Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Katolička Crkva u Estoniji

Indeks Katolička Crkva u Estoniji

Katedrala sv. Petra i Pavla u Tallinnu. Katolička crkva u Estoniji je dio opće Katoličke Crkve, pod vodstvom Pape i rimske kurije.

33 odnosi: Biskup, Biskupija, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Estonija, Ivan Pavao II., Katoličanstvo, Katolička Crkva, Latvija, Litva, Nadbiskup, Narva, Nezavisnost, Papa, Raspad SSSR-a, Religija, Rimska kurija, Sovjetski Savez, Sveta Stolica, Tallinn, Tartu, Valga, Zatvor, 10. listopada, 1918., 1921., 1931., 1936., 1939., 1942., 1991., 1993., 28. kolovoza.

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Biskup · Vidi više »

Biskupija

Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Biskupija · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Družba Isusova · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Estonija · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Katolička Crkva · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Latvija · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Litva · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Nadbiskup · Vidi više »

Narva

Narva može značiti.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Narva · Vidi više »

Nezavisnost

Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Nezavisnost · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Papa · Vidi više »

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Raspad SSSR-a · Vidi više »

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Religija · Vidi više »

Rimska kurija

Rimska kurija (lat. Curia Romana) ili Rimski dvor najviše je upravno tijelo u Katoličkoj Crkvi koje se bavi upravljanjem Crkvenih poslova i služi kao pomoć papi u upravljanju Crkvom.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Rimska kurija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sveta Stolica

Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Sveta Stolica · Vidi više »

Tallinn

Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Tallinn · Vidi više »

Tartu

Grad Tartu Tartu (njem. Dorpat) je drugi najveći estonski grad.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Tartu · Vidi više »

Valga

Valga (njem. Walk) je grad u južnoj Estoniji i glavni grad okruga Valgamaa.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Valga · Vidi više »

Zatvor

Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i Zatvor · Vidi više »

10. listopada

10.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 10. listopada · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 1921. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 1931. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 1936. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 1939. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 1942. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 1991. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 1993. · Vidi više »

28. kolovoza

28.

Novi!!: Katolička Crkva u Estoniji i 28. kolovoza · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »