Brže od pregledniku!
28 odnosi: Centralni komitet, Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije, Dalmacija, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, Makarska, Mirogoj, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Partizanska spomenica 1941., Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savez komunističke omladine Jugoslavije, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Travanj, Zagreb, 12. rujna, 1922., 1941., 1974., 1978., 1982., 1983., 1986., 1990., 2006., 27. siječnja.
Centralni komitet
Centralni komitet ili CK je bio tijelo ("organ") unutar strukture vlasti komunističkih partija koje je donosilo odluke.
Novi!!: Jure Bilić i Centralni komitet · Vidi više »
Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije
Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (CK SKJ) je bio najviši rukovodeći organ u Savezu komunista Jugoslavije (SKJ) između dva Kongresa.
Novi!!: Jure Bilić i Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Jure Bilić i Dalmacija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jure Bilić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Jure Bilić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Jure Bilić i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Jure Bilić i Makarska · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Jure Bilić i Mirogoj · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Novi!!: Jure Bilić i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »
Partizanska spomenica 1941.
Partizanska spomenica 1941. Partizansku spomenicu 1941. ustanovilo je Predsjedništvo narodne obrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije 14. rujna 1944. godine.
Novi!!: Jure Bilić i Partizanska spomenica 1941. · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Jure Bilić i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Jure Bilić i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savez komunističke omladine Jugoslavije
Spomen-ploča Zgrada u Zagrebu u kojoj je osnovan SKOJ Savez komunističke omladine Jugoslavije (srp. Савез комунистичке омладине Југославије, slo. Zveza komunistične mladine Jugoslavije), skraćeno SKOJ (srp. СКОЈ, slo. ZKMJ), omladinska organizacija Saveza komunista Jugoslavije.
Novi!!: Jure Bilić i Savez komunističke omladine Jugoslavije · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Jure Bilić i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Jure Bilić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Jure Bilić i Travanj · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Jure Bilić i Zagreb · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Jure Bilić i 12. rujna · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Bilić i 1922. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Bilić i 1941. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Jure Bilić i 1974. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Bilić i 1978. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Bilić i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Bilić i 1983. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Bilić i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Bilić i 1990. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Jure Bilić i 2006. · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Jure Bilić i 27. siječnja · Vidi više »
