Brže od pregledniku!Sličnosti između Kovalentni radijus i Prijelazni metali
Kovalentni radijus i Prijelazni metali imaju 40 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Željezo, Živa, Bakar, Borij, Cink, Cirkonij, Darmštatij, Dubnij, Elektron, Hafnij, Hasij, Iridij, Itrij, Kadmij, Kobalt, Kopernicij, Krom, Lorensij, Lutecij, Majtnerij, Mangan, Molibden, Nikal, Niobij, Osmij, Paladij, Platina, Raderfordij, Renij, Rodij, ..., Roentgenij, Rutenij, Siborgij, Skandij, Srebro, Tehnecij, Titanij, Vanadij, Volfram, Zlato. Proširite indeks (10 više) »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Kovalentni radijus i Željezo · Prijelazni metali i Željezo ·
Živa
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista).
Kovalentni radijus i Živa · Prijelazni metali i Živa ·
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Bakar i Kovalentni radijus · Bakar i Prijelazni metali ·
Borij
Nobelovac Niels Bohr dijeli ime s ovim elementom.
Borij i Kovalentni radijus · Borij i Prijelazni metali ·
Cink
Cink je kemijski element 12.
Cink i Kovalentni radijus · Cink i Prijelazni metali ·
Cirkonij
Cirkonij je čeličnosiv, mekan, rastezljiv i kovak metal visokog sjaja.
Cirkonij i Kovalentni radijus · Cirkonij i Prijelazni metali ·
Darmštatij
Ime je dobio po gradu gdje je istraživan Darmstadtu.
Darmštatij i Kovalentni radijus · Darmštatij i Prijelazni metali ·
Dubnij
Dubnij je dobio ime po mjestu Dubnoj, Rusija jer je tamo prvi put sintetiziran.
Dubnij i Kovalentni radijus · Dubnij i Prijelazni metali ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Elektron i Kovalentni radijus · Elektron i Prijelazni metali ·
Hafnij
To je metal visokog srebrnog sjaja otporan na koroziju.
Hafnij i Kovalentni radijus · Hafnij i Prijelazni metali ·
Hasij
Element je prvi put sinteziran u Darmstadtu 1984.
Hasij i Kovalentni radijus · Hasij i Prijelazni metali ·
Iridij
Iridij je vrlo rijedak u Zemljinoj kori.
Iridij i Kovalentni radijus · Iridij i Prijelazni metali ·
Itrij
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.
Itrij i Kovalentni radijus · Itrij i Prijelazni metali ·
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Kadmij i Kovalentni radijus · Kadmij i Prijelazni metali ·
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Kobalt i Kovalentni radijus · Kobalt i Prijelazni metali ·
Kopernicij
Kopernicij su u veljači 1996. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka).
Kopernicij i Kovalentni radijus · Kopernicij i Prijelazni metali ·
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Kovalentni radijus i Krom · Krom i Prijelazni metali ·
Lorensij
Ime je dobio po nobelovcu E. O. Lawrenceu, izumitelju ciklotrona.
Kovalentni radijus i Lorensij · Lorensij i Prijelazni metali ·
Lutecij
Srebrnosive je boje i na zraku je relativno stabilan.
Kovalentni radijus i Lutecij · Lutecij i Prijelazni metali ·
Majtnerij
Element je nazvan u čast austrijske fizičarke Lise Meitner.
Kovalentni radijus i Majtnerij · Majtnerij i Prijelazni metali ·
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Kovalentni radijus i Mangan · Mangan i Prijelazni metali ·
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Kovalentni radijus i Molibden · Molibden i Prijelazni metali ·
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Kovalentni radijus i Nikal · Nikal i Prijelazni metali ·
Niobij
Niobij je metal svijetlosive boje, mekan i kovak.
Kovalentni radijus i Niobij · Niobij i Prijelazni metali ·
Osmij
Osmij je sivomodar, tvrd metal, visokog tališta.
Kovalentni radijus i Osmij · Osmij i Prijelazni metali ·
Paladij
Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal.
Kovalentni radijus i Paladij · Paladij i Prijelazni metali ·
Platina
Plemenita kovina.
Kovalentni radijus i Platina · Platina i Prijelazni metali ·
Raderfordij
Raderfordij (u hrvatskoj literaturi također i pod rutherfordij, neslužbeno u hrvatskom jeziku nazivan kurčatovij, a korišteno je i generičko ime unnilkvadij) dobio je svoje ime po novozelandskom fizičaru Ernestu Rutherfordu.
Kovalentni radijus i Raderfordij · Prijelazni metali i Raderfordij ·
Renij
Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.
Kovalentni radijus i Renij · Prijelazni metali i Renij ·
Rodij
Ime mu dolazi od grčke riječi rhodon što znači ruža.
Kovalentni radijus i Rodij · Prijelazni metali i Rodij ·
Roentgenij
Wilhelm Conrad Röntgen je njemački fizičar po kojemu je ovaj element dobio ime.
Kovalentni radijus i Roentgenij · Prijelazni metali i Roentgenij ·
Rutenij
Rutenij je tvrd, vatrostalni metal bijelosive boje.
Kovalentni radijus i Rutenij · Prijelazni metali i Rutenij ·
Siborgij
Siborgij je prethodno nosio ime unnilheksij (Unh).
Kovalentni radijus i Siborgij · Prijelazni metali i Siborgij ·
Skandij
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan tranzicijski element.
Kovalentni radijus i Skandij · Prijelazni metali i Skandij ·
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Kovalentni radijus i Srebro · Prijelazni metali i Srebro ·
Tehnecij
Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal.
Kovalentni radijus i Tehnecij · Prijelazni metali i Tehnecij ·
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Kovalentni radijus i Titanij · Prijelazni metali i Titanij ·
Vanadij
Vanadij je čeličnosiv, vrlo tvrd metal otporan na koroziju.
Kovalentni radijus i Vanadij · Prijelazni metali i Vanadij ·
Volfram
Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.
Kovalentni radijus i Volfram · Prijelazni metali i Volfram ·
Zlato
zlato.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kovalentni radijus i Prijelazni metali imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kovalentni radijus i Prijelazni metali
Usporedba između Kovalentni radijus i Prijelazni metali
Kovalentni radijus ima 135 odnose, a Prijelazni metali ima 46. Kao što im je zajedničko 40, Jaccard indeks 22.10% = 40 / (135 + 46).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kovalentni radijus i Prijelazni metali. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
