Sličnosti između Katoličanstvo i Marija (majka Isusova)
Katoličanstvo i Marija (majka Isusova) imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Apostol, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Biblija, Biskup, Bog, Crkva, Dogma, Dominikanci, Družba Isusova, Engleska, Euharistija, Evanđelje, Franjevci, Grčki jezik, Hrvatska, Ispovijed, Istočne katoličke Crkve, Ivan Duns Škot, Ivan Evanđelist, Kardinal, Karmelićani, Katolička Crkva, Komunizam, Kršćanstvo, Križni put, Krunica, Marija (majka Isusova), Nadbiskup, Nestorijanstvo, Novi zavjet, ..., Papa, Poljska, Pravoslavlje, Protestantizam, Reformacija, Stari zavjet, Trojstvo, Uskrsnuće Isusa Krista, Velika Gospa, 16. stoljeće, 1965.. Proširite indeks (11 više) »
Apostol
Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).
Apostol i Katoličanstvo · Apostol i Marija (majka Isusova) ·
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (lat. Immaculata Conceptio Beatae Virginis Mariae), katolička je dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svojega začeća.
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije i Katoličanstvo · Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije i Marija (majka Isusova) ·
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Biblija i Katoličanstvo · Biblija i Marija (majka Isusova) ·
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Biskup i Katoličanstvo · Biskup i Marija (majka Isusova) ·
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Bog i Katoličanstvo · Bog i Marija (majka Isusova) ·
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Crkva i Katoličanstvo · Crkva i Marija (majka Isusova) ·
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Dogma i Katoličanstvo · Dogma i Marija (majka Isusova) ·
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Dominikanci i Katoličanstvo · Dominikanci i Marija (majka Isusova) ·
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Družba Isusova i Katoličanstvo · Družba Isusova i Marija (majka Isusova) ·
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Engleska i Katoličanstvo · Engleska i Marija (majka Isusova) ·
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Euharistija i Katoličanstvo · Euharistija i Marija (majka Isusova) ·
Evanđelje
Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.
Evanđelje i Katoličanstvo · Evanđelje i Marija (majka Isusova) ·
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Franjevci i Katoličanstvo · Franjevci i Marija (majka Isusova) ·
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Grčki jezik i Katoličanstvo · Grčki jezik i Marija (majka Isusova) ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Katoličanstvo · Hrvatska i Marija (majka Isusova) ·
Ispovijed
Giuseppe Molteni: Ispovijed, 1838. Ispovijed ili pomirenje jedan je od sedam svetih sakramenata kod katolika i pravoslavaca.
Ispovijed i Katoličanstvo · Ispovijed i Marija (majka Isusova) ·
Istočne katoličke Crkve
Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.
Istočne katoličke Crkve i Katoličanstvo · Istočne katoličke Crkve i Marija (majka Isusova) ·
Ivan Duns Škot
Ivan Duns Škot (oko 1266. – 8. studenog 1308.) bio je katolički teolog, filozof i logičar.
Ivan Duns Škot i Katoličanstvo · Ivan Duns Škot i Marija (majka Isusova) ·
Ivan Evanđelist
Sveti Ivan Evanđelist (grč. Εὐαγγελιστής Ἰωάννης, heb. יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"; Betsaida, oko 15. – Patmos, oko 100.), apostol i evanđelist, svetac, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve Ivanove poslanice, Druge Ivanove poslanice, Treće Ivanove poslanice i ''Knjige Otkrivenja''.
Ivan Evanđelist i Katoličanstvo · Ivan Evanđelist i Marija (majka Isusova) ·
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Kardinal i Katoličanstvo · Kardinal i Marija (majka Isusova) ·
Karmelićani
Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. stoljeća Marija Terezija od sv. Josipa utemeljila je karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim štovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od osnutka.
Karmelićani i Katoličanstvo · Karmelićani i Marija (majka Isusova) ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Katoličanstvo i Katolička Crkva · Katolička Crkva i Marija (majka Isusova) ·
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Katoličanstvo i Komunizam · Komunizam i Marija (majka Isusova) ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Katoličanstvo i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Marija (majka Isusova) ·
Križni put
Njemačkoj. Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do polaganja Isusova tijela u grob.
Katoličanstvo i Križni put · Križni put i Marija (majka Isusova) ·
Krunica
Krunica, brojanica, čislo ili očenaši, molitveno pomagalo za molitvu krunice. Krunica, sveta krunica, rožarij ili ružarij (lat. Rosarium, engl. Rosary, njem. Rosenkranz, šp. Rosario) katolička je molitva u čast Blažene Djevice Marije i blagoslovina te naziv molitvenoga pomagala (očenaši, brojanice).
Katoličanstvo i Krunica · Krunica i Marija (majka Isusova) ·
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Katoličanstvo i Marija (majka Isusova) · Marija (majka Isusova) i Marija (majka Isusova) ·
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Katoličanstvo i Nadbiskup · Marija (majka Isusova) i Nadbiskup ·
Nestorijanstvo
Nestorijanstvo ili nestorijanizam je kršćansko učenje o Isusovoj dualnosti, tj.
Katoličanstvo i Nestorijanstvo · Marija (majka Isusova) i Nestorijanstvo ·
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Katoličanstvo i Novi zavjet · Marija (majka Isusova) i Novi zavjet ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Katoličanstvo i Papa · Marija (majka Isusova) i Papa ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Katoličanstvo i Poljska · Marija (majka Isusova) i Poljska ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Katoličanstvo i Pravoslavlje · Marija (majka Isusova) i Pravoslavlje ·
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Katoličanstvo i Protestantizam · Marija (majka Isusova) i Protestantizam ·
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Katoličanstvo i Reformacija · Marija (majka Isusova) i Reformacija ·
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Katoličanstvo i Stari zavjet · Marija (majka Isusova) i Stari zavjet ·
Trojstvo
Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.
Katoličanstvo i Trojstvo · Marija (majka Isusova) i Trojstvo ·
Uskrsnuće Isusa Krista
Grünewald)'''Uskrsnuće Isusovo'''Piero della Francesca Uskrsnuće Isusa Krista, u kršćanstvu, temeljna je vjerska istina, da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih odnosno da je Isus umro i uskrsnuo (1 Sol 4,14).
Katoličanstvo i Uskrsnuće Isusa Krista · Marija (majka Isusova) i Uskrsnuće Isusa Krista ·
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Katoličanstvo i Velika Gospa · Marija (majka Isusova) i Velika Gospa ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Katoličanstvo · 16. stoljeće i Marija (majka Isusova) ·
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Katoličanstvo i Marija (majka Isusova) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Katoličanstvo i Marija (majka Isusova)
Usporedba između Katoličanstvo i Marija (majka Isusova)
Katoličanstvo ima 131 odnose, a Marija (majka Isusova) ima 413. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 7.54% = 41 / (131 + 413).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Katoličanstvo i Marija (majka Isusova). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: