Brže od pregledniku!
50 odnosi: Antička filozofija, Antička književnost, Antički Rim, Antika, Arheologija, Društvo, Estetika, Etruščani, Filologija, Filozofija, Friedrich Nietzsche, Gospodarstvo, Gramatika, Grčki jezik, Hebrejski jezik, Humanističke znanosti, Italski jezici, Jezik, Jezikoslovlje, Kamen, Kasna antika, Književnost, Kovine, Kultura, Latinski jezik, Linear A, Mala Azija, Minojska kultura, Mitologija, Novac, Numizmatika, Papirus, Pismenost, Politika, Povijest, Povijest književnosti, Povijest religije, Povijest umjetnosti, Rat, Religija, Rimska književnost, Ritual, Sanskrt, Srednji vijek, Stara Grčka, Stari vijek, Starogrčka književnost, Umjetnost, Vjera, Znanost.
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Klasična filologija i Antička filozofija · Vidi više »
Antička književnost
Antička književnost ili klasična književnost je književnost koja je napisana u antičko doba, pri čemu se misli na staru Grčku i na Rimsko Carstvo; iako se tu često uračunava i prapovijesna književnost od razvitka prvog pisma i književnosti u Mezopotamiji, Egiptu, Perzija, Indiji, i Palestini sve do srednjovjekovne književnosti.
Novi!!: Klasična filologija i Antička književnost · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Klasična filologija i Antički Rim · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Klasična filologija i Antika · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Klasična filologija i Arheologija · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Klasična filologija i Društvo · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: Klasična filologija i Estetika · Vidi više »
Etruščani
Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda. Etruščani (tal., lat. Etrusci, Tusci) ili Etrurci su drevni narod koji je u starom vijeku živio na dijelu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Klasična filologija i Etruščani · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Klasična filologija i Filologija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Klasična filologija i Filozofija · Vidi više »
Friedrich Nietzsche
Friedrich Wilhelm Nietzsche (Röcken, Prusija, 15. listopada 1844. – Weimar, 25. kolovoza 1900.) njemački je filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i jedan od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća.
Novi!!: Klasična filologija i Friedrich Nietzsche · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Klasična filologija i Gospodarstvo · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Klasična filologija i Gramatika · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Klasična filologija i Grčki jezik · Vidi više »
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Novi!!: Klasična filologija i Hebrejski jezik · Vidi više »
Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.
Novi!!: Klasična filologija i Humanističke znanosti · Vidi više »
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Klasična filologija i Italski jezici · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Klasična filologija i Jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Klasična filologija i Jezikoslovlje · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Klasična filologija i Kamen · Vidi više »
Kasna antika
Politički zemljovid Europe, Sredozemlja, Saharske Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka, Arabije i zapadne Indije u doba kasne antike. Kasna antika je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.
Novi!!: Klasična filologija i Kasna antika · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Klasična filologija i Književnost · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Klasična filologija i Kovine · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Klasična filologija i Kultura · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Klasična filologija i Latinski jezik · Vidi više »
Linear A
Linear A je, zajedno s kretskim hijeroglifima jedno od trenutačno dva nedešifrirana pisma sa stare Krete.
Novi!!: Klasična filologija i Linear A · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Klasična filologija i Mala Azija · Vidi više »
Minojska kultura
'''Igra s bikom''', freska iz palače u Knossosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene. Minojska kultura ili Minojska civilizacija je kultura brončanog doba koja je nastala na otoku Kreta, a procvat je imala od 2700. do 1450. pr.
Novi!!: Klasična filologija i Minojska kultura · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Klasična filologija i Mitologija · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Klasična filologija i Novac · Vidi više »
Numizmatika
Numizmatika (grč. nomisma, tj. kovanica) je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja.
Novi!!: Klasična filologija i Numizmatika · Vidi više »
Papirus
3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler. Primjer teksta na papirusu. Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr. ''Knjiga mrtvih'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu. Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) je pisaći materijal u antičkim civilizacijama Bliskog istoka i Sredozemlja te u ranim stoljećima srednjega vijeka u Europi.
Novi!!: Klasična filologija i Papirus · Vidi više »
Pismenost
Stopa pismenosti u svijetu Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja.
Novi!!: Klasična filologija i Pismenost · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Klasična filologija i Politika · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Klasična filologija i Povijest · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Klasična filologija i Povijest književnosti · Vidi više »
Povijest religije
srednjem vijeku. Povijest religije odnosi se na pisane zapise ljudskih religioznih osjećaja, misli i ideja.
Novi!!: Klasična filologija i Povijest religije · Vidi više »
Povijest umjetnosti
J. J. Wincklemanna'', prvog povjesničara umjetnosti. Zidna slikarija životinja iz spilje ''Lascaux'' u Francuskoj Miron, ''Diskobol (Bacač diska)'', rimska kopija grčkog originala iz 5. st. pr. Kr., Rim. Povijest umjetnosti je humanistička znanstvena disciplina koja se bavi povijesnim razvojem likovnih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, grafika i primijenjene umjetnosti), odnosima među pojedinim umjetničkim djelima, životom i stvaralaštvom pojedinih umjetnika, opisivanjem, analizom i valorizacijom sadržaja i oblika umjetničkih djela (formalna analiza, ikonografija), te proučavanjem odnosa među različitim kulturama uzimajući u obzir političke, društvene, vjerske i nacionalne čimbenike.
Novi!!: Klasična filologija i Povijest umjetnosti · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Klasična filologija i Rat · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Klasična filologija i Religija · Vidi više »
Rimska književnost
Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god.
Novi!!: Klasična filologija i Rimska književnost · Vidi više »
Ritual
Ritual (iz latinskog ritualis.
Novi!!: Klasična filologija i Ritual · Vidi više »
Sanskrt
Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.
Novi!!: Klasična filologija i Sanskrt · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Klasična filologija i Srednji vijek · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Klasična filologija i Stara Grčka · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Klasična filologija i Stari vijek · Vidi više »
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Novi!!: Klasična filologija i Starogrčka književnost · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Klasična filologija i Umjetnost · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Klasična filologija i Vjera · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Klasična filologija i Znanost · Vidi više »
