Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

KBC Rijeka i Klinički bolnički centar

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između KBC Rijeka i Klinički bolnički centar

KBC Rijeka vs. Klinički bolnički centar

Klinički bolnički centar Rijeka, treći po veličini klinički bolnički centar u Republici Hrvatskoj. KBC Zagreb na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u Hrvatskoj Klinički bolnički centar je najveći tip bolničke ustanove u Republici Hrvatskoj koji ujedinjuje sve dijagnostičke metode, pretrage i terapijske zahvate.

Sličnosti između KBC Rijeka i Klinički bolnički centar

KBC Rijeka i Klinički bolnički centar imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bolnica, Gorski kotar, Hrvatska, Istra, Kantrida, Kraljevica, Lika, Medicinski fakultet u Rijeci, Primorje, Sveučilište u Rijeci, Znanost, 1. ožujka, 1982..

Bolnica

'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.

Bolnica i KBC Rijeka · Bolnica i Klinički bolnički centar · Vidi više »

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Gorski kotar i KBC Rijeka · Gorski kotar i Klinički bolnički centar · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i KBC Rijeka · Hrvatska i Klinički bolnički centar · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Istra i KBC Rijeka · Istra i Klinički bolnički centar · Vidi više »

Kantrida

Stadion Kantrida i Atletska dvorana Kantrida Kantrida (Cantrida - Borgomarina tal.) je kvart na zapadu Rijeke, a pod Mjesnom zajednicom (odbor) s imanom Kantrida obuhvaća se i Kostabela - (Costabella) i Marčeljeva Draga (te neki manji lokaliteti) s 6004 stanovnika (2011.) Kantrida (stolica) je dobila ime po kavi (kamenolomu za izgradnju riječke luke) koja podsjeća na divovsku stolicu.

KBC Rijeka i Kantrida · Kantrida i Klinički bolnički centar · Vidi više »

Kraljevica

Kraljevica je grad u zapadnoj Hrvatskoj.

KBC Rijeka i Kraljevica · Klinički bolnički centar i Kraljevica · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

KBC Rijeka i Lika · Klinički bolnički centar i Lika · Vidi više »

Medicinski fakultet u Rijeci

Ulaz u zgradu Medicinskog fakulteta u Rijeci Medicinski fakultet u Rijeci (latinski Facultas medica Fluminensis), drugi je po starosti medicinski fakultet u Hrvatskoj.

KBC Rijeka i Medicinski fakultet u Rijeci · Klinički bolnički centar i Medicinski fakultet u Rijeci · Vidi više »

Primorje

* obala,.

KBC Rijeka i Primorje · Klinički bolnički centar i Primorje · Vidi više »

Sveučilište u Rijeci

Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.

KBC Rijeka i Sveučilište u Rijeci · Klinički bolnički centar i Sveučilište u Rijeci · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

KBC Rijeka i Znanost · Klinički bolnički centar i Znanost · Vidi više »

1. ožujka

1.

1. ožujka i KBC Rijeka · 1. ožujka i Klinički bolnički centar · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

1982. i KBC Rijeka · 1982. i Klinički bolnički centar · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između KBC Rijeka i Klinički bolnički centar

KBC Rijeka ima 19 odnose, a Klinički bolnički centar ima 63. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 15.85% = 13 / (19 + 63).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između KBC Rijeka i Klinički bolnički centar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: