Brže od pregledniku!Sličnosti između Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Kvantna mehanika
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Kvantna mehanika imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albert Einstein, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Fotoelektrični učinak, Foton, Frekvencija, Infracrveno zračenje, Klasična mehanika, Kvantna elektrodinamika, Max Planck, Planckov zakon, Radijacija, Rayleigh–Jeansov zakon, Svjetlost, Temperatura, Toplinsko zračenje, Ultraljubičasta katastrofa, Ultraljubičasto zračenje, Valna duljina, Wienov zakon pomaka, Zračenje crnog tijela.
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Albert Einstein i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Albert Einstein i Kvantna mehanika ·
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Elektromagnetsko zračenje i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Elektromagnetsko zračenje i Kvantna mehanika ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Energija i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Energija i Kvantna mehanika ·
Fotoelektrični učinak
Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.
Fotoelektrični učinak i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Fotoelektrični učinak i Kvantna mehanika ·
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Foton i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Foton i Kvantna mehanika ·
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Frekvencija i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Frekvencija i Kvantna mehanika ·
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Infracrveno zračenje i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Infracrveno zračenje i Kvantna mehanika ·
Klasična mehanika
centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Klasična mehanika · Klasična mehanika i Kvantna mehanika ·
Kvantna elektrodinamika
Sila između elektrona nastaje zbog razmjene fotona Kvantna elektrodinamika (ili kraće QED od) fizikalna je teorija koja daje relativistički kvantnomehanički opis elektromagnetizma.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Kvantna elektrodinamika · Kvantna elektrodinamika i Kvantna mehanika ·
Max Planck
crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Max Planck · Kvantna mehanika i Max Planck ·
Planckov zakon
Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) Planckov zakon opisuje intenzitet (specifičnu snagu) zračenja nepolariziranog elektromagnetskog zračenja, kod cijelog raspona valnih duljina, kojeg emitira idealno crno tijelo, ovisno o termodinačkoj temperaturi T:Planck 1914, p. 6 and p. 168 gdje je: |- !Simbol !Značenje !SI jedinice !cgs jedinice |- |I, I' \, | intenzitet zračenja, ili energija po jedinici vremena (snaga), po jedinici površine, s koje se emitira zračenje, po jedinici prostornog kuta, po jedinici frekvencije ili valne duljine |J·s−1·m−2·sr−1·Hz−1, ili J·s−1·m−2·sr−1·m−1 |erg·s−1·cm−2·Hz−1·sr−1, ili erg·s−1·cm−2·sr−1·cm−1 |- |\nu \, |frekvencija |hertz (Hz) |hertz |- |\lambda \, |valna duljina |metar (m) |centimetar (cm) |- |T \, |temperatura idealnog crnog tijela | Kelvina (K) |Kelvina |- |h \, |Planckova konstanta |džul-sekunda(J·s) |erg-sekunda (erg·s) |- |c \, |Brzina svjetlostiu vakuumu |metara u sekundi (m/s) |centimetara u sekundi (cm/s) |- |e \, |e - baza prirodnog logaritma.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Planckov zakon · Kvantna mehanika i Planckov zakon ·
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Radijacija · Kvantna mehanika i Radijacija ·
Rayleigh–Jeansov zakon
Rayleigh-Jeansov zakon je zakon klasične fizike koji pokušava objasniti gustoću energije zračenja crnog tijela pri danoj temperaturi, služeći se klasičnim argumentima.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Rayleigh–Jeansov zakon · Kvantna mehanika i Rayleigh–Jeansov zakon ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Svjetlost · Kvantna mehanika i Svjetlost ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Temperatura · Kvantna mehanika i Temperatura ·
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Toplinsko zračenje · Kvantna mehanika i Toplinsko zračenje ·
Ultraljubičasta katastrofa
Ultraljubičasta katastrofa ili Rayleigh-Jeansova katastrofa je pojam iz klasične fizike.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Ultraljubičasta katastrofa · Kvantna mehanika i Ultraljubičasta katastrofa ·
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Ultraljubičasto zračenje · Kvantna mehanika i Ultraljubičasto zračenje ·
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Valna duljina · Kvantna mehanika i Valna duljina ·
Wienov zakon pomaka
Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela) Wienov zakon pomaka tvrdi da je raspored valnih duljina, kod toplinskog zračenja idealnog crnog tijela, vrlo sličnog oblika za sve temperature, osim što se vršna vrijednost pomiče s povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Wienov zakon pomaka · Kvantna mehanika i Wienov zakon pomaka ·
Zračenje crnog tijela
valne duljine. potenciji apsolutne temperature. To je Stefan-Boltzmannov zakon. °C. Zračenje crnog tijela (eng. black-body radiation; također potpuno zračenje, temperaturno zračenje) je toplinsko elektromagnetsko zračenje neprozirnog, nereflektirajučeg, idealiziranog crnog tijela u termodinamičkoj ravnoteži s okolinom.
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Zračenje crnog tijela · Kvantna mehanika i Zračenje crnog tijela ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Kvantna mehanika imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Kvantna mehanika
Usporedba između Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Kvantna mehanika
Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ima 42 odnose, a Kvantna mehanika ima 119. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 13.04% = 21 / (42 + 119).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Kvantna mehanika. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
