Brže od pregledniku!
86 odnosi: Amazona, Amerika, Asteci, Atahualpa, Španjolska, Španjolska kolonizacija Amerike, Španjolsko kolonijalno carstvo, Španjolsko osvajanje Meksika, Čile, Baja California (poluotok), Bitka kod Lepanta, Boginje, Danska, Domorodački narodi, Ekvador, El Dorado, Epidemija, Ferdinand Magellan, Filipini, Florida, Francisco de Orellana, Francisco Hernández de Córdoba, Francisco Pizarro, Guam, Gvatemala, Hernando de Soto, Hernán Cortés, Hidalgo, Hispaniola, Honduras, Južna Amerika, Karibi, Kolonizacija, Kolumbija, Kršćanstvo, Kristofor Kolumbo, Kuba, Magellanov prolaz, Manila, Mauri, Meksiko, Miguel López de Legazpi, Musliman, Ocean, Panama, Pedro de Alvarado, Pedro de Valdivia, Peru, Pirati s Kariba, Pirenejski poluotok, ..., Portoriko, Procol Harum, Rekonkvista, Running Wild, Sapa Inka, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Srednja Amerika, Strip, The Walt Disney Company, Tihi ocean, Vasco Núñez de Balboa, Venezuela, Vicekraljevstvo Nova Španjolska, Videoigra, Yucatán, 1492., 1512., 1519., 1520., 1521., 1523., 1527., 1533., 1535., 1541., 1542., 1546., 1564., 1565., 16. stoljeće, 1615., 1696., 1697., 1908., 711.. Proširite indeks (36 više) »
Amazona
Amazona, u gornjem toku nazvana Rio Solimões je rijeka u Južnoj Americi.
Novi!!: Konkvistadori i Amazona · Vidi više »
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Konkvistadori i Amerika · Vidi više »
Asteci
Astečko carstvo Prikaz astečke kulture Chicomecoatl, astečki bog žita Asteci (španj. Aztecas, Aztecos; eng. Aztecs) bili su moćan indijanski narod koji je u 15. i 16. stoljeću vladao velikim carstvom u južnom Meksiku.
Novi!!: Konkvistadori i Asteci · Vidi više »
Atahualpa
Atahualpa (puno ime Topa Atao Huallpa Yupanqui) (Quito, 20. ožujka 1497. - Cajamarca, 29. kolovoza 1533.), posljednji (četrnaesti po redu) car Inka (Sapa Inka); vladao 1532.
Novi!!: Konkvistadori i Atahualpa · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Konkvistadori i Španjolska · Vidi više »
Španjolska kolonizacija Amerike
Španjolska kolonizacija Amerike Španjolska kolonizacija Amerike trajala je više od četristo godina, od 1492. do 1898. godine.
Novi!!: Konkvistadori i Španjolska kolonizacija Amerike · Vidi više »
Španjolsko kolonijalno carstvo
rojigualdom'' (1785.). Burgundski križ danas se nalazi u kraljevskom grbu. Španjolsko kolonijalno carstvo (također i Španjolski imperij) bilo je prvo pravo svjetsko kolonijalno carstvo, ali i jedno od najvećih.
Novi!!: Konkvistadori i Španjolsko kolonijalno carstvo · Vidi više »
Španjolsko osvajanje Meksika
Ploča na mjestu susreta Hernána Cortésa i Montezume II. Španjolsko osvajanje Meksika je jedan od značajnijih dijelova španjolskog osvajanja Amerike.
Novi!!: Konkvistadori i Španjolsko osvajanje Meksika · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Konkvistadori i Čile · Vidi više »
Baja California (poluotok)
Satelitska snimka poluotoka Zemljovid Donje Kalifornije i istoimenog zaljeva kojeg je sredinom 18. stoljeća izradio hrvatski isusovački misionar Ferdinand Konščak Baja California ili Donja Kalifornija (engleski: Lower California) je poluotok u sjeverozapadnom dijelu Meksika.
Novi!!: Konkvistadori i Baja California (poluotok) · Vidi više »
Bitka kod Lepanta
»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.) Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570. – 1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga Carstva sukobile s flotom tzv.
Novi!!: Konkvistadori i Bitka kod Lepanta · Vidi više »
Boginje
Dijete zaraženo boginjama Boginje (poznate pod latinskim nazivom variola ili variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije inačice virusa variole zvane Variola vera major i Variola vera minor.
Novi!!: Konkvistadori i Boginje · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Konkvistadori i Danska · Vidi više »
Domorodački narodi
Pripadnici naroda Cakchiquel. Domorodački narodi, starosjedilački narodi ili autohtoni narodi etničke su skupine koje su izvorni stanovnici određenoga područja, za razliku od skupina koje su naknadno naseljavale, okupirale ili kolonizirale prostor.
Novi!!: Konkvistadori i Domorodački narodi · Vidi više »
Ekvador
Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana.
Novi!!: Konkvistadori i Ekvador · Vidi više »
El Dorado
Zlatni splav Eldorada El Dorado (španjolski. El Dorado „zlatno“) je naziv legendarne "zemlje zlata" u unutrašnjosti sjeverne Južne Amerike.
Novi!!: Konkvistadori i El Dorado · Vidi više »
Epidemija
Španjolske gripe" Epidemija (grčki: επι (epi)-"nad, iznad" i δεμος (demos)-"narod, ljudi") je iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji u određenom prostoru, koje bitno prerasta očekivan broj slučajeva (incidenciju) u istoj populaciji.
Novi!!: Konkvistadori i Epidemija · Vidi više »
Ferdinand Magellan
'''Ferdinand Magellan''' Ferdinand Magellan (proljeće 1480. – otok Mactan, 27. travnja 1521.), portugalski pomorac i istraživač.
Novi!!: Konkvistadori i Ferdinand Magellan · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Konkvistadori i Filipini · Vidi više »
Florida
Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.
Novi!!: Konkvistadori i Florida · Vidi više »
Francisco de Orellana
'''Francisco de Orellana''' Francisco de Orellana (Trujillo, Španjolska, 1511. – 1546.), španjolski moreplovac, istraživač i konkvistador.
Novi!!: Konkvistadori i Francisco de Orellana · Vidi više »
Francisco Hernández de Córdoba
Francisco Hernandez de Córdoba na nikaragvanskoj poštanskoj marci iz 1924. Francisco Hernández de Córdoba, (oko 1475. – Nikaragva, 1526.), bio je španjolski konkvistador i smatra ga se osnivačem Nikaragve.
Novi!!: Konkvistadori i Francisco Hernández de Córdoba · Vidi više »
Francisco Pizarro
'''Francisco Pizarro''' Francisco Pizarro (Trujillo, oko 1478. – Ciudad de los Reyes (danas Lima), 26. lipnja 1541.), španjolski pomorac, istraživač, i osvajač carstva Inka.
Novi!!: Konkvistadori i Francisco Pizarro · Vidi više »
Guam
Teritorij Guam (na chamorru: Guåhan) je otok na zapadnom Tihom oceanu.
Novi!!: Konkvistadori i Guam · Vidi više »
Gvatemala
Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.
Novi!!: Konkvistadori i Gvatemala · Vidi više »
Hernando de Soto
'''Hernando de Soto''' Hernando de Soto (Extremadura, 1496./1497. – vjerojatno Mississippi, 21. svibnja 1542.), španjolski istraživač i konkvistador.
Novi!!: Konkvistadori i Hernando de Soto · Vidi više »
Hernán Cortés
'''Hernán Cortés''' Hernán ili Hernando Cortes (Medellín, Mérida, Ekstremadura, 1485. – Castilleja de la Cuesta, Sevilla, 2. prosinca 1547.), španjolski konkvistador, pustolov i istraživač.
Novi!!: Konkvistadori i Hernán Cortés · Vidi više »
Hidalgo
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i Hidalgo · Vidi više »
Hispaniola
Hispaniola (špan. La Española.
Novi!!: Konkvistadori i Hispaniola · Vidi više »
Honduras
Honduras je država u Srednjoj Americi, graniči s Gvatemalom i Salvadorom na zapadu i s Nikaragvom na jugu.
Novi!!: Konkvistadori i Honduras · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Konkvistadori i Južna Amerika · Vidi više »
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Novi!!: Konkvistadori i Karibi · Vidi više »
Kolonizacija
Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.
Novi!!: Konkvistadori i Kolonizacija · Vidi više »
Kolumbija
Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.
Novi!!: Konkvistadori i Kolumbija · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Konkvistadori i Kršćanstvo · Vidi više »
Kristofor Kolumbo
'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Christophorus Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. – Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.
Novi!!: Konkvistadori i Kristofor Kolumbo · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: Konkvistadori i Kuba · Vidi više »
Magellanov prolaz
Magellanov prolaz (španj. Estrecho de Magallanes) morski je prolaz na krajnjem jugu Južne Amerike, dug oko 580 km (360 milja).
Novi!!: Konkvistadori i Magellanov prolaz · Vidi više »
Manila
Manila je glavni grad Filipina, luka na otoku Luzonu, na istočnoj obali zaljeva Manila, na Južnokineskom moru.
Novi!!: Konkvistadori i Manila · Vidi više »
Mauri
Maurski veleposlanik kod kraljice Elizabete I. Mauri, islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari.
Novi!!: Konkvistadori i Mauri · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Konkvistadori i Meksiko · Vidi više »
Miguel López de Legazpi
Legazpi Miguel López de LegazpiKARNOW, Stanley.
Novi!!: Konkvistadori i Miguel López de Legazpi · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Konkvistadori i Musliman · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Konkvistadori i Ocean · Vidi više »
Panama
Panama je najjužnija država Srednje Amerike.
Novi!!: Konkvistadori i Panama · Vidi više »
Pedro de Alvarado
'''Pedro de Alvarado''' Pedro de Alvarado (Badajoz, oko 1485. – Guadalajara, 4. srpnja 1541.), španjolski istraživač i osvajač.
Novi!!: Konkvistadori i Pedro de Alvarado · Vidi više »
Pedro de Valdivia
Pedro de Valdivia (Ekstremadura, oko 1500. – Tucapel, 25. prosinca 1553. ili siječanj 1554.), španjolski konkvistador i prvi kraljevski guverner u Čileu.
Novi!!: Konkvistadori i Pedro de Valdivia · Vidi više »
Peru
Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.
Novi!!: Konkvistadori i Peru · Vidi više »
Pirati s Kariba
Disneyland Parku u Parizu. Pirati s Kariba je multi-milijunski vrijedna franšiza kompanije Disney koja uključuje istoimenu vožnju u parku Disneyland, serijal filmova, knjige, stripove, kao i nekoliko videoigara.
Novi!!: Konkvistadori i Pirati s Kariba · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Konkvistadori i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Portoriko
Slobodna pridružena država Portoriko (špa. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; eng. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, otočna država Kariba udružena sa SAD-om.
Novi!!: Konkvistadori i Portoriko · Vidi više »
Procol Harum
Procol Harum 1967. Procol Harum je engleski rock sastav formiran 1960., čija se glazba temelji na progresivnom rocku, psihodeličnom rocku i vrlo često na simfonijskom rocku.
Novi!!: Konkvistadori i Procol Harum · Vidi više »
Rekonkvista
Rekonkista ili Rekonkvista (španj. reconquista.
Novi!!: Konkvistadori i Rekonkvista · Vidi više »
Running Wild
Running Wild njemački je heavy metal-sastav.
Novi!!: Konkvistadori i Running Wild · Vidi više »
Sapa Inka
Prikaz Sapa Inke Sapa Inka (od kečuanskog: jedini Inka), apsolutni vladar Kraljevstva Cuzco i kasnije, Carstva Inka.
Novi!!: Konkvistadori i Sapa Inka · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Konkvistadori i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Konkvistadori i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Srednja Amerika
Zemljopisni položaj Srednje Amerike Srednja Amerika obuhvaća kopneni most između Sjeverne i Južne Amerike kao i Zapadnoindijske otoke, a zemljopisno i geološki do kopnene prevlake Tehuantepec pripada kontinentu Sjeverne Amerike.
Novi!!: Konkvistadori i Srednja Amerika · Vidi više »
Strip
''Yellow kid'' iz studenog 1896. god. je bio prvi strip s tekstom u balonima. Strip je kronološki slijed slika međusobno povezanih radnjom.
Novi!!: Konkvistadori i Strip · Vidi više »
The Walt Disney Company
The Walt Disney Company, skraćeno Disney, jedna je od najvećih svjetskih medijskih i produkcijskih kuća zabavnog programa.
Novi!!: Konkvistadori i The Walt Disney Company · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Konkvistadori i Tihi ocean · Vidi više »
Vasco Núñez de Balboa
Vasco Núñez de Balboa (ilustracija u bakrorezu) Otkriće Tihog oceana, Vasco Núñez de Balboa, Panama – 25. rujna 1513., naslikao Matthias Laurenz Gräff, 2009./10. Vasco Núñez de Balboa (Jerez de los Caballeros, Badajoz, Španjolska, između 12. – 21. siječnja 1475., 1519. Acla, Panama) španjolski istraživač, upravitelj, i osvajač.
Novi!!: Konkvistadori i Vasco Núñez de Balboa · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Novi!!: Konkvistadori i Venezuela · Vidi više »
Vicekraljevstvo Nova Španjolska
Vicekraljevstvo Nova Španjolska (špa. Virreinato de Nueva España) je bila španjolska kolonija u Americi koja je postojala između 1535. i 1820. godine.
Novi!!: Konkvistadori i Vicekraljevstvo Nova Španjolska · Vidi više »
Videoigra
Snimak svemirske znanstveno-fantastične videoigre EVE Online. Videoigra je interaktivni elektronički računalni program namijenjen za zabavu.
Novi!!: Konkvistadori i Videoigra · Vidi više »
Yucatán
Yucatán, satelitska snimka Yucatán je poluotok u srednjoj Americi koji razdvaja Meksički zaljev i Karipsko more.
Novi!!: Konkvistadori i Yucatán · Vidi više »
1492.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1492. · Vidi više »
1512.
1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Konkvistadori i 1512. · Vidi više »
1519.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1519. · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1520. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1521. · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1523. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1527. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1533. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1535. · Vidi više »
1541.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1541. · Vidi više »
1542.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1542. · Vidi više »
1546.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1546. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1564. · Vidi više »
1565.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1565. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 16. stoljeće · Vidi više »
1615.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1615. · Vidi više »
1696.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1696. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1697. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 1908. · Vidi više »
711.
Bez opisa.
Novi!!: Konkvistadori i 711. · Vidi više »
