Brže od pregledniku!Sličnosti između Južnoslavenska ideja i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Južnoslavenska ideja i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju 39 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Austroslavizam, Balkanski ratovi, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Frano Supilo, Friedjungov proces, Habsburg, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska u Revoluciji 1848., Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko-srpska koalicija, Ilirski pokret, Juraj Križanić, Karađorđevići, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji, Ljudevit Gaj, Makedonci, Narodna radikalna stranka, Narodna stranka, Nikola Pašić, Njemački prodor na istok, Pavao Ritter Vitezović, ..., Politika, Politika novoga kursa, Rusko Carstvo, Slovenci, Srbi, Svetozar Pribićević, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Velika Srbija, Vojvodina. Proširite indeks (9 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Južnoslavenska ideja · Austro-Ugarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Austroslavizam i Južnoslavenska ideja · Austroslavizam i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Balkanski ratovi i Južnoslavenska ideja · Balkanski ratovi i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Južnoslavenska ideja · Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine i Južnoslavenska ideja · Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Frano Supilo i Južnoslavenska ideja · Frano Supilo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Friedjungov proces
Već potkraj 1907.
Friedjungov proces i Južnoslavenska ideja · Friedjungov proces i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Habsburg i Južnoslavenska ideja · Habsburg i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Južnoslavenska ideja · Hrvati i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Južnoslavenska ideja · Hrvatska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatska u Revoluciji 1848.
Hrvatska neposredno prije rata s Mađarima 1848. Kao i u većem dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848.
Hrvatska u Revoluciji 1848. i Južnoslavenska ideja · Hrvatska u Revoluciji 1848. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Južnoslavenska ideja · Hrvatski sabor i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Hrvatsko državno pravo i Južnoslavenska ideja · Hrvatsko državno pravo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Hrvatsko-srpska koalicija i Južnoslavenska ideja · Hrvatsko-srpska koalicija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Ilirski pokret i Južnoslavenska ideja · Ilirski pokret i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Juraj Križanić
Juraj Križanić (Obrh, malo naselje kraj Lipnika, kod Ribnika, između 1617. i 1619.Miroslav Šicel (priredio), Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Dio 1.: Hrvatski književni esej 1900.—1950. (Biblioteka Četvrti zid: knj. 7.), Zagreb: Disput, 2002.,, (cjelina), str. 131. – Beč, 12. rujna 1683.), bio je hrvatski svećenik, teolog, pisac, jezikoslovac, glazbenik, političar te zagovornik crkvenog i slavenskog jedinstva.
Juraj Križanić i Južnoslavenska ideja · Juraj Križanić i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Južnoslavenska ideja i Karađorđevići · Karađorđevići i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Južnoslavenska ideja i Kraljevina Crna Gora · Kraljevina Crna Gora i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Južnoslavenska ideja i Kraljevina Dalmacija · Kraljevina Dalmacija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Južnoslavenska ideja i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Južnoslavenska ideja i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Južnoslavenska ideja i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji
Zemalja Krune sv. Stjepana Unatoč političkim problemima i nacionalnim trvenjima, ovo je bilo razdoblje intenzivnog gospodarskog rasta te je nekoć zaostala Kraljevina Ugarska početkom 20. stoljeća preraslo u modernu, industrijaliziranu zemlju.
Južnoslavenska ideja i Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji · Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Južnoslavenska ideja i Ljudevit Gaj · Ljudevit Gaj i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Južnoslavenska ideja i Makedonci · Makedonci i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Južnoslavenska ideja i Narodna radikalna stranka · Narodna radikalna stranka i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Južnoslavenska ideja i Narodna stranka · Narodna stranka i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Južnoslavenska ideja i Nikola Pašić · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Nikola Pašić ·
Njemački prodor na istok
Njemački prodor na istok je naziv za srednjovjekovno naseljavanje njemačkog stanovništva s područja današnje središnje Njemačke na slabo naseljena područja srednje i istočne Europe.
Južnoslavenska ideja i Njemački prodor na istok · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Njemački prodor na istok ·
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Južnoslavenska ideja i Pavao Ritter Vitezović · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Pavao Ritter Vitezović ·
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Južnoslavenska ideja i Politika · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Politika ·
Politika novoga kursa
Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.
Južnoslavenska ideja i Politika novoga kursa · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Politika novoga kursa ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Južnoslavenska ideja i Rusko Carstvo · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Rusko Carstvo ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Južnoslavenska ideja i Slovenci · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Slovenci ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Južnoslavenska ideja i Srbi · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbi ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Južnoslavenska ideja i Svetozar Pribićević · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Svetozar Pribićević ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Južnoslavenska ideja i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Južnoslavenska ideja i Velika Srbija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Velika Srbija ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Južnoslavenska ideja i Vojvodina · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Vojvodina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Južnoslavenska ideja i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Južnoslavenska ideja i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Usporedba između Južnoslavenska ideja i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Južnoslavenska ideja ima 68 odnose, a Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ima 230. Kao što im je zajedničko 39, Jaccard indeks 13.09% = 39 / (68 + 230).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Južnoslavenska ideja i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
