Brže od pregledniku!Sličnosti između Knin i Umljanović
Knin i Umljanović imaju 50 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Arpadovići, Šibensko-kninska županija, Šubići, Brončano doba, Burnum, Dalmacija, Delmati, Dinara, Europa, Geographica, Grad, Hrvati, Hrvatinić, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hvar, Jadransko more, Karlo I. Robert, Knin (županija), Kninsko Polje, Krka, Londonski ugovor, Mletačka Republika, Mongolsko Carstvo, Nečven, Nelipić, Nezavisna Država Hrvatska, Nin, Osmansko Carstvo, Požunski mir 1805., ..., Poljoprivreda, Prapovijest, Promina, Prvi svjetski rat, Rimljani, Srbi, Srednji vijek, Starohrvatske županije, Strabon, Strmica, Svilaja, Talijani, Tvrtko I. Kotromanić, Zagreb, 10. kolovoza, 12. lipnja, 1997., 1998., 2011., 2015.. Proširite indeks (20 više) »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Arpadovići i Knin · Arpadovići i Umljanović ·
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Šibensko-kninska županija i Knin · Šibensko-kninska županija i Umljanović ·
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Šubići i Knin · Šubići i Umljanović ·
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Brončano doba i Knin · Brončano doba i Umljanović ·
Burnum
Državne ceste D59. Rimski amfiteatar. Burnum je bio rimski vojni logor i naselje kraj Kistanja.
Burnum i Knin · Burnum i Umljanović ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Knin · Dalmacija i Umljanović ·
Delmati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.
Delmati i Knin · Delmati i Umljanović ·
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Dinara i Knin · Dinara i Umljanović ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Knin · Europa i Umljanović ·
Geographica
Stranica iz ''Geographike'' u izdanju Isaaca Casaubona iz 1620. godine. Brojevi stranica s prefiksom C trenutačno se koriste kao standardne tekstualne referencije. Ukupno postoji 840 stranica. Geographica ili Geografija (starogrčki Γεωγραφικά, Geōgraphiká), enciklopedija geografskog znanja u 17 svezaka koju je na grčkom napisao Strabon, obrazovani građanin Rimskog Carstva grčko-gruzijskog podrijetla.
Geographica i Knin · Geographica i Umljanović ·
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Grad i Knin · Grad i Umljanović ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Knin · Hrvati i Umljanović ·
Hrvatinić
Hrvatinići, velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni koji je imao posjede na području Donjih krajeva, prvotno od Vrbanje i Vrbasa na istoku do Sane na zapadu.
Hrvatinić i Knin · Hrvatinić i Umljanović ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Knin · Hrvatska i Umljanović ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Knin · Hrvatski sabor i Umljanović ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Hvar i Knin · Hvar i Umljanović ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Jadransko more i Knin · Jadransko more i Umljanović ·
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Karlo I. Robert i Knin · Karlo I. Robert i Umljanović ·
Knin (županija)
Kninska županija, srednjovjekovna starohrvatska županija nalazila se na području gornjih tokova rijeka Cetine, Krke i Zrmanje.
Knin i Knin (županija) · Knin (županija) i Umljanović ·
Kninsko Polje
Kninsko Polje je naselje u sastavu Grada Knina, u Šibensko-kninskoj županiji.
Knin i Kninsko Polje · Kninsko Polje i Umljanović ·
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Knin i Krka · Krka i Umljanović ·
Londonski ugovor
Londonski ugovor iz 1915.
Knin i Londonski ugovor · Londonski ugovor i Umljanović ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Knin i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Umljanović ·
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Knin i Mongolsko Carstvo · Mongolsko Carstvo i Umljanović ·
Nečven
Nečven grad ili Nečven kula (lat. Nechwen), hrvatska srednjovjekovna utvrda smještena na zapadnoj strani Promine, na rubu strmih litica na lijevoj strani rijeke Krke.
Knin i Nečven · Nečven i Umljanović ·
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Knin i Nelipić · Nelipić i Umljanović ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Knin i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Umljanović ·
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Knin i Nin · Nin i Umljanović ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Knin i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Umljanović ·
Požunski mir 1805.
Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine.
Knin i Požunski mir 1805. · Požunski mir 1805. i Umljanović ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Knin i Poljoprivreda · Poljoprivreda i Umljanović ·
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Knin i Prapovijest · Prapovijest i Umljanović ·
Promina
Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije.
Knin i Promina · Promina i Umljanović ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Knin i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Umljanović ·
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Knin i Rimljani · Rimljani i Umljanović ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Knin i Srbi · Srbi i Umljanović ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Knin i Srednji vijek · Srednji vijek i Umljanović ·
Starohrvatske županije
Starohrvatske županije predstavljaju najstariju poznatu teritorijalnu podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Knin i Starohrvatske županije · Starohrvatske županije i Umljanović ·
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Knin i Strabon · Strabon i Umljanović ·
Strmica
Strmica je selo u sjevernoj Dalmaciji, u blizini Knina.
Knin i Strmica · Strmica i Umljanović ·
Svilaja
Svilaja je planina u Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav.
Knin i Svilaja · Svilaja i Umljanović ·
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Knin i Talijani · Talijani i Umljanović ·
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Knin i Tvrtko I. Kotromanić · Tvrtko I. Kotromanić i Umljanović ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Knin i Zagreb · Umljanović i Zagreb ·
10. kolovoza
10.
10. kolovoza i Knin · 10. kolovoza i Umljanović ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i Knin · 12. lipnja i Umljanović ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Knin · 1997. i Umljanović ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Knin · 1998. i Umljanović ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Knin · 2011. i Umljanović ·
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Knin i Umljanović imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Knin i Umljanović
Usporedba između Knin i Umljanović
Knin ima 213 odnose, a Umljanović ima 567. Kao što im je zajedničko 50, Jaccard indeks 6.41% = 50 / (213 + 567).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Knin i Umljanović. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
