novi!!: Jupiter i Magnetski tok · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Jupiter i Magnetsko polje · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Novi!!: Jupiter i Mars · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Jupiter i Masa · Vidi više »

Max Wolf

Max Wolf Maximilian Franz Joseph Cornelius Wolf (Heidelberg, 21. lipnja 1863. – Heidelberg, 3. listopada 1932.), njemački astronom i pionir astrofotografije.

Novi!!: Jupiter i Max Wolf · Vidi više »

Megaklita (mjesec)

Megaklita (također Jupiter XIX) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Megaklita (mjesec) · Vidi više »

Meridijan

Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.

Novi!!: Jupiter i Meridijan · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Jupiter i Merkur · Vidi više »

Metalni vodik

Prerez ilustrira model unutrašnjosti Jupitera. Kamenitu jezgru prekriva duboki sloj metalnog vodika Metalni vodik je jedan od pojavnih oblika vodika.

Novi!!: Jupiter i Metalni vodik · Vidi više »

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Novi!!: Jupiter i Metan · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Jupiter i Metar · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Novi!!: Jupiter i Metar u sekundi · Vidi više »

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Novi!!: Jupiter i Meteor · Vidi više »

Meteorit

željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D. C.: "A simple inorganic process for formation of carbonates, magnetite, and sulfides in Martian meteorite ALH84001", "American Mineralogist 86", str. 370–375, 2001. željezni meteorit. Meteorit Murnpeowie je željezni meteorit. hondrit (kameni meteorit), koji je pao u mjestu Marília, São Paulo, Brazil, 5. listopada 1971. polirani Meteorit Esquel, spada u skupinu kameno‑željeznih meteorita. Žuto-zeleni kristali olivina su okruženi željezo-nikal osnovom (matriks). spektrometra masa. Koplje napravljeno od narvalove kljove s oštricom od meteorskog željeza. Arizoni, SAD. udarnog kratera meteorita. Meteorit je komad stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Jupiter i Meteorit · Vidi više »

Meteoroid

Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.

Novi!!: Jupiter i Meteoroid · Vidi više »

Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Novi!!: Jupiter i Meteorologija · Vidi više »

Metida (mjesec)

Metida (grčki Μήτις, latinski Metis) je Jupiterov najbliži poznati satelit.

Novi!!: Jupiter i Metida (mjesec) · Vidi više »

Minuta

Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Jupiter i Minuta · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Jupiter i Mjerni instrument · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Jupiter i Mjesec · Vidi više »

Mnema (mjesec)

Mnema (također Jupiter XL) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Mnema (mjesec) · Vidi više »

Model velikog letanja

Model velikog letanja je model odnosno hipoteza u planetoslovlju koji predlaže da je planet Jupiter nakon svog nastanka na 3,5 AJ migrirao prema unutra na 1,5 AJ, prije nego što je okrenuo kurs nakon što je uhvatio Saturn u rezonanciju, pri tome zadržavši njegovu sadašnju orbitu.

Novi!!: Jupiter i Model velikog letanja · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Jupiter i Molekula · Vidi više »

Mraz

Mraz. Mraz je oborina koja nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C.

Novi!!: Jupiter i Mraz · Vidi više »

Munja

Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).

Novi!!: Jupiter i Munja · Vidi više »

Nagib osi

Nagib osi je kut inklinacije između osi rotacije nekog tijela i osi njegove orbitalne ravnine.

Novi!!: Jupiter i Nagib osi · Vidi više »

National Geographic Society

Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.

Novi!!: Jupiter i National Geographic Society · Vidi više »

Navigacija

Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.

Novi!!: Jupiter i Navigacija · Vidi više »

Nebeski ekvator

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Jupiter i Nebeski ekvator · Vidi više »

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Novi!!: Jupiter i Neptun · Vidi više »

New Horizons

New Horizons, NASA-ina svemirska sonda lansirana s ciljem istraživanje patuljastog planeta Plutona i njegovih pet prirodnih satelita: Harona, Hidre, Nikte, Kerbera i Stiksa.

Novi!!: Jupiter i New Horizons · Vidi više »

Nuklearna reakcija

alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.

Novi!!: Jupiter i Nuklearna reakcija · Vidi više »

Oberon (mjesec)

Oberon (također Uran IV) je prirodni satelit Urana.

Novi!!: Jupiter i Oberon (mjesec) · Vidi više »

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Jupiter i Oblaci · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Jupiter i Obujam · Vidi više »

Ole Rømer

Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.

Novi!!: Jupiter i Ole Rømer · Vidi više »

Oluja

Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.

Novi!!: Jupiter i Oluja · Vidi više »

Oortov oblak

Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.

Novi!!: Jupiter i Oortov oblak · Vidi više »

Ophodno vrijeme

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Jupiter i Ophodno vrijeme · Vidi više »

Opozicija (astronomija)

kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.

Novi!!: Jupiter i Opozicija (astronomija) · Vidi više »

Orbitalna rezonancija

Orbitalna rezonancija, astronomska pojava.

Novi!!: Jupiter i Orbitalna rezonancija · Vidi više »

Organska kemija

Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.

Novi!!: Jupiter i Organska kemija · Vidi više »

Ortozija (mjesec)

Ortozija (također Jupiter XXXV) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Ortozija (mjesec) · Vidi više »

Pasifaja (mjesec)

Pasifaja (također Jupiter VIII) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Pasifaja (mjesec) · Vidi više »

Pasiteja (mjesec)

Pasiteja (također Jupiter XXXVIII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Pasiteja (mjesec) · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Jupiter i Paskal · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Jupiter i Period · Vidi više »

Perturbacija (astronomija)

Zemlje, dolazi do malih pertubacija ili poremećaja putanje Mjeseca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). Sunčevog sustava s obzirom na Sunce. Perturbacija (lat. perturbatio: poremećaj) ili poremećenje je općenito narušavanje ustaljenoga reda; poremećaj, pomutnja.

Novi!!: Jupiter i Perturbacija (astronomija) · Vidi više »

Philophrosyne (mjesec)

S/2003 J 15 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i Philophrosyne (mjesec) · Vidi više »

Pioneer 10

Pioneer 10 (Pioneer F) je svemirska letelica lansirana 3. ožujka 1972. za istraživanje Sunčeva sustava.

Novi!!: Jupiter i Pioneer 10 · Vidi više »

Pioneer 11

Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4.

Novi!!: Jupiter i Pioneer 11 · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Jupiter i Planet · Vidi više »

Planetarna putanja

Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike. Ravnine putanja Neptuna i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°. godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Planetarna putanja ili orbita, u astronomiji i astronautici, je putanja u obliku konike po kojoj se giba nebesko tijelo manje mase u gravitacijskom polju nebeskog tijela veće mase.

Novi!!: Jupiter i Planetarna putanja · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Jupiter i Planina · Vidi više »

Plimna sila

Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).

Novi!!: Jupiter i Plimna sila · Vidi više »

Plimni val

Plimni val prodire u uvalu Cook, Aljaska Plimni val je vodeni val koji se formira u fenomenu plime, a nastaje kao razlika između razine vode oseke i vodene mase koja joj se suprotstavlja strujanjem u suprotnom smjeru pa je zbog toga plimni val najčešći u uskim, dugim zaljevima, rijekama i zaljevima gdje veća količina vodene mase utječe kroz pritoke.

Novi!!: Jupiter i Plimni val · Vidi više »

Plinoviti div

plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.

Novi!!: Jupiter i Plinoviti div · Vidi više »

Polarna svjetlost

Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.

Novi!!: Jupiter i Polarna svjetlost · Vidi više »

Polimer

pmid.

Novi!!: Jupiter i Polimer · Vidi više »

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Novi!!: Jupiter i Pomorstvo · Vidi više »

Pomrčina

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.

Novi!!: Jupiter i Pomrčina · Vidi više »

Potencijalna energija

Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).

Novi!!: Jupiter i Potencijalna energija · Vidi više »

Praksidika (mjesec)

Praksidika (također Jupiter XXVII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Praksidika (mjesec) · Vidi više »

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Novi!!: Jupiter i Prirodni satelit · Vidi više »

Prividna magnituda

Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.

Novi!!: Jupiter i Prividna magnituda · Vidi više »

Prividno gibanje planeta

nebeskoj sferi (desno). Prividno gibanje planeta po našem nebu rezultat je gibanja kako samih planeta, tako i Zemlje.

Novi!!: Jupiter i Prividno gibanje planeta · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Jupiter i Promjer · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Jupiter i Radio astronomija · Vidi više »

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Novi!!: Jupiter i Radiovalovi · Vidi više »

Rasjed

Rasjed na Islandu. Tipovi rasjeda:A - s pomakom po pružanjuB - s pomakom okomito na pružanjeC - s pomakom dijagonalno na pružanje. Maroku. U odnosu na rasjednu plohu u sredini fotografije, lijevi slojevi stijena su lagano propali, u odnosu na desnu stranu stijena. Rasjed je strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova (stijenskih blokova, krila) duž pukotina (paraklaza).

Novi!!: Jupiter i Rasjed · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Jupiter i Reljef · Vidi više »

Retrogradno gibanje

Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.

Novi!!: Jupiter i Retrogradno gibanje · Vidi više »

Rimska mitologija

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.

Novi!!: Jupiter i Rimska mitologija · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Jupiter i Robert Hooke · Vidi više »

Rocheova granica

satelit). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). Rocheova granica (prema francuskom matematičaru i astronomu Édouardu Rocheu, koji ju je 1847. prvi teorijski odredio) je udaljenost od središta većega nebeskoga tijela do točke u kojoj je gravitacijska sila toga tijela jednaka gravitacijskoj sili satelitskoga tijela.

Novi!!: Jupiter i Rocheova granica · Vidi više »

S/2003 J 10

S/2003 J 10 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i S/2003 J 10 · Vidi više »

S/2003 J 16

S/2003 J 16 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i S/2003 J 16 · Vidi više »

S/2003 J 18

S/2003 J 18 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Ananke, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i S/2003 J 18 · Vidi više »

S/2003 J 19

S/2003 J 19 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i S/2003 J 19 · Vidi više »

S/2003 J 23

S/2003 J 23 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Pasiphae, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i S/2003 J 23 · Vidi više »

S/2003 J 4

S/2003 J 4 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Pasiphae, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i S/2003 J 4 · Vidi više »

S/2003 J 9

S/2003 J 9 je prirodni satelit planeta Jupiter iz grupe Carme, otkriven 2003.

Novi!!: Jupiter i S/2003 J 9 · Vidi više »

Sat

200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Jupiter i Sat · Vidi više »

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Novi!!: Jupiter i Sekunda · Vidi više »

Sfera

right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).

Novi!!: Jupiter i Sfera · Vidi više »

Shoemaker–Levy 9

Montaža nekoliko slika radi dočaravanja padanja kometa Shoemaker-Levy 9 na Jupiter Komet Shoemaker–Levy 9 (formalno kategoriziran kao D/1993 F2) je bio komet koji se raspao i pao na Jupiter u srpnju 1994., što je bilo prvo izravno promatranje izvanzemaljskog sudara objekata Sunčeva sustava.

Novi!!: Jupiter i Shoemaker–Levy 9 · Vidi više »

Silikati

Silikati su najveći razred minerala.

Novi!!: Jupiter i Silikati · Vidi više »

Sinopa (mjesec)

Sinopa (također Jupiter IX) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Sinopa (mjesec) · Vidi više »

Smeđi patuljak

Smeđi patuljak i planeti u njegovoj orbiti Smeđi patuljak je nebesko tijelo mnogostruko veće od planeta, ali ne dovoljno masivno da bi u svom središtu pokrenulo nuklearne reakcije.

Novi!!: Jupiter i Smeđi patuljak · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Jupiter i Snijeg · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Novi!!: Jupiter i Spektroskopija · Vidi više »

Sponda (mjesec)

Sponda (također Jupiter XXXVI) je prirodni satelit planeta Jupiter.

Novi!!: Jupiter i Sponda (mjesec) · Vidi više »

Stanley Kubrick

Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. – 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent.

Novi!!: Jupiter i Stanley Kubrick · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Novi!!: Jupiter i Stijena · Vidi više »

Stojni val

Prikaz stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. Stojni val (crni) prikazan kao zbroj (superpozicija) dva pokretna vala koji se kreću u suprotnim smjerovima (plavi i crveni). Prikaz nastajanja seša. Stojni val, također i stacionarni val, je val koji nastaje superpozicijom (zbrajanjem) dvaju valova jednake amplitude i frekvencije.

Novi!!: Jupiter i Stojni val · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Novi!!: Jupiter i Stupanj (kut) · Vidi više »

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Novi!!: Jupiter i Sumpor · Vidi više »

Sumporov(IV) oksid

Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

Novi!!: Jupiter i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Novi!!: Jupiter i Sumporovodik · Vidi više »

Sumračnica

Karta svijeta s označenom sumračnicom Sumračnica ili terminator je linija koja dijeli osvijetljeni i neosvijetljeni dio Zemlje, ili nekog nebeskog tijela.

Novi!!: Jupiter i Sumračnica · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Jupiter i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčeva konstanta

atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).

Novi!!: Jupiter i Sunčeva konstanta · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Jupiter i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Jupiter i Sunce · Vidi više »

Svemirske letjelice

Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.

Novi!!: Jupiter i Svemirske letjelice · Vidi više »

Tajgeta (mjesec)

Tajgeta (također Jupiter XX) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Carme.

Novi!!: Jupiter i Tajgeta (mjesec) · Vidi više »

Talište

Taljenje leda. °C. Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje.

Novi!!: Jupiter i Talište · Vidi više »

Težište

ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.

Novi!!: Jupiter i Težište · Vidi više »

Teba (mjesec)

Teba (grč. Θήβη) je četvrti poznati satelit Jupitera.

Novi!!: Jupiter i Teba (mjesec) · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Novi!!: Jupiter i Teleskop · Vidi više »

Telksinoa (mjesec)

Telksinoa (također Jupiter XLII) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Telksinoa (mjesec) · Vidi više »

Temisto (mjesec)

Temisto (Themisto) je mali Jupiterov satelit između putanja Kalista i Lede, otkriven je 30. rujna 1975., ali mu se zagubio trag sve do 2000.

Novi!!: Jupiter i Temisto (mjesec) · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Jupiter i Temperatura · Vidi više »

Terestrički planet

Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.

Novi!!: Jupiter i Terestrički planet · Vidi više »

Tesla

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.

Novi!!: Jupiter i Tesla · Vidi više »

Tiona (mjesec)

Tiona (također Jupiter XXIX) je prirodni satelit planeta Jupiter, iz grupe Ananke.

Novi!!: Jupiter i Tiona (mjesec) · Vidi više »

Titan (mjesec)

Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Jupiter i Titan (mjesec) · Vidi više »

Titanija (mjesec)

Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit.

Novi!!: Jupiter i Titanija (mjesec) · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Jupiter i Tlak · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Jupiter i Toplina · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Jupiter i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Novi!!: Jupiter i Trenje · Vidi više »

Triton (mjesec)

Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 2707 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.

Novi!!: Jupiter i Triton (mjesec) · Vidi više »

Trojanci (astronomija)

problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Trojanci su planetoidi ili prirodni sateliti koji dijele putanju s planetom ili nekim većim satelitom i gibaju se ispred ili iza njega pod kutom od približno 60° (Trojanci i veće tijelo nalaze se u vrhovima istostraničnoga trokuta).

Novi!!: Jupiter i Trojanci (astronomija) · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Jupiter i Tromost · Vidi više »

Turbulencija

Turbulencija (lat. turbulentus: nemiran, uzburkan) je nepravilno vrtložno gibanje koje se pojavljuje u tekućinama i plinovima kad struje pored čvrstih predmeta ili kad im brzina strujanja prijeđe određenu granicu.

Novi!!: Jupiter i Turbulencija · Vidi više »

Udarni krater

'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Jupiter i Udarni krater · Vidi više »

Ugljikov (II) oksid

Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Novi!!: Jupiter i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Jupiter i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Novi!!: Jupiter i Uran · Vidi više »

Urbain Le Verrier

Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811. – Pariz, 23. rujna 1877.), francuski astronom i matematičar.

Novi!!: Jupiter i Urbain Le Verrier · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Novi!!: Jupiter i Vakuum · Vidi više »

Van Allenovi pojasi zračenja

Ovaj video prikazuje promjene oblika i jakosti Van Allenovih pojasa zračenja tijekom vremena. Van Allenovi pojasi zračenja. Jupiterovi promjenjivi pojasi zračenja. Čestice jače od 100 keV. Čestice jače od 1 MeV. Čestice jače od 400 MeV. Van Allenovi pojasi zračenja ili Van Allenovi pojasi su područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice (većinom protoni i elektroni, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika) gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja.

Novi!!: Jupiter i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Novi!!: Jupiter i Vat · Vidi više »

Velika crvena pjega

Velika crvena pjega, kako ju je snimila letjelica Voyager I 1979. godine Velika crvena pjega je postojano područje visokog tlaka u atmosferi Jupitera, koje proizvodi anticiklonsku oluju, najveću u Sunčevom sustavu, 22 stupnja južno od Jupiterovog ekvatora.

Novi!!: Jupiter i Velika crvena pjega · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Novi!!: Jupiter i Venera · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.

Novi!!: Jupiter i Vjetar · Vidi više »

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.

Novi!!: Jupiter i Vladis Vujnović · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Jupiter i Voda · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Novi!!: Jupiter i Vodena para · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Jupiter i Vodik · Vidi više »

Volatili (astronomija)

Volatili ili ledovi (engl. ices) su pojam u planetologiji koji uključuje skupinu kemijskih elemenata i spojeva niskog vrelišta: dušik, vodu, ugljikov(II) oksid, ugljikov(IV) oksid, amonijak, metan, etan, sumpor, sumporov dioksid, itd.

Novi!!: Jupiter i Volatili (astronomija) · Vidi više »

Voyager 1

Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.

Novi!!: Jupiter i Voyager 1 · Vidi više »

Voyager 2

Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.

Novi!!: Jupiter i Voyager 2 · Vidi više »

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Novi!!: Jupiter i Vrtnja · Vidi više »

Vrući Jupiter

Vrući Jupiter je vrsta egzoplaneta.

Novi!!: Jupiter i Vrući Jupiter · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Jupiter i Vulkan · Vidi više »

Vulkanska erupcija

Erupcija vulkana Erupcija je izbacivanje užarene lave kroz vulkanske kratere iz unutrašnjosti na površinu Zemlje.

Novi!!: Jupiter i Vulkanska erupcija · Vidi više »

William Herschel

Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.

Novi!!: Jupiter i William Herschel · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Jupiter i Zemlja · Vidi više »

Zemljino magnetsko polje

Zemljino magnetsko polje. accessdate.

Novi!!: Jupiter i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Jupiter i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Novi!!: Jupiter i Zemljopisna dužina · Vidi više »

Zemljopisni pol

Zemljopisni pol je zamišljena točka u kojoj planetarna os (os vrtnje) probada površinu planeta ili nekog tijela koje se okreće oko svoje osi.

Novi!!: Jupiter i Zemljopisni pol · Vidi više »

Zeus

Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.

Novi!!: Jupiter i Zeus · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Novi!!: Jupiter i Zvijezda · Vidi više »

15. listopada

15.

Novi!!: Jupiter i 15. listopada · Vidi više »

16. srpnja

16.

Novi!!: Jupiter i 16. srpnja · Vidi više »

1610.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 1610. · Vidi više »

18. listopada

18.

Novi!!: Jupiter i 18. listopada · Vidi više »

19. siječnja

19.

Novi!!: Jupiter i 19. siječnja · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 1968. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 1973. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Jupiter i 1974. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 1977. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 1979. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 1989. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 1995. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Jupiter i 1997. · Vidi više »

20. kolovoza

20.

Novi!!: Jupiter i 20. kolovoza · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Jupiter i 2000. · Vidi više »

2001.: Odiseja u svemiru (1968.)

2001.: Odiseja u svemiru (eng. 2001: A Space Odyssey), američki znanstveno-fantastični film iz 1968. godine koji je producirao i napisao Stanley Kubrick.

Novi!!: Jupiter i 2001.: Odiseja u svemiru (1968.) · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Jupiter i 2003. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Jupiter i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Jupiter i 2007. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiter i 2011. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Jupiter i 2016. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: Jupiter i 2021. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Jupiter i 2022. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Jupiter i 2023. · Vidi više »

2029.

2029. će biti godina prema gregorijanskom kalendaru koja ne će biti prijestupna, a započet će u ponedjeljak.

Novi!!: Jupiter i 2029. · Vidi više »

21. rujna

21.

Novi!!: Jupiter i 21. rujna · Vidi više »

27. kolovoza

27.

Novi!!: Jupiter i 27. kolovoza · Vidi više »

28. veljače

28.

Novi!!: Jupiter i 28. veljače · Vidi više »

3. ožujka

Novi!!: Jupiter i 3. ožujka · Vidi više »

30. prosinca

30.

Novi!!: Jupiter i 30. prosinca · Vidi više »

30. srpnja

30.

Novi!!: Jupiter i 30. srpnja · Vidi više »

4. srpnja

Novi!!: Jupiter i 4. srpnja · Vidi više »

5. kolovoza

Novi!!: Jupiter i 5. kolovoza · Vidi više »

5. rujna

Novi!!: Jupiter i 5. rujna · Vidi više »

5. srpnja

Novi!!: Jupiter i 5. srpnja · Vidi više »

6. travnja

Novi!!: Jupiter i 6. travnja · Vidi više »

7. prosinca

Novi!!: Jupiter i 7. prosinca · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Jupiter (planet).

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana