Krbavsko polje i Nacionalni park Plitvička jezera

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Krbavsko polje i Nacionalni park Plitvička jezera

Krbavsko polje vs. Nacionalni park Plitvička jezera

Krbavsko polje Krbava je mikroregija u Hrvatskoj, a spada u regiju Lika. Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Emerik Derenčin

Grb obitelji Derenčin Emerik (Mirko) Derenčin (lat. Emericus de Derenchen; mađ. Imre Derencsényi) (? – Kara Hisar-i Sahib kraj Burse, 1493.), ugarski plemić te jajački ban (1490. – 1492.), hrvatski ban (1493.) i vojskovođa.

Emerik Derenčin i Krbavsko polje · Emerik Derenčin i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Frankapani i Krbavsko polje · Frankapani i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Krbavsko polje · Hrvati i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Krbavsko polje · Hrvatska i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Korenica

Korenica je naselje u Lici i sjedište općine Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji.

Korenica i Krbavsko polje · Korenica i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Krbavska bitka

Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.

Krbavska bitka i Krbavsko polje · Krbavska bitka i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Lička Plješivica

Lička Plješivica je planina u Hrvatskoj, a jedan manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Krbavsko polje i Lička Plješivica · Lička Plješivica i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

Krbavsko polje i Ličko-senjska županija · Ličko-senjska županija i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Krbavsko polje i Lika · Lika i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Mala Kapela

Mala Kapela planinski je lanac u Hrvatskoj, nalazi se na sjeveru Like, a pruža se od Velike Kapele na zapadu do Plitvičkih jezera na istoku te od Josipdolske, Plaščanske i Saborčanske doline na sjeveru do Gacke i Krbave na jugu.

Krbavsko polje i Mala Kapela · Mala Kapela i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Krbavsko polje i Osmansko Carstvo · Nacionalni park Plitvička jezera i Osmansko Carstvo · Vidi više »