Brže od pregledniku!
84 odnosi: Akt, Ancona, Andrija Aleši, Apsida, Arhitektura, Šibenik, Benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu, Bičevanje Isusa, Bonino da Milano, Brač, Ciborij, Dalmacija, Donatello, Duždeva palača, Dubrovnik, Europa, Franjo Vranjanin, Friz, Giorgio Vasari, Gotika, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon, Italija, Ivan Meštrović, Kaštel Lukšić, Kapela, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Kiparstvo, Kompozicija (arhitektura), Krstionica, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, M/T Juraj Dalmatinac, Minčeta, Nikola Firentinac, Obujam, Oltar, Opća i nacionalna enciklopedija, Pag, Palača na Dosudu u Splitu, Portal, Portret, Rab, Rana renesansa, Ravenna, Reljef (umjetnost), Renesansa, Rimini, Romanika, ..., Skulptura, Split, Splitska katedrala, Sveti Blaž, Sveti Marko, Sveti Rajnerije, Tabernakul, Urbino, Venecija, Zadar, 1427., 1431., 1441., 1443., 1444., 1446., 1448., 1449., 1450., 1451., 1454., 1457., 1458., 1460., 1461., 1464., 1465., 1466., 1473., 1475., 1494., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 1835.. Proširite indeks (34 više) »
Akt
Grci poput ovog Kourosa iz Atene. Mramor, 600. – 590. pr. Kr.Edgar Degas, '''Kupačica''', 1886., pastel, 70 × 70 cm, Farmington, Conneticut. Akt (lat. actus čin, spis; golo tijelo) je općenito sinonim za neku radnju, spis, djelo, čin.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Akt · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Ancona · Vidi više »
Andrija Aleši
trogirskoj katedrali. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, detalj srednje apside. Andrija Aleši (albanski: Andrea Aleksi) poznat i kao Andrea Alessi di Durazzo (Lješ, Albanija 1425. – Split, oko 1505.), arhitekt i kipar, jedan je od najznačajnijih umjetničkih osobnosti hrvatske umjetnosti petnaestog stoljeća.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Andrija Aleši · Vidi više »
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Apsida · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Arhitektura · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Šibenik · Vidi više »
Benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu
Ostaci samostana Ženski samostan sv.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Benediktinski samostan sv. Arnira u Splitu · Vidi više »
Bičevanje Isusa
Peter Paul Rubens: Bičevanje Krista Nicola Grassi: Bičevanje Krista Bičevanje Isusa događaj je iz Isus ova života opisan u Novom zavjetu.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Bičevanje Isusa · Vidi više »
Bonino da Milano
Orlandov stup u Dubrovniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku s likovima Adama i Eve Bonino da Milano punog imena Bonino di Jacopo da Milano (? - Šibenik 1429.) bio je talijanski gotički kipar i arhitekt, koji je veći dio svog života proveo u Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Bonino da Milano · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Brač · Vidi više »
Ciborij
* Ciborij (arhitektura), element crkvene arhitekture, konstrukcija iznad oltara.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Ciborij · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Dalmacija · Vidi više »
Donatello
Donatello, pravog imena Donato di Niccolo di Betto Bardi, je bio talijanski kipar (Firenca, oko 1386. – Firenca, 13. prosinca 1466.); majstor ranorenesansnoga kiparstva inspiriran antičkim idealima.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Donatello · Vidi više »
Duždeva palača
Duždeva palača viđena s kanala Duždeva palača (talijanski: Palazzo Ducale) je gotička palača u Veneciji.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Duždeva palača · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Dubrovnik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Europa · Vidi više »
Franjo Vranjanin
Djelo Franje Vranjanina, mramorna bista princeze iz 1471. godine Franjo Vranjanin (Francesco Laurana), (Zadar, oko 1430. – Marseille ili Avignon, 12. ožujka 1502.), jedan od najznačajnijih hrvatskih renesansnih kipara.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Franjo Vranjanin · Vidi više »
Friz
Ateni. Friz je u arhitekturi široki centralni dio entablature i može biti ravan ili — u jonskom ili korintskom redu — dekoriran bareljefima.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Friz · Vidi više »
Giorgio Vasari
'''Giorgio Vasari''' (autoportret) Giorgio Vasari (Arezzo, 30. srpnja 1511. – Firenca, 27. lipnja 1574.), talijanski slikar i arhitekt, koji je danas poznat po svom životopisu talijanskih umjetnika.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Giorgio Vasari · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Gotika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Italija · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Ivan Meštrović · Vidi više »
Kaštel Lukšić
Kaštel Lukšić jedan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Kaštel Lukšić · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Kapela · Vidi više »
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Katedrala sv.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Kiparstvo · Vidi više »
Kompozicija (arhitektura)
Kompozicija je pojam koji u arhitekturi i građevinarstvu označava određen broj elemenata koji stoje u određenom odnosu jedan prema drugome.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Kompozicija (arhitektura) · Vidi više »
Krstionica
Baptisterij u Firenci Udbini Krstionica ili baptisterij izvorno je krsni zdenac, to jest mali bazen u kojem su se obavljala krštenja.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Krstionica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
M/T Juraj Dalmatinac
M/T Juraj Dalmatinac je trajekt za lokalne linije, u sastavu Jadrolinijine flote.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i M/T Juraj Dalmatinac · Vidi više »
Minčeta
'''Kula Minčeta''' — simbol Dubrovnika Minčeta je jedna od četiri tvrđave dubrovačkih gradskih zidina; istaknuta je točka obrambenog sustava Dubrovnika prema kopnu zbog svog položaja na sjevernoj strani.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Minčeta · Vidi više »
Nikola Firentinac
Nikola Firentinac, u talijanskoj povijesti umjetnosti znan kao Niccolò Fiorentino, ili Niccolò Di Giovanni Fiorentino (1418. – Šibenik, 1506.), bio je renesansni kipar i arhitekt.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Obujam · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Oltar · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Pag · Vidi više »
Palača na Dosudu u Splitu
Palača na Dosudu je romanička palača u Hrvatskoj, u Splitu na predjelu Dosudu,():, Neir.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Palača na Dosudu u Splitu · Vidi više »
Portal
Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Portal · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Portret · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Rab · Vidi više »
Rana renesansa
kupolom. Rana renesansa (talijanski: Quattrocento, tj. „1400-te”) je prvo umjetničko razdoblje renesanse koje traje kroz cijelo 15.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Rana renesansa · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Ravenna · Vidi više »
Reljef (umjetnost)
Firentinske katedrale kombinira visoki reljef likova na pozadini u niskom reljefu Reljef u umjetnosti je skulptura koja je integralno vezana za podlogu, te ne predstavlja samostalnu cjelinu, nego je dio većeg umjetničkog sklopa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Reljef (umjetnost) · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Renesansa · Vidi više »
Rimini
Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Rimini · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Romanika · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Skulptura · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Split · Vidi više »
Splitska katedrala
Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje).
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Splitska katedrala · Vidi više »
Sveti Blaž
Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Sveti Blaž · Vidi više »
Sveti Marko
Sveti Marko, evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Marku, aleksandrijski biskup, utemeljitelj kršćanske zajednice u sjevernoj Africi, zaštitnik Venecije.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Sveti Marko · Vidi više »
Sveti Rajnerije
Sveti Rajnerije ili sv.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Sveti Rajnerije · Vidi više »
Tabernakul
TabernakulVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): i (lat. tabernaculum - šator, ili hrv. svetohranište) u rimokatoličkoj Crkvi označava prostor gdje se čuvaju posvećene hostije za svetu pričest.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Tabernakul · Vidi više »
Urbino
Urbino (antički Urbinum Hortense ili Urvinum Mataurense) je grad u središnjoj Italiji, u provinciji Pesaro i Urbino, regija Marche, s 15,444 stanovnika.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Urbino · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Venecija · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i Zadar · Vidi više »
1427.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1427. · Vidi više »
1431.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1431. · Vidi više »
1441.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1441. · Vidi više »
1443.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1443. · Vidi više »
1444.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1444. · Vidi više »
1446.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1446. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1448. · Vidi više »
1449.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1449. · Vidi više »
1450.
Tempio Malatestiano.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1450. · Vidi više »
1451.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1451. · Vidi više »
1454.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1454. · Vidi više »
1457.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1457. · Vidi više »
1458.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1458. · Vidi više »
1460.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1460. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1461. · Vidi više »
1464.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1464. · Vidi više »
1465.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1465. · Vidi više »
1466.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1466. · Vidi više »
1473.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1473. · Vidi više »
1475.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1475. · Vidi više »
1494.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1494. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 15. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 16. stoljeće · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Dalmatinac i 1835. · Vidi više »
