Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima

Indeks Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima

Kapela sv.

20 odnosi: Barok, Bjelovarsko-križevačka biskupija, Gotika, Ivan Nepomuk, Ivan Pavao II., Kalničko prigorje, Košice, Križevci, Kulturno dobro, Ladislav I. Sveti, Marko Križevčanin, Nepokretna kulturna baština, Papa, Slovačka, Svetište, Zvonik, 17. stoljeće, 1731., 1735., 1993..

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Barok · Vidi više »

Bjelovarsko-križevačka biskupija

Bjelovarsko-križevačka biskupija je hrvatska biskupija sa sjedištem u gradu Bjelovaru koju je utemeljio papa Benedikt XVI., 5.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Bjelovarsko-križevačka biskupija · Vidi više »

Gotika

bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Gotika · Vidi više »

Ivan Nepomuk

Ivan Nepomuk (Nepomuk kraj Plzena, oko 1345. – Prag, 20. ožujka 1393.), svetac Rimokatoličke Crkve, mučenik, zaštitnik Češke i grada Praga.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Ivan Nepomuk · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Kalničko prigorje

Sveti Petar Orehovec Kalničko prigorje je dio Prigorja koji se prostire na južnim padinama Kalnika.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Kalničko prigorje · Vidi više »

Košice

Košice (njemački: Kaschau, mađarski: Kassa, latinski: Cassovia) je drugi najveći grad Slovačke.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Košice · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Križevci · Vidi više »

Kulturno dobro

Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Kulturno dobro · Vidi više »

Ladislav I. Sveti

Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Ladislav I. Sveti · Vidi više »

Marko Križevčanin

Marko Stjepan Krizin ili Marko Križevčanin (Križevci, oko 1588. – Košice, 7. rujna 1619.) bio je hrvatski katolički svećenik, profesor, kanonik, misionar i mučenik.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Marko Križevčanin · Vidi više »

Nepokretna kulturna baština

Dubrovačke gradske zidine Nepokretna kulturna baština fizička je opipljiva ili "materijalna kulturna baština".

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Nepokretna kulturna baština · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Papa · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Slovačka · Vidi više »

Svetište

Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu Maloj Subotici. Svetište, proštenište Kuzmičić, Nikola: „Proštenište”, Kana, br.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Svetište · Vidi više »

Zvonik

Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i Zvonik · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i 17. stoljeće · Vidi više »

1731.

Bez opisa.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i 1731. · Vidi više »

1735.

Bez opisa.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i 1735. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Kapela sv. Marka Križevčanina u Križevcima i 1993. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »