Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Kozmologija i Povijest fizike

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Kozmologija i Povijest fizike

Kozmologija vs. Povijest fizike

geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini. Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Sličnosti između Kozmologija i Povijest fizike

Kozmologija i Povijest fizike imaju 33 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albert Einstein, Aristotel, Astronomski objekt, Crno tijelo, Fizika, Galileo Galilei, Gibanje, Giordano Bruno, Gravitacija, Isaac Newton, Johannes Kepler, Kina, Kvadrat (aritmetika), Kvant, Masa, Newtonov zakon gravitacije, Newtonovi zakoni gibanja, Opća teorija relativnosti, Pitagora, Platon, Posebna teorija relativnosti, Prostor, Sila, Stara Grčka, Sunčev sustav, Sunce, Svemir, Svjetlost, Tales, Teorija relativnosti, ..., Umjetni satelit, William Herschel, Zemlja. Proširite indeks (3 više) »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Albert Einstein i Kozmologija · Albert Einstein i Povijest fizike · Vidi više »

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Aristotel i Kozmologija · Aristotel i Povijest fizike · Vidi više »

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Astronomski objekt i Kozmologija · Astronomski objekt i Povijest fizike · Vidi više »

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Crno tijelo i Kozmologija · Crno tijelo i Povijest fizike · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Fizika i Kozmologija · Fizika i Povijest fizike · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Galileo Galilei i Kozmologija · Galileo Galilei i Povijest fizike · Vidi više »

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Gibanje i Kozmologija · Gibanje i Povijest fizike · Vidi više »

Giordano Bruno

'''Giordano Bruno''' Giordano Bruno (Nola, siječanj 1548. – Rim, 17. veljače 1600.), talijanski filozof i pjesnik.

Giordano Bruno i Kozmologija · Giordano Bruno i Povijest fizike · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Gravitacija i Kozmologija · Gravitacija i Povijest fizike · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Isaac Newton i Kozmologija · Isaac Newton i Povijest fizike · Vidi više »

Johannes Kepler

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.

Johannes Kepler i Kozmologija · Johannes Kepler i Povijest fizike · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Kina i Kozmologija · Kina i Povijest fizike · Vidi više »

Kvadrat (aritmetika)

Graf kvadratne funkcije U aritmetici kvadratom broja x nazivamo broj koji x daje pomnožen sam sa sobom.

Kozmologija i Kvadrat (aritmetika) · Kvadrat (aritmetika) i Povijest fizike · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Kozmologija i Kvant · Kvant i Povijest fizike · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Kozmologija i Masa · Masa i Povijest fizike · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Kozmologija i Newtonov zakon gravitacije · Newtonov zakon gravitacije i Povijest fizike · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.

Kozmologija i Newtonovi zakoni gibanja · Newtonovi zakoni gibanja i Povijest fizike · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Kozmologija i Opća teorija relativnosti · Opća teorija relativnosti i Povijest fizike · Vidi više »

Pitagora

'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.

Kozmologija i Pitagora · Pitagora i Povijest fizike · Vidi više »

Platon

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Kozmologija i Platon · Platon i Povijest fizike · Vidi više »

Posebna teorija relativnosti

Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.

Kozmologija i Posebna teorija relativnosti · Posebna teorija relativnosti i Povijest fizike · Vidi više »

Prostor

Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.

Kozmologija i Prostor · Povijest fizike i Prostor · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Kozmologija i Sila · Povijest fizike i Sila · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Kozmologija i Stara Grčka · Povijest fizike i Stara Grčka · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Kozmologija i Sunčev sustav · Povijest fizike i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Kozmologija i Sunce · Povijest fizike i Sunce · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Kozmologija i Svemir · Povijest fizike i Svemir · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Kozmologija i Svjetlost · Povijest fizike i Svjetlost · Vidi više »

Tales

Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.

Kozmologija i Tales · Povijest fizike i Tales · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Kozmologija i Teorija relativnosti · Povijest fizike i Teorija relativnosti · Vidi više »

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.

Kozmologija i Umjetni satelit · Povijest fizike i Umjetni satelit · Vidi više »

William Herschel

Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.

Kozmologija i William Herschel · Povijest fizike i William Herschel · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Kozmologija i Zemlja · Povijest fizike i Zemlja · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Kozmologija i Povijest fizike

Kozmologija ima 103 odnose, a Povijest fizike ima 334. Kao što im je zajedničko 33, Jaccard indeks 7.55% = 33 / (103 + 334).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Kozmologija i Povijest fizike. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »