Sličnosti između Kraljevina Crna Gora (1941.) i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Kraljevina Crna Gora (1941.) i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Četnici u Drugom svjetskom ratu, Crna Gora, Demokratska Federativna Jugoslavija, Drugi svjetski rat, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Savez komunista Jugoslavije, Travanjski rat, Treći Reich, 12. srpnja, 1941., 1942., 1943., 6. travnja.
Četnici u Drugom svjetskom ratu
Tijekom Drugog svjetskog rata četnici su koristili i državnu zastavu Kraljevine Jugoslavije Brzim slomom Kraljevine Jugoslavije, Sile osovine komadaju područje Kraljevine Jugoslavije na manja područja s izravnom upravom dodijeljene raznim saveznicima (Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Italiji); stvara se nova država NDH, te ustoličuju kolaboracijske vlade u Srbiji (Nedićeva Srbija), Sloveniji i Crnoj Gori.
Kraljevina Crna Gora (1941.) i Četnici u Drugom svjetskom ratu · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Četnici u Drugom svjetskom ratu ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Crna Gora i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Demokratska Federativna Jugoslavija i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Demokratska Federativna Jugoslavija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Drugi svjetski rat i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Kraljevina Crna Gora (1941.) i Kraljevina Italija · Kraljevina Italija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Kraljevina Crna Gora (1941.) i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Kraljevina Crna Gora (1941.) i Savez komunista Jugoslavije · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Savez komunista Jugoslavije ·
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Kraljevina Crna Gora (1941.) i Travanjski rat · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Travanjski rat ·
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Kraljevina Crna Gora (1941.) i Treći Reich · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Treći Reich ·
12. srpnja
12.
12. srpnja i Kraljevina Crna Gora (1941.) · 12. srpnja i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Kraljevina Crna Gora (1941.) · 1941. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i Kraljevina Crna Gora (1941.) · 1942. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Kraljevina Crna Gora (1941.) · 1943. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
6. travnja
6.
6. travnja i Kraljevina Crna Gora (1941.) · 6. travnja i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kraljevina Crna Gora (1941.) i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kraljevina Crna Gora (1941.) i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Usporedba između Kraljevina Crna Gora (1941.) i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Kraljevina Crna Gora (1941.) ima 47 odnose, a Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ima 307. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 3.95% = 14 / (47 + 307).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kraljevina Crna Gora (1941.) i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: