Brže od pregledniku!
36 odnosi: Češka, Benediktinci, Emaus, Fridrik III. Lijepi, Glagoljica, Italija, Karlštejn, Karlo IV., kralj Francuske, Karlov most, Karlovo sveučilište u Pragu, Karlovy Vary, Klement VI., Lombardija, Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Mađarski jezik, Markgrof, Moravska, Njemački jezik, Peter Parler, Popis francuskih vladara, Povijest Luksemburga, Prag, Sveto Rimsko Carstvo, Vaclav IV. Luksemburški, 1316., 1331., 1333., 1346., 1347., 1348., 1355., 1356., 1378., 14. svibnja, 1848., 29. studenoga.
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Češka · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Benediktinci · Vidi više »
Emaus
Caravaggio: Večera u Emausu Emaus je antički grad, oko 11 km sjeverno od Jeruzalema.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Emaus · Vidi više »
Fridrik III. Lijepi
Fridrik III.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Fridrik III. Lijepi · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Glagoljica · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Italija · Vidi više »
Karlštejn
Karlštejn (češ. Karlštejn) je gotički dvorac, kojega je sagradio Karlo IV. u 14.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Karlštejn · Vidi više »
Karlo IV., kralj Francuske
Karlo IV., kralj Francuske Karlo IV.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Karlo IV., kralj Francuske · Vidi više »
Karlov most
Karlov most (češ. Karlův most) je poznati povijesni most koji preko rijeke Vltave povezuje Stari grad s Malom Stranom.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Karlov most · Vidi više »
Karlovo sveučilište u Pragu
Povijesna zgrada Karlovog sveučilišta u Pragu. Karlovo sveučilište u Pragu (češki Univerzita Karlova v Praze, latinski Universitas Carolina Pragensis) je najstarije sveučilište u Srednjoj Europi i jedno vodećih čeških sveučilišta.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Karlovo sveučilište u Pragu · Vidi više »
Karlovy Vary
Karlovy Vary (njem. Karlsbad) je lječilišni grad na zapadu Češke, središte istoimenog okresa i češke pokrajine Karlovarski kraj.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Karlovy Vary · Vidi više »
Klement VI.
Klement VI., papa od 7. svibnja 1342. do 6. prosinca 1352. godine.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Klement VI. · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Lombardija · Vidi više »
Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Ludovik Bavarski na reljefu Ludovik IV.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Mađarski jezik · Vidi više »
Markgrof
Markgrof odnosno markgrofica bio je srednjovjekovni nasljedni plemić s vojnim dužnostima u graničnoj pokrajini kraljevine.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Markgrof · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Moravska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Njemački jezik · Vidi više »
Peter Parler
Peter Parler Peter Parler (oko 1330. – 13. srpnja 1399.), graditelj katedrale svetog Vida i Karlovog mosta u Pragu.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Peter Parler · Vidi više »
Popis francuskih vladara
Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Popis francuskih vladara · Vidi više »
Povijest Luksemburga
Povijest Luksemburga je povijest Velikog Vojvodstva Luksemburg, ali i njegovog prostora od prapovijesti do danas.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Luksemburga · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Prag · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Vaclav IV. Luksemburški
Vaclav IV. ili Vjenceslav (Nürnberg, 26. veljače 1361. – Prag, 16. kolovoza 1419.), češki kralj (1363. – 1419.) i rimsko-njemački kralj (1376. – 1400.); sin i nasljednik Karla IV. iz dinastije Luksemburg.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i Vaclav IV. Luksemburški · Vidi više »
1316.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1316. · Vidi više »
1331.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1331. · Vidi više »
1333.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1333. · Vidi više »
1346.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1346. · Vidi više »
1347.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1347. · Vidi više »
1348.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1348. · Vidi više »
1355.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1355. · Vidi više »
1356.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1356. · Vidi više »
1378.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1378. · Vidi više »
14. svibnja
14.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 14. svibnja · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 1848. · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva i 29. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Karlo IV. Luksemburški, Karlo IV. Luskemburgovac.
