Brže od pregledniku!Sličnosti između Komunistička partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske
Komunistička partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske imaju 46 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija Hebrang (otac), Anka Butorac, Đuro Špoljarić, Božidar Adžija, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, Ivica Lučić, Ivica Račan, Josip Broz Tito, Josip Kraš, Josip Vrhovec, Jure Bilić, Kominterna, Kraljevina Jugoslavija, Marko Orešković, Mika Špiljak, Milka Planinc, Park-šuma Anindol, Pavle Gregorić, Rade Končar, Samobor, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savka Dabčević-Kučar, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Republika Hrvatska, Stanko Stojčević, Vladimir Bakarić, Vladimir Popović – Španac, ..., Zagreb, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, 1937., 1939., 1940., 1941., 1942., 1944., 1969., 1971., 1982., 1983., 1984., 1986., 1989., 1990.. Proširite indeks (16 više) »
Andrija Hebrang (otac)
Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.
Andrija Hebrang (otac) i Komunistička partija Hrvatske · Andrija Hebrang (otac) i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Anka Butorac
Anka Butorac-Parović (Donje Pazarište, kraj Gospića, 27. kolovoza 1903. — Hrvatska Kostajnica, 22. siječnja 1942.) bila je radnica, sudionica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Anka Butorac i Komunistička partija Hrvatske · Anka Butorac i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Đuro Špoljarić
Đuro Špoljarić Đuka (Gornji Kosinj, Perušić, 10. svibnja 1906. – Zagreb, 7. svibnja 1991.) je hrvatski komunistički dužnosnik, partizan i sindikalist.
Komunistička partija Hrvatske i Đuro Špoljarić · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Đuro Špoljarić ·
Božidar Adžija
Božidar Adžija (Drniš, 24. prosinca 1890. – Zagreb, 9. srpnja 1941.), hrvatski političar i publicist i narodni heroj Jugoslavije.
Božidar Adžija i Komunistička partija Hrvatske · Božidar Adžija i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Komunistička partija Hrvatske · Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Komunistička partija Hrvatske · Hrvatski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatsko proljeće i Komunistička partija Hrvatske · Hrvatsko proljeće i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Ivica Lučić
Ivica (Ivo) Lučić (Ljubuški, 12. svibnja 1962.), hrvatski je povjesničar, obavještajac i general.
Ivica Lučić i Komunistička partija Hrvatske · Ivica Lučić i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Ivica Račan
Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Ivica Račan i Komunistička partija Hrvatske · Ivica Račan i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Josip Broz Tito i Komunistička partija Hrvatske · Josip Broz Tito i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Josip Kraš
Josip Kraš (Vuglovec kraj Ivanca, 26. ožujka 1900. – Karlovac, 18. listopada 1941.), bio je hrvatski komunist, sindikalni aktivist i narodni heroj SFRJ.
Josip Kraš i Komunistička partija Hrvatske · Josip Kraš i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Josip Vrhovec
Josip Vrhovec (Zagreb, 9. veljače 1926. — Zagreb, 15. veljače 2006.) bio je hrvatski partizan, ekonomist, novinar i političar SR Hrvatske.
Josip Vrhovec i Komunistička partija Hrvatske · Josip Vrhovec i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Jure Bilić
Jure Bilić (Makarska, 12. rujna 1922. – Zagreb, 27. siječnja 2006.) bio je hrvatski političar u SFR Jugoslaviji.
Jure Bilić i Komunistička partija Hrvatske · Jure Bilić i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Kominterna
Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.
Kominterna i Komunistička partija Hrvatske · Kominterna i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Komunistička partija Hrvatske i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Marko Orešković
Marko Orešković - Krntija (Široka Kula, kraj Gospića, 3. travnja 1895. — Veliko Očijevo, 20. listopada 1941.), bio je sudionik Prvoga svjetskog rata, Španjolskoga građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Komunistička partija Hrvatske i Marko Orešković · Marko Orešković i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Mika Špiljak
Mika Špiljak Mika Špiljak (Odra kod Siska, 28. studenog 1916. – Zagreb, 18. svibnja 2007.) bio je hrvatski partizan, komunist i političar, a od 15. svibnja 1983. do 15. svibnja 1984. predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Komunistička partija Hrvatske i Mika Špiljak · Mika Špiljak i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Milka Planinc
Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. studenog 1924. – Zagreb, 7. listopada 2010.), sekretarka Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske i sedma predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Komunistička partija Hrvatske i Milka Planinc · Milka Planinc i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Park-šuma Anindol
Anindol je kultivirana park-šuma iznad grada Samobora s opjevanom kapelicom Svete Ane.
Komunistička partija Hrvatske i Park-šuma Anindol · Park-šuma Anindol i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Pavle Gregorić
Pavle Gregorić (Zlatar, 18. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1989.), jugoslavenski političar, diplomat i liječnik.
Komunistička partija Hrvatske i Pavle Gregorić · Pavle Gregorić i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Rade Končar
Rade Končar (Končarev Kraj, Korenica, 28. listopada 1911. – Šibenik, 22. svibnja 1942.) bio je revolucionar, sekretar Komunističke partije Hrvatske, organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj 1941.
Komunistička partija Hrvatske i Rade Končar · Rade Končar i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Komunistička partija Hrvatske i Samobor · Samobor i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Komunistička partija Hrvatske i Savez komunista Hrvatske · Savez komunista Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Komunistička partija Hrvatske i Savez komunista Jugoslavije · Savez komunista Jugoslavije i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Savka Dabčević-Kučar
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.
Komunistička partija Hrvatske i Savka Dabčević-Kučar · Savka Dabčević-Kučar i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Komunistička partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Komunistička partija Hrvatske i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Stanko Stojčević
Stanko Stojčević (Miljanovac, Daruvar, 27. listopada 1929. – Zagreb, 24. siječnja 2009.), hrvatski političar iz redova srpske nacionalnosti.
Komunistička partija Hrvatske i Stanko Stojčević · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Stanko Stojčević ·
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Komunistička partija Hrvatske i Vladimir Bakarić · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Vladimir Bakarić ·
Vladimir Popović – Španac
Vladimir Popović Vlado Lukin (Španac) (Bar, 27. siječnja 1914. – London 1. travnja 1972.) aktivist lijevog političkog usmjerena, vojnik, general, diplomat, političar za vrijeme SFRJ, suradnik Josipa Broza Tita.
Komunistička partija Hrvatske i Vladimir Popović – Španac · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Vladimir Popović – Španac ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Komunistička partija Hrvatske i Zagreb · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zagreb ·
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Komunistička partija Hrvatske i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske ·
1937.
Bez opisa.
1937. i Komunistička partija Hrvatske · 1937. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Komunistička partija Hrvatske · 1939. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i Komunistička partija Hrvatske · 1940. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Komunistička partija Hrvatske · 1941. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i Komunistička partija Hrvatske · 1942. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Komunistička partija Hrvatske · 1944. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1969.
Bez opisa.
1969. i Komunistička partija Hrvatske · 1969. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Komunistička partija Hrvatske · 1971. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1982.
Bez opisa.
1982. i Komunistička partija Hrvatske · 1982. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1983.
Bez opisa.
1983. i Komunistička partija Hrvatske · 1983. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1984.
Bez opisa.
1984. i Komunistička partija Hrvatske · 1984. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1986.
Bez opisa.
1986. i Komunistička partija Hrvatske · 1986. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1989.
Bez opisa.
1989. i Komunistička partija Hrvatske · 1989. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Komunistička partija Hrvatske · 1990. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Komunistička partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Komunistička partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske
Usporedba između Komunistička partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske
Komunistička partija Hrvatske ima 87 odnose, a Socijaldemokratska partija Hrvatske ima 174. Kao što im je zajedničko 46, Jaccard indeks 17.62% = 46 / (87 + 174).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Komunistička partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
