Brže od pregledniku!
132 odnosi: Adam Bremenski, Akuzativ, Ana Kijevska, Andrej Bogoljubski, Askold, veliki knez Kijeva, Šuma, Ćirilica, Balkan, Baltički narodi, Baltičko more, Bizant, Bjelorusi, Bjelorusija, Bjeloruski jezik, Bugari, Bukovina, Carigrad, Crno more, Dativ, Derevljani, Dnjepar, Dunav, Elizabeta Kijevska, Europa, Filozofski fakultet u Zagrebu, Galička Kneževina, Galičko-Volinjsko Kraljevstvo, Galicija (srednja Europa), Genitiv, Germani, Grci, Hazari, Henrik I., kralj Francuske, Hersones, Igor, Instrumental, Irpin, Istočni Slaveni, Jaroslav I., veliki knez Kijeva, Karpati, Kaspijsko jezero, Katedrala sv. Sofije u Kijevu, Katolička Crkva, Kavkaz, Kijev, Kijevo-pečerska lavra, Kijevska Rus', Kneževina, Knez Igor, Kralj Danilo, ..., Kraljevi Rusi, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Kumani, Latinski jezik, Litavci, Litva, Lokativ, Marijci, Meščera, Mongoli, Mongolsko Carstvo, Mscislav, Murom, Nestor Ljetopisac, Nijemci, Nomadi, Nominativ, Norvežani, Novgorod, Oka (rijeka), Oleg, veliki knez Kijeva, Olga Kijevska, Olof Skötkonung, Pečenezi, Poganstvo, Poljaci, Poljani, Poljani (istočni), Poljska, Povijest Bjelorusije, Povijest Litve, Povijest Poljske, Povijest Rusije, Povijest Ukrajine, Pravoslavlje, Rijeka, Rjurikoviči, Ros, Rostov (razdvojba), Rusi, Rusija, Rusini, Ruska pravda, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Slaveni, Smolensk, Stara Grčka, Staroruski jezik, Staroslavenski jezik, Stepa, Suzdalj, Svjatoslav I., veliki knez Kijeva, Trozubac, Turci, Ugrofinski narodi, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska grivnja, Ukrajinski jezik, Ukrajinski kozaci, Uliči, Vikinzi, Vjatiči, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Vokativ, Volga, Volinj, Zakarpatje, 1239., 1240., 878., 882., 907., 911., 912., 944., 945., 962., 966., 972.. Proširite indeks (82 više) »
Adam Bremenski
Adam Bremenski (vjerojatno oko 1050. – 1081./1085.) (nje. Adam von Bremen. lat. Adamus Bremensis) je bio njemački srednjovjekovni kroničar, klerik i teolog.
Novi!!: Kijevska Rus' i Adam Bremenski · Vidi više »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Kijevska Rus' i Akuzativ · Vidi više »
Ana Kijevska
Ana Kijevska (Ana Jaroslavna) bila je kraljica Francuske kao druga supruga kralja Henrika I., kojem je rodila Filipa I. Francuskog.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ana Kijevska · Vidi više »
Andrej Bogoljubski
Andrej Bogoljubski Knez Andrej I. od Vladimira, poznatiji kao Andrej Bogoljubski (rus.: Андрей Боголюбский, "Andrej Bogoljubivi") (o. 1110. – 28. lipnja 1174.) bio je knez Vladimir-Suzdalja od 1157.
Novi!!: Kijevska Rus' i Andrej Bogoljubski · Vidi više »
Askold, veliki knez Kijeva
Kijevske Rusi u vrijeme kijevskog kneza Askolda Askold, Askoljd (rus./ukr. Аскольд); (prema Nikonovskom ljetopisu poznatiji kao Oskold); je srednjovjekovni kijevski knez, vladar stare «Rusi» (od termina: «Rus'ka zemlja» - «Rus'») na prostorima današnje središnje Ukrajine, točnije Kijevske i Černigovske oblasti.
Novi!!: Kijevska Rus' i Askold, veliki knez Kijeva · Vidi više »
Šuma
Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.
Novi!!: Kijevska Rus' i Šuma · Vidi više »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ćirilica · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Kijevska Rus' i Balkan · Vidi više »
Baltički narodi
Baltički narodi (Balti; ruski, Балтийские народы, Балты), skupina indoeuropskih naroda nastanjenih uz istočnu obalu Baltičkog mora i njegovog zaleđa na područjima sve od donjeg toka Visle na jugu pa do Riškog zaljeva na sjeveru.
Novi!!: Kijevska Rus' i Baltički narodi · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Kijevska Rus' i Baltičko more · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Kijevska Rus' i Bizant · Vidi više »
Bjelorusi
Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.
Novi!!: Kijevska Rus' i Bjelorusi · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Kijevska Rus' i Bjelorusija · Vidi više »
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Novi!!: Kijevska Rus' i Bjeloruski jezik · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Kijevska Rus' i Bugari · Vidi više »
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Novi!!: Kijevska Rus' i Bukovina · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Kijevska Rus' i Carigrad · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Kijevska Rus' i Crno more · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Kijevska Rus' i Dativ · Vidi više »
Derevljani
Položaj Derevljana među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Derevljani (ukr. Деревляни); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme na prostorima sjeverne Ukrajine i južne Bjelorusije.
Novi!!: Kijevska Rus' i Derevljani · Vidi više »
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Novi!!: Kijevska Rus' i Dnjepar · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Kijevska Rus' i Dunav · Vidi više »
Elizabeta Kijevska
Elizabeta Kijevska (Elizabeta Jaroslavna; 1025. – o. 1067.) je bila supruga kralja Haralda III. te tako kraljica Norveške.
Novi!!: Kijevska Rus' i Elizabeta Kijevska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Kijevska Rus' i Europa · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Kijevska Rus' i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Galička Kneževina
Grb Galičke Kneževine Galička Kneževina (ukr. Галицьке князівство) je staroruska odnosno ukrajinska kneževina kojom je vladala dinastija Rurik.
Novi!!: Kijevska Rus' i Galička Kneževina · Vidi više »
Galičko-Volinjsko Kraljevstvo
Galičko-Volinjsko Kraljevstvo (staroruski: Галицко-Волинскоє Королѣвство, latinski: Regnum Galiciæ et Lodomeriæ, ukrajinski: Галицько-Волинське князівство) predstavlja srednjovjekovnu ukrajinsku državu nastalu nakon napada Mongola na Kijevsku Rus'.
Novi!!: Kijevska Rus' i Galičko-Volinjsko Kraljevstvo · Vidi više »
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Novi!!: Kijevska Rus' i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Kijevska Rus' i Genitiv · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Kijevska Rus' i Germani · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Kijevska Rus' i Grci · Vidi više »
Hazari
Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Novi!!: Kijevska Rus' i Hazari · Vidi više »
Henrik I., kralj Francuske
Henrik I. (francuski: Henri Ier) (?, 4. svibnja 1008. – Vitry-aux-Loges kraj Orléansa, 4. kolovoza 1060.) bio je francuski kralj od 1031. do 1060. godine iz dinastije Capet.
Novi!!: Kijevska Rus' i Henrik I., kralj Francuske · Vidi više »
Hersones
Hersones (grčki: Χερσόνησος; latinski: Chersonesus; bizantski: Χερσών; staroslavenski: Корсунь - Korsun; ukrajinski/ruski: Херсонес - Hersones) grad je na poluotoku Krimu; bivša grčka kolonija stara više od 2500 godina.
Novi!!: Kijevska Rus' i Hersones · Vidi više »
Igor
Igor je muško slavensko ime.
Novi!!: Kijevska Rus' i Igor · Vidi više »
Instrumental
Instrumental (lat. instrumentum.
Novi!!: Kijevska Rus' i Instrumental · Vidi više »
Irpin
* Irpin (grad), grad u Ukrajini.
Novi!!: Kijevska Rus' i Irpin · Vidi više »
Istočni Slaveni
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.
Novi!!: Kijevska Rus' i Istočni Slaveni · Vidi više »
Jaroslav I., veliki knez Kijeva
U vrijeme vladavine Jaroslava Mudrog, Kijevska Rus' se nalazila na vrhuncu svoje moći Jaroslav Vladimirovič Mudri (staroslavenski: Ярослав Мудрый, stari nordijski: Jarizleifr); (978. – 1054.); je novgorodski i potom veliki kijevski knez, koji je bio na čelu prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi u razdoblju između 1019.
Novi!!: Kijevska Rus' i Jaroslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Kijevska Rus' i Karpati · Vidi više »
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kaspijsko jezero · Vidi više »
Katedrala sv. Sofije u Kijevu
Katedrala sv.
Novi!!: Kijevska Rus' i Katedrala sv. Sofije u Kijevu · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Kijevska Rus' i Katolička Crkva · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kavkaz · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kijev · Vidi više »
Kijevo-pečerska lavra
Kijevo-pečerska lavra (ukr. Києво-Печерська лавра) je najstarije pravoslavno svetište Istočnih Slavena osnovano 1051.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kijevo-pečerska lavra · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kneževina
Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kneževina · Vidi više »
Knez Igor
Knez Igor je opera Aleksandra Borodina u 4 čina (5 slika) s prologom.
Novi!!: Kijevska Rus' i Knez Igor · Vidi više »
Kralj Danilo
Kralj Danilo ili Danilo Romanovič (ukr. король Данило ili Данило Романович); (1201.—1264.); je srednjovjekovni ukrajinski galičko-volinjski knez i knez kijevski 1239./1240.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kralj Danilo · Vidi više »
Kraljevi Rusi
Kijevska Rus' od 1054. – 1132. god. Galičko-Volinjska Rus'-Ukrajina (1199. – 1349.). Kraljevi Rusi, kraljevi Rus'kog Kraljevstva ili staroruski kraljevi; vladari su Kijevske Rusi i Galičko-Volinjskog Kraljevstva koje je okrunio rimski papa.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kraljevi Rusi · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kršćanstvo · Vidi više »
Kumani
Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.
Novi!!: Kijevska Rus' i Kumani · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Kijevska Rus' i Latinski jezik · Vidi više »
Litavci
''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.
Novi!!: Kijevska Rus' i Litavci · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Kijevska Rus' i Litva · Vidi više »
Lokativ
Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.
Novi!!: Kijevska Rus' i Lokativ · Vidi više »
Marijci
nevarjaških kultura u europskom dijelu Rusije u 9. stoljeću. Područje naroda Mari je prikazano rozo. Marijci ili Mari, prije Čeremisi (marijski: мари, марий, мары, маре, мере, мӓрӹ, ruski: Марийцы, черемисы) narod su iz grupe Povolških Finaca srodni Mordvinima.
Novi!!: Kijevska Rus' i Marijci · Vidi više »
Meščera
Meščera (ruski мещёра), jedno od tri nestala plemena Povolških Finaca nastanjenih svojevremeno u šumovitim predjelima između Oke i Kljazme (Клязьма).
Novi!!: Kijevska Rus' i Meščera · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Kijevska Rus' i Mongoli · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Kijevska Rus' i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Mscislav
Mscislav ili Mstislav (bjeloruski: Мсці́слаў, ruski: Мстиславль, poljski: Mścisław, litavski: Mstislavlis) je grad u istočnoj Bjelorusiji u Mogilevskoj oblasti.
Novi!!: Kijevska Rus' i Mscislav · Vidi više »
Murom
Oke Murom (ruski: Муром; stari nordijski: Moramar) je povijesni gradić u Vladimirskoj oblasti u Rusiji, koji se smjestio duž lijeve obale rijeke Oke, nekih 300 km istočno od Moskve, na.
Novi!!: Kijevska Rus' i Murom · Vidi više »
Nestor Ljetopisac
Nestor Ljetopisac, Ruski muzej, 1890. Nestor Ljetopisac, 1661. Nestor Ljetopisac (1056. – 1114.) je bio srednjovjekovni kijevski monah koji je napisao neke od najstarijih staroruskih spisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i Nestor Ljetopisac · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Kijevska Rus' i Nijemci · Vidi više »
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Novi!!: Kijevska Rus' i Nomadi · Vidi više »
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Novi!!: Kijevska Rus' i Nominativ · Vidi više »
Norvežani
Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.
Novi!!: Kijevska Rus' i Norvežani · Vidi više »
Novgorod
Gradovi u Rusiji.
Novi!!: Kijevska Rus' i Novgorod · Vidi više »
Oka (rijeka)
Oka (ruski: Ока́) je rijeka u Rusiji.
Novi!!: Kijevska Rus' i Oka (rijeka) · Vidi više »
Oleg, veliki knez Kijeva
Kijevski knez Oleg i njegov konj, autor: Viktor Vasnecov (1899.) Oleg Mudri ili Oleg Vrhovni (ukr. Олег Віщий - Oleg Viščij, rus. Олег Вещий - Oleg Veščej, norv. Helgi) (? - 912./913.), srednjovjekovni novgorodski (od 879.) i kijevski knez (od 882.) varjaškog porijekla.
Novi!!: Kijevska Rus' i Oleg, veliki knez Kijeva · Vidi više »
Olga Kijevska
Olga Kijevska ili Olga Prekrasna (starocrkvenoslavenski: Ольга; Pskov, nakon krštenja Helena) (?, oko 890. – Kijev, 11. srpnja 969.), kijevska kneginja od 945. do oko 963. kao regentkinja svome sinu Svjatoslavu.
Novi!!: Kijevska Rus' i Olga Kijevska · Vidi više »
Olof Skötkonung
Olof Skötkonung (starošvedski: Olawær Skotkonongær; oko 980. – 1022.), kralj Švedske od 995. do 1022. Sin je kralja Erika pobjedničkog i prema islandskim izvorima majke Sigrid Gorde.
Novi!!: Kijevska Rus' i Olof Skötkonung · Vidi više »
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Novi!!: Kijevska Rus' i Pečenezi · Vidi više »
Poganstvo
Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.
Novi!!: Kijevska Rus' i Poganstvo · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Kijevska Rus' i Poljaci · Vidi više »
Poljani
* Poljani (pleme), razdvojba Hrvatska.
Novi!!: Kijevska Rus' i Poljani · Vidi više »
Poljani (istočni)
Poljani (ukr. Поляни), istočnoslavensko pleme koje je od 5.
Novi!!: Kijevska Rus' i Poljani (istočni) · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Kijevska Rus' i Poljska · Vidi više »
Povijest Bjelorusije
desno desno Povijest Bjelorusije je povijest prostora današnje Republike Bjelorusije i naroda Bjelorusa od prapovijesti do danas.
Novi!!: Kijevska Rus' i Povijest Bjelorusije · Vidi više »
Povijest Litve
lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Kijevska Rus' i Povijest Litve · Vidi više »
Povijest Poljske
Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.
Novi!!: Kijevska Rus' i Povijest Poljske · Vidi više »
Povijest Rusije
Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917 '' Ovo je pregled povijesti Rusije do 1917. Za daljnju rusku povijest vidi članke Sovjetski Savez i Rusija.
Novi!!: Kijevska Rus' i Povijest Rusije · Vidi više »
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Kijevska Rus' i Povijest Ukrajine · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Kijevska Rus' i Pravoslavlje · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Kijevska Rus' i Rijeka · Vidi više »
Rjurikoviči
Rjurikoviči, staroruska vladarska dinastija koju je u 9. stoljeću osnovao varjaški knez Rjurik.
Novi!!: Kijevska Rus' i Rjurikoviči · Vidi više »
Ros
Ros (ukrajinski: Рось, ruski: Рось) je rijeka u središnjoj Ukrajini desna pritoka Dnjepra, duga 346 km.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ros · Vidi više »
Rostov (razdvojba)
Rostov ili Rostow ima više značenja: ime različitih gradova u Rusiji.
Novi!!: Kijevska Rus' i Rostov (razdvojba) · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Kijevska Rus' i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Kijevska Rus' i Rusija · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Kijevska Rus' i Rusini · Vidi više »
Ruska pravda
Ruska pravda ili Kijevska pravda najstarija je zbirka staroruskih zakona.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ruska pravda · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Kijevska Rus' i Rusko Carstvo · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Kijevska Rus' i Slaveni · Vidi više »
Smolensk
Smolensk (ruski: Смоле́нск, bjeloruski: Смаленск, litavski: Smolenskas, poljski: Smoleńsk, njemački: Smolensk) je grad u Rusiji, na rijeci Dnjepar središte Smolenske oblasti.
Novi!!: Kijevska Rus' i Smolensk · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Kijevska Rus' i Stara Grčka · Vidi više »
Staroruski jezik
Staroruski jezik (ISO 639: orv), povijesni istočnoslavenski jezik koji se govorio između 10. i 17. stoljeća.
Novi!!: Kijevska Rus' i Staroruski jezik · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Kijevska Rus' i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Stepa
Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.
Novi!!: Kijevska Rus' i Stepa · Vidi više »
Suzdalj
Suzdalj (rus. Суздаль) je ruski grad u Vladimirskoj oblasti.
Novi!!: Kijevska Rus' i Suzdalj · Vidi više »
Svjatoslav I., veliki knez Kijeva
Svatoslav I. Igorovič ili Svjatoslav Osvajač (staroslav.: С~тославъ / Свąтославъ Игорєвичь, ukr.: Святослав Ігорович, rus.: Святослав Игоревич, bug.: Светослав, grč.: Σφενδοσθλάβος – Sphendosthlabos) (oko 942. – 972.), kijevski knez od 945. godine iz dinastije Rjurikoviča.
Novi!!: Kijevska Rus' i Svjatoslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Trozubac
Posejdonov trozubac Trozubac je oružje nalik koplju koje na vrhu ima tri velika metalna zuba.
Novi!!: Kijevska Rus' i Trozubac · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Kijevska Rus' i Turci · Vidi više »
Ugrofinski narodi
Ugrofinski narodi je jedna od dviju glavnih grana Uralskih naroda naseljenih od današnje Finske pa na istok do Oba.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ugrofinski narodi · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinska grivnja
Novčanica od 100 hrivnji Hrivnja (ukrajinski: гривня, IPA:, ISO 4217: UAH) službena je novčana valuta Ukrajine.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ukrajinska grivnja · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Kijevska Rus' i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Ukrajinski kozaci
'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (16. st.) Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Vihovskij (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Briuhoveckij (17. st.) Ukrajinski hetman Kirilo Rozumovskij (18. st.) Ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij (20. st.) Ukrajinski kozaci je pojam koji označava pripadnike slavenskih vojničkih skupina, ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjeverozapadnih ukrajinskih krajeva sele na stepske prostore južne Ukrajine i Rusije (prostor uz ušće rijeke Don).
Novi!!: Kijevska Rus' i Ukrajinski kozaci · Vidi više »
Uliči
Položaj Uliča među ostalim istočnoslavenskim plemenima u 8. st. Uliči (ukr. Уличі); srednjovjekovno istočnoslavensko pleme, preci ukrajinske nacije, koji su od 6.
Novi!!: Kijevska Rus' i Uliči · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Kijevska Rus' i Vikinzi · Vidi više »
Vjatiči
Vjatiči (вятичи), jedno od starih slavenskih plemena iz bazena rijeke Oke i njezinih pritoka.
Novi!!: Kijevska Rus' i Vjatiči · Vidi više »
Vladimir I., veliki knez Kijeva
Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.
Novi!!: Kijevska Rus' i Vladimir I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Novi!!: Kijevska Rus' i Vokativ · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Kijevska Rus' i Volga · Vidi više »
Volinj
Prostor regije Volinj U Volinju se nalazi veliko svetište Počajivska lavra, 16. st. Volinj (ukrajinski: Волинь, Volyn’, poljski: Wołyń, njemački: Wolhynien, Wolynien, ruski: Волынь, Volyn’; hebrejski: װאָהלין, Vohlin) je povijesna ukrajinska pokrajina koja se danas svojim većim dijelom nalazi u Ukrajini, a manjim u Poljskoj i Bjelorusiji.
Novi!!: Kijevska Rus' i Volinj · Vidi više »
Zakarpatje
Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Novi!!: Kijevska Rus' i Zakarpatje · Vidi više »
1239.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 1239. · Vidi više »
1240.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 1240. · Vidi više »
878.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 878. · Vidi više »
882.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 882. · Vidi više »
907.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 907. · Vidi više »
911.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 911. · Vidi više »
912.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 912. · Vidi više »
944.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 944. · Vidi više »
945.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 945. · Vidi više »
962.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 962. · Vidi više »
966.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 966. · Vidi više »
972.
Bez opisa.
Novi!!: Kijevska Rus' i 972. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Kijevska Država, Kijevska Rus, Kijevska Rusija.
