Sličnosti između Kraljevska jugoslavenska vojska i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije
Kraljevska jugoslavenska vojska i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije imaju 7 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Kraljevina Jugoslavija, Travanjski rat, 1919., 1929., 1938., 1941., 27. ožujka.
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Kraljevina Jugoslavija i Kraljevska jugoslavenska vojska · Kraljevina Jugoslavija i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije ·
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Kraljevska jugoslavenska vojska i Travanjski rat · Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije i Travanjski rat ·
1919.
Bez opisa.
1919. i Kraljevska jugoslavenska vojska · 1919. i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Kraljevska jugoslavenska vojska · 1929. i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije ·
1938.
Bez opisa.
1938. i Kraljevska jugoslavenska vojska · 1938. i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Kraljevska jugoslavenska vojska · 1941. i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije ·
27. ožujka
27.
27. ožujka i Kraljevska jugoslavenska vojska · 27. ožujka i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kraljevska jugoslavenska vojska i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kraljevska jugoslavenska vojska i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije
Usporedba između Kraljevska jugoslavenska vojska i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije
Kraljevska jugoslavenska vojska ima 60 odnose, a Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije ima 57. Kao što im je zajedničko 7, Jaccard indeks 5.98% = 7 / (60 + 57).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kraljevska jugoslavenska vojska i Ratno zrakoplovstvo Kraljevine Jugoslavije. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: