Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Kordun i Nacionalni park Plitvička jezera

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Kordun i Nacionalni park Plitvička jezera

Kordun vs. Nacionalni park Plitvička jezera

Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj. Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Sličnosti između Kordun i Nacionalni park Plitvička jezera

Kordun i Nacionalni park Plitvička jezera imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bosna i Hercegovina, Drugi svjetski rat, Frankapani, Hrvati, Hrvatska, Karlovačka županija, Karlovac, Korana, Lika, Osmansko Carstvo, Rakovica, Rastoke, Slunj, Srbi, Turizam, Vojna krajina, 1527..

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bosna i Hercegovina i Kordun · Bosna i Hercegovina i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Drugi svjetski rat i Kordun · Drugi svjetski rat i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Frankapani i Kordun · Frankapani i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Kordun · Hrvati i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Kordun · Hrvatska i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Karlovačka županija

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.

Karlovačka županija i Kordun · Karlovačka županija i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Karlovac i Kordun · Karlovac i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Korana

Korana je rijeka u Hrvatskoj i BiH, desna pritoka rijeke Kupe.

Korana i Kordun · Korana i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Kordun i Lika · Lika i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Kordun i Osmansko Carstvo · Nacionalni park Plitvička jezera i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Rakovica

Rakovica je općina u Karlovačkoj županiji u Hrvatskoj.

Kordun i Rakovica · Nacionalni park Plitvička jezera i Rakovica · Vidi više »

Rastoke

Rastoke su naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu grada Slunja u Karlovačkoj županiji, slikovito mjestašce smješteno uz magistralnu cestu D1 Karlovac - Plitvička jezera.

Kordun i Rastoke · Nacionalni park Plitvička jezera i Rastoke · Vidi više »

Slunj

Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Kordun i Slunj · Nacionalni park Plitvička jezera i Slunj · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Kordun i Srbi · Nacionalni park Plitvička jezera i Srbi · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Kordun i Turizam · Nacionalni park Plitvička jezera i Turizam · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Kordun i Vojna krajina · Nacionalni park Plitvička jezera i Vojna krajina · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

1527. i Kordun · 1527. i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Kordun i Nacionalni park Plitvička jezera

Kordun ima 53 odnose, a Nacionalni park Plitvička jezera ima 288. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 4.99% = 17 / (53 + 288).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Kordun i Nacionalni park Plitvička jezera. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: