Brže od pregledniku!
62 odnosi: August II. Jaki, Austro-Ugarska, Židovi, Černovci, Bogdan Hmeljnicki, Bučač, Dačani, De facto, Dnjestar, Grčki jezik, Hetman, Hmeljnička oblast, Hmeljnicki, Holokaust, Jan III. Sobjeski, Kabala, Kazimir III. Veliki, Kijev, Kijevska Rus', Kozaci, Krimski Tatari, Latinski jezik, Mir u Srijemskim Karlovcima, Moldavija, Mongoli, New York (razdvojba), Osmansko Carstvo, Petar I. Aleksejevič Romanov, Poljaci, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Povijest Poljske, Prvi svjetski rat, Rumunjska, Rusko Carstvo, Sibir, Sjedinjene Američke Države, Smotrič, Sovjetski Savez, Talmud, Tatari, Trački jezik, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Ukrajinski jezik, Vilajet, 1062., 1241., 1352., ..., 1672., 1699., 1757., 1793., 18. stoljeće, 19. stoljeće, 1915., 1917., 1921., 1941., 2006., 27. kolovoza. Proširite indeks (12 više) »
August II. Jaki
August II. Jaki na konju. Konjanički spomenik Augusta II. u Dresdenu. August II.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i August II. Jaki · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Austro-Ugarska · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Židovi · Vidi više »
Černovci
Černovci, Černjivci ili Černivci (ukr. Чернівці, rus. Черновцы;, njem. Czernowitz, rum. Cernăuţi) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Černjivecke oblasti.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Černovci · Vidi više »
Bogdan Hmeljnicki
Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnickij (1595. – 1657.) Spomenik Bogdanu Hmeljnickom u Kijevu Obiteljski grb ukrajinske plemićke obitelji Hmeljnicki Bogdan Hmeljnicki (ukrajinski: Богдан Зиновій Михайлович Хмельницький - Bogdan Zynovij Myhajlovyč Hmeljnyc'kyj) (Ukrajina, Subotiv, 27. prosinca 1595. - Ukrajina, Čyhyryn, 6. kolovoza 1657.) je bio ukrajinski hetman i veleposjednik plemićkog roda u Poljsko-Litavskoj uniji.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Bogdan Hmeljnicki · Vidi više »
Bučač
Bučač (ukrajinski: Бучач, poljski: Buczacz) je grad u zapadnoj Ukrajini, u regiji Galiciji, u Ternopoljske oblasti.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Bučač · Vidi više »
Dačani
Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Dačani · Vidi više »
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i De facto · Vidi više »
Dnjestar
Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Dnjestar · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Grčki jezik · Vidi više »
Hetman
Hetman (njem. Häuptmann; polj. hetman, ukr. гетьман - het'man, rus. - ataman) je riječ, najvjerojatnije, njemačkog porijekla koja označava kapetana ili vrhovnog vojnog zapovjednika.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Hetman · Vidi više »
Hmeljnička oblast
Hmeljnička oblast (ukrajinski: Хмельницька область, Khmeljnyts’ka oblast, Khmeljnycchyna) oblast je koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajine.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Hmeljnička oblast · Vidi više »
Hmeljnicki
Hmeljnicki (ukr.: Хмельницький / Hmeljnyc'kyj, polj.: Chmielnicki); grad smješten u zapadnoj Ukrajini, u regiji Podilja.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Hmeljnicki · Vidi više »
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Holokaust · Vidi više »
Jan III. Sobjeski
Jan III.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Jan III. Sobjeski · Vidi više »
Kabala
Prvo tiskano izdanje ''Zohara'', Mantova, Italija, 1558. Shematski prikaz sefirota Kabala (hebr.: קַבָּלָה, znači "primanje", "predaja") je židovsko mistično ezoterično učenje o Bogu i svijetu.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Kabala · Vidi više »
Kazimir III. Veliki
Kazimir III.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Kazimir III. Veliki · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Kijev · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Kozaci · Vidi više »
Krimski Tatari
Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Krimski Tatari · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Latinski jezik · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Moldavija · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Mongoli · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i New York (razdvojba) · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Poljska · Vidi više »
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »
Povijest Poljske
Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Povijest Poljske · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Rumunjska · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Sibir · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Smotrič
Smotrič (ukrajinski: Смотрич, poljski: Smotrycz) je lijeva pritoka rijeke Dnjestar u Ukrajini duga 168 km.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Smotrič · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Sovjetski Savez · Vidi više »
Talmud
Talmud (hebrejski: studij, učenje, proučavanje) je jedna od najsvetijih knjiga Židova.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Talmud · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Tatari · Vidi više »
Trački jezik
Trački jezik (ISO 639-3: txh) je iščezli indoeuropski jezik koji se govorio u južnom dijelu Balkana, na prostorima koje su naseljavala tračka plemena, prije svega na dijelovima današnje Bugarske, Grčke, Makedonije i Turske.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Trački jezik · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Vilajet
Vilajet (na turskom, vilayet) predstavlja administrativno upravnu podjedinicu Osmanskog carstva.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i Vilajet · Vidi više »
1062.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1062. · Vidi više »
1241.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1241. · Vidi više »
1352.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1352. · Vidi više »
1672.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1672. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1699. · Vidi više »
1757.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1757. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1793. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 18. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 19. stoljeće · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1917. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1921. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 1941. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 2006. · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Kamjanec-Podiljskyj i 27. kolovoza · Vidi više »
