Sadržaj
145 odnosi: Albert Veliki, Anđeo, Antonio Vivaldi, Anzelmo Canterburyjski, Aristotel, Ateizam, Athanasius Kircher, Augustin, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Biblija, Biskup, Blaise Pascal, Bog, Bogoslovlje, Bogoslužje, Crkvena glazba, Crkveni namještaj, Crkveno graditeljstvo, Deizam, Demokršćanstvo, Deset Božjih zapovijedi, Determinizam, Dobro, Duh Sveti, Efeški sabor, Episkop (pravoslavlje), Eshatologija, Etika, Euharistija, Evanđelje, Evangelizacija, Faust Vrančić, Filozofija, Filozofija egzistencije, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Fra Angelico, Georg Joseph Kamel, Georges Lemaître, Giordano Bruno, Giuseppe Piazzi, Gottfried Leibniz, Gregor Mendel, Grijeh, Hermeneutika, Hrvatski jezik, Ignacije Antiohijski, Ignacije Szentmartony, Ihtis, Isus, Ivan Duns Škot, ... Proširite indeks (95 više) »
- Monoteističke religije
Albert Veliki
Albert Veliki (njem. Albert der Große) (Launingen na Dunavu, oko 1200. – Köln, 15. studenog 1280.), njemački filozof, teolog, svetac, crkveni naučitelj i ratisbonski biskup.
Pogledaj Kršćanstvo i Albert Veliki
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Pogledaj Kršćanstvo i Anđeo
Antonio Vivaldi
Antonio Vivaldi (Venecija, 4. ožujka 1678. – Beč, 28. srpnja 1741.), talijanski skladatelj, violinist.
Pogledaj Kršćanstvo i Antonio Vivaldi
Anzelmo Canterburyjski
Sveti Anzelmo Canterburyjski (eng. Anselm of Canterbury; Aosta, 1033. – Canterbury, Kent, 21. travnja 1109.), talijanski svetac, crkveni naučitelj, benediktinski redovnik, srednjovjekovni filozof, teolog i nadbiskup Canterburya od 1093. do 1109. godine.
Pogledaj Kršćanstvo i Anzelmo Canterburyjski
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Kršćanstvo i Aristotel
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Pogledaj Kršćanstvo i Ateizam
Athanasius Kircher
Portret Athanasiusa Kirchera iz 1667. Athanasius Kircher (Geisa kraj Fulde, 2. svibnja 1601. - Rim, 27. studenog 1680.), njemački isusovac i znanstvenik.
Pogledaj Kršćanstvo i Athanasius Kircher
Augustin
Augustin je muško ime ili prezime.
Pogledaj Kršćanstvo i Augustin
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (lat. Immaculata Conceptio Beatae Virginis Mariae), katolička je dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svojega začeća.
Pogledaj Kršćanstvo i Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Pogledaj Kršćanstvo i Biblija
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Pogledaj Kršćanstvo i Biskup
Blaise Pascal
Pascalov portret. hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu.
Pogledaj Kršćanstvo i Blaise Pascal
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Kršćanstvo i Bog
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Pogledaj Kršćanstvo i Bogoslovlje
Bogoslužje
Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Pogledaj Kršćanstvo i Bogoslužje
Crkvena glazba
Crkveno pjevanje, Tacuinum Sanitatis iz biblioteke Casanatensis (XIV stoljeće) Crkvena glazba namijenjena je i primjenjivana u kršćanskom bogoslužju i po svojoj svrsi i namjeni kršćanska je liturgijska glazba.
Pogledaj Kršćanstvo i Crkvena glazba
Crkveni namještaj
Korska klupa iz 16. stoljeća crkvi sv. Katarine u Zagrebu Crkveni namještaj su svi predmeti u unutrašnjosti crkve koji služe za obavljanje bogoslužja.
Pogledaj Kršćanstvo i Crkveni namještaj
Crkveno graditeljstvo
Crkveno graditeljstvo ili crkvena arhitektura označava arhitekturu kršćanskih crkava.
Pogledaj Kršćanstvo i Crkveno graditeljstvo
Deizam
Deizam, filozofsko-religijsko stajalište po kojem Bog postoji i stvorio je svijet, ali nakon stvaranja više ne utječe na povijest i događaje u svijetu.
Pogledaj Kršćanstvo i Deizam
Demokršćanstvo
Demokršćanstvo ili kršćanska demokracija je naziv za razne političke ideologije, pokrete i stranke koje se zalažu za oživotvorenje kršćanskih vrijednosti u političkom životu društva te nastoje pomiriti kršćanska vjerska, etička i društvena načela s institucijama suvremene demokratske države.
Pogledaj Kršćanstvo i Demokršćanstvo
Deset Božjih zapovijedi
Hebrejski tekst 10 zapovijedi na papirusu iz 2. stoljeća (zbirka »Nash papirusa« iz Egipta). Deset Božjih zapovijedi ili Dekalog (heb. דברימ devarim.
Pogledaj Kršćanstvo i Deset Božjih zapovijedi
Determinizam
Determinizam (lat. determinare ograničiti, odrediti) ili predodredba je metafizička teza da postoji samo jedna budućnost s obzirom na događaje iz prošlosti i zakone prirode.
Pogledaj Kršćanstvo i Determinizam
Dobro
Dobro je najveća moralna vrijednost.
Pogledaj Kršćanstvo i Dobro
Duh Sveti
Bazilici sv. Petra u Vatikanu, Bernini. Duh Sveti je treća božanska osoba u kršćanstvu, a koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo.
Pogledaj Kršćanstvo i Duh Sveti
Efeški sabor
Efeški sabor bio je Treći ekumenski sabor Crkve, a održan je 431. u gradu Efezu u Maloj Aziji, za vrijeme vladavine bizantskog cara Teodozija II., unuka Teodozija I. Velikog koji je bio sazvao Prvi carigradski sabor.
Pogledaj Kršćanstvo i Efeški sabor
Episkop (pravoslavlje)
Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.
Pogledaj Kršćanstvo i Episkop (pravoslavlje)
Eshatologija
Eshatologija (grč. jedn. eschaton, mn. ta eschata, pridjevni oblik: eschatos) je pojam koji označava ono što se odnosi na vremenski posljednje stvari čovjekove egzistencije ili opće kozmičke zbilje i ono što je s tim u svezi.
Pogledaj Kršćanstvo i Eshatologija
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Pogledaj Kršćanstvo i Etika
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Pogledaj Kršćanstvo i Euharistija
Evanđelje
Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.
Pogledaj Kršćanstvo i Evanđelje
Evangelizacija
Evangelizacijom se smatra naviještanje riječju i djelom poruke Isusa Krista nekršćanima, koja se naziva evanđelje ili radosna vijest, kao i stalno ponavljanje Kristove poruke spasenja u propovijedima, svjedočenjima, katehezi i liturgiji onima koji su već kršćani.
Pogledaj Kršćanstvo i Evangelizacija
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Pogledaj Kršćanstvo i Faust Vrančić
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Kršćanstvo i Filozofija
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Pogledaj Kršćanstvo i Filozofija egzistencije
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Pogledaj Kršćanstvo i Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fra Angelico
Firenci. Fra Angelico (zvan i Beato Angelico, pravog imena Guido di Pietro, redovničko ime fra Giovanni da Fiesole), (Vicchio, između 1395. i 1400. – Rim, 18. veljače 1455.), talijanski ranorenesansni slikar.
Pogledaj Kršćanstvo i Fra Angelico
Georg Joseph Kamel
Georg Joseph Kamel (češ. Jiří Josef Kamel, lat. Georgius Josephus Camellus, šp. Jorge Camel), češki isusovački misionar, ljekarnik i prirodoslovac, prvi popisivač filipinske flore i faune u čiju je čast Carl von Linné nazvao biljni rod kamelije.
Pogledaj Kršćanstvo i Georg Joseph Kamel
Georges Lemaître
Georges Edouard Lemaître (Charleroi, Belgija, 17. srpnja 1894. - Löwen, Belgija, 20. lipnja 1966.), belgijski katolički svećenik, matematičar i astronom.
Pogledaj Kršćanstvo i Georges Lemaître
Giordano Bruno
'''Giordano Bruno''' Giordano Bruno (Nola, siječanj 1548. – Rim, 17. veljače 1600.), talijanski filozof i pjesnik.
Pogledaj Kršćanstvo i Giordano Bruno
Giuseppe Piazzi
Giuseppe Piazzi (Ponte in Valtellina, 16. srpnja 1746. – Napulj, 22. srpnja 1826.), talijanski katolički svećenik, redovnik i astronom.
Pogledaj Kršćanstvo i Giuseppe Piazzi
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Pogledaj Kršćanstvo i Gottfried Leibniz
Gregor Mendel
Gregor Johann Mendel (češki: Řehoř Jan Mendel) (Hynčice, 20. srpnja 1822. – Brno, 6. siječnja 1884.) bio je austrijski svećenik i znanstvenik, redovnik augustinac.
Pogledaj Kršćanstvo i Gregor Mendel
Grijeh
Istočni grijeh Adama I Eve Grijeh je pojam koji se najčešće koristi u religioznom značenju riječi, i to najčešće u kršćanstvu.
Pogledaj Kršćanstvo i Grijeh
Hermeneutika
Hermeneutika je znanost, doktrina, način ili vještina tumačenja značenja i/ili poruke (smisla) tekstualnog zapisa, govornog izričaja, umjetničke tvorevine ili obrasca ponašanja.
Pogledaj Kršćanstvo i Hermeneutika
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Kršćanstvo i Hrvatski jezik
Ignacije Antiohijski
Ignacije Antiohijski (Sirija (rimska provincija), oko 35. - Rim, oko 107.), biskup Antiohije, svetac i mučenik.
Pogledaj Kršćanstvo i Ignacije Antiohijski
Ignacije Szentmartony
Ignacije Szentmartony (Kotoriba, 28. listopada 1718. ‒ Belica kraj Čakovca 15. travnja 1793.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, matematičar, astronom, misionar i istraživač.
Pogledaj Kršćanstvo i Ignacije Szentmartony
Ihtis
Jednostavan znak ribe, sastavljen od dviju zakrivljenih crta. Ihtis (grč. ἰχθύς: ikhthys - riba) je kršćanski simbol koji je već u prvoj Crkvi korišten kao akronim za izraz: »Isus Krist, Božji Sin, Spasitelj.«.
Pogledaj Kršćanstvo i Ihtis
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Pogledaj Kršćanstvo i Isus
Ivan Duns Škot
Ivan Duns Škot (oko 1266. – 8. studenog 1308.) bio je katolički teolog, filozof i logičar.
Pogledaj Kršćanstvo i Ivan Duns Škot
Ivan Klimak
Sveti Ivan Klimak (Ljestvičar, grč.: Ἰωάννης τῆς Κλίμακος; Sirija, oko 579., - brdo Sinaj, ožujak 649.) – kršćanski redovnik i svetac.
Pogledaj Kršćanstvo i Ivan Klimak
Ivan Ranger
Ivan Krstitelj Ranger (Götzens, Tirol 19. lipnja 1700. - Lepoglava 27. siječnja 1753.), bio je barokni fresko slikar, austrijskog porijekla koji je veći dio svog života proveo u Hrvatskoj.
Pogledaj Kršćanstvo i Ivan Ranger
Ivan Vitez od Sredne
Kip Ivana Viteza od Sredne u Ostrogonu Ivan Vitez od Sredne (Sredna, pokraj Križevaca, 1405. ili 1408. – Ostrogon, 1472.) (madžarski: Vitéz János) jedan od najpoznatijih hrvatskih humanista, ostrogonski nadbiskup i ugarski primas, diplomat, latinist, matematičar, astrolog i astronom.
Pogledaj Kršćanstvo i Ivan Vitez od Sredne
Jansenizam
Cornelius Jansen (1585. – 1638.), biskup iz Ypresa, tvorac jansenizma. Jansenizam je bio vjerski pokret unutar Katoličke Crkve tijekom 17. i 18. stoljeća.Tvorac mu je bio belgijski biskup iz Ypresa, Cornelius Jansen (1585. – 1638.). po kome je i dobio naziv.
Pogledaj Kršćanstvo i Jansenizam
Jean Calvin
'''Jean Calvin''' Jean Calvin (Noyon, Pikardija, 10. srpnja 1509. – Ženeva, 27. svibnja 1564.), vjerski reformator i teolog, utemeljitelj kalvinističke protestantske crkve.
Pogledaj Kršćanstvo i Jean Calvin
Jerej
Jerej (grč. hiereús: svećenik), u Pravoslavnoj crkvi, svećenik (srp. sveštenik).
Pogledaj Kršćanstvo i Jerej
Kalcedonski sabor
Kalcedonski sabor bio je četvrti ekumenski sabor, održan je 451. u Kalcedonu (u Bitiniji u Maloj Aziji), koji je danas dio Istanbula, na azijskoj strani Bospora.
Pogledaj Kršćanstvo i Kalcedonski sabor
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Pogledaj Kršćanstvo i Kalvinizam
Kanonsko pravo
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.
Pogledaj Kršćanstvo i Kanonsko pravo
Karl Jaspers
Karl Theodor Jaspers (Oldenburg, 23. veljače 1883. – Basel, 26. veljače 1969.), njemački filozof i psihijatar.
Pogledaj Kršćanstvo i Karl Jaspers
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Kršćanstvo i Katoličanstvo
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Kršćanstvo i Katolička Crkva
Klement Aleksandrijski
Ilustracija Klementa Aleksandrijskog iz 1584. Klement Aleksandrijski (Tit Flavije Klement) (Atena, 150. – 215. Cezareja), idealist, voditelj katehetske škole, prvi „doktor kršćanstva”, svetac.
Pogledaj Kršćanstvo i Klement Aleksandrijski
Kršćanska filozofija
Sveti Toma Akvinski Kršćanska filozofija je disciplina unutar teologije i filozofije.
Pogledaj Kršćanstvo i Kršćanska filozofija
Kršćanska glazba
Pjevanje i glazba su odvajkada bili temeljne sastavnice kršćanske liturgije.
Pogledaj Kršćanstvo i Kršćanska glazba
Kršćanska umjetnost
trogirskoj katedrali.
Pogledaj Kršćanstvo i Kršćanska umjetnost
Kršćanske denominacije
Kršćanske denominacije su posebne i odvojene vjerske zajednice unutar kršćanstva.
Pogledaj Kršćanstvo i Kršćanske denominacije
Kršćanski simboli
Natpis s nadgrobne ploče Licinije Amije (Rim, 3. stoljeće) s prikazom "ribe živih", jednog od najstarijih kršćanskih simbola Kršćanski simboli su znakovi, predmeti, likovni prikazi čovjeka ili životinje kojima se izražava kršćanska ideja i pojam.
Pogledaj Kršćanstvo i Kršćanski simboli
Kršćanski socijalizam
Kršćanski socijalizam je naziv za društveno i političko učenje i pokrete koji zagovaraju strukturalnu primjenu kršćanskoga socijalnog načela, kombinirajući osnovne ciljeve socijalizma s vjerskim i moralnim kršćanskim naukom.
Pogledaj Kršćanstvo i Kršćanski socijalizam
Krštenje
Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.
Pogledaj Kršćanstvo i Krštenje
Liturgijska glazba
Sakralna ili liturgijska glazba nastala je kao dio vjerskih svečanosti, te obuhvaća cijeli niz tradicija, drevnih i modernih.
Pogledaj Kršćanstvo i Liturgijska glazba
Liturgijska godina
Liturgijska godina ili crkvena godina je godišnji ciklus razdoblja i blagdana u kršćanskim Crkvama kojim se određuje u koje doba treba održavati koji liturgijski obred i na koji način.
Pogledaj Kršćanstvo i Liturgijska godina
Luca Pacioli
Luca Pacioli Fra Bartolomeo Luca de Pacioli (ponekad Paccioli ili Pacioli, 1445. – 1517.) je bio talijanski matematičar, franjevac, suradnik Leonarda da Vincija i jedan od prvih tvoraca modernog računovodstva.
Pogledaj Kršćanstvo i Luca Pacioli
Marin Mersenne
Marin Mersenne, pseudonim Sieur de Sermes (Oizé, 8. rujna 1588. – Pariz, 1. rujna 1648.) bio je francuski matematičar, fizičar, filozof i glazbeni teoretičar.
Pogledaj Kršćanstvo i Marin Mersenne
Martin Luther
'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.
Pogledaj Kršćanstvo i Martin Luther
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Pogledaj Kršćanstvo i Metafizika
Miguel de Unamuno
Miguel de Unamuno (Bilbao, 29. rujna 1864. – Salamanca, 31. prosinca 1936.), baskijsko-španjolski pjesnik, novelist, filozof.
Pogledaj Kršćanstvo i Miguel de Unamuno
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Pogledaj Kršćanstvo i Misa
Monofizitstvo
Monofizitstvo (od grčkog μόνος, monos - jedn', i φύσις, fisis - priroda/narav) je kršćanski nauk o samo jednoj, božanskoj, naravi Isusa Krista koji negira njegovu ljudsku narav.
Pogledaj Kršćanstvo i Monofizitstvo
Monoteizam
Bog u ljudskom obličju na stropu Sikstinske kapele. Monoteizam ili jednoboštvo je vjerovanje u samo jedno, univerzalno i sveobuhvatno božanstvo, tj.
Pogledaj Kršćanstvo i Monoteizam
Nedjelja
Nedjelja je na europskom kontinentu posljednji dan u tjednu, drugi dan vikenda, koji se nalazi između subote i ponedjeljka, a povijesno je prvi dan u tjednu, što se može vidjeti i na svim kalendarima izdanim prije 1962. godine.
Pogledaj Kršćanstvo i Nedjelja
Nestorijanstvo
Nestorijanstvo ili nestorijanizam je kršćansko učenje o Isusovoj dualnosti, tj.
Pogledaj Kršćanstvo i Nestorijanstvo
Nicolas-Louis de Lacaille
250px Nicolas Louis de Lacaille (Rumigny, 15. ožujka 1713. – Pariz, 21. ožujka 1762.), bio je francuski rimokatolički svećenik i astronom.
Pogledaj Kršćanstvo i Nicolas-Louis de Lacaille
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu.
Pogledaj Kršćanstvo i Nikola Kopernik
Nikola Kuzanski
Nikola Kuzanski Nikola Kuzanski (latinski: Nicolaus Cusanus, njemački: Nikolaus von Kues; 1401. – 1464.) bio je njemački kardinal i filozof iz doba renesanse.
Pogledaj Kršćanstvo i Nikola Kuzanski
Nikola Stensen
Nicolaus Steno (dan. Niels Stensen; lat. Nicolaus Stenonis; Kopenhagen, 10. siječnja 1638. — 25. studenog 1686.), danski katolički biskup, liječnik i prirodoznanac, pionir u anatomiji i geologiji.
Pogledaj Kršćanstvo i Nikola Stensen
Nikolaj Berdjajev
Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev (18. ožujka 1874. – 24. ožujka 1948.) ruski filozof, kršćanski egzistencijalist i personalist.
Pogledaj Kršćanstvo i Nikolaj Berdjajev
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Kršćanstvo i Novogrčki jezik
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Pogledaj Kršćanstvo i Novoplatonizam
Origen
Origen (grč. Ὠριγένης; Aleksandrija, 185. – Tir?, 253.), ugledni učitelj i veliki propovjednik, reformator aleksandrijske škole, iznimno utjecajan i plodonosan pisac 3. stoljeća, protivnik gnostičkih hereza.
Pogledaj Kršćanstvo i Origen
Palestina
Palestina može značiti.
Pogledaj Kršćanstvo i Palestina
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Kršćanstvo i Papa
Papina nezabludivost
Papina nezabludivost je dogma u katoličkoj teologiji prema kojoj papa ne može zabluditi u pitanjima vjere i moralnog nauka kad naučava ex cathedra.
Pogledaj Kršćanstvo i Papina nezabludivost
Pastor
Pastor je naziv protestantskog vjerskog službenika, a potječe iz latinskog jezika i znači pastir.
Pogledaj Kršćanstvo i Pastor
Patrologija
Patrologijom ili patristikom obično nazivamo prvo razdoblje povijesti kršćanske literature, a definira se kao nauka o životu i književnoj djelatnosti starih crkvenih pisaca.
Pogledaj Kršćanstvo i Patrologija
Paul Tillich
Indijani Paul Tillich (1886. – 1965.) je bio njemačko-američki teolog i filozof.
Pogledaj Kršćanstvo i Paul Tillich
Petar Abelard
Abelar i Helioza (njegova draga) Petar Abelard (latinski: Petrus Abaelardus, francuski: Pierre Abélard ili Pierre Abailard; Le Pallet kod Nantesa, 1079. - St. Marcel, 21. travnja 1142.), francuski filozof i teolog.
Pogledaj Kršćanstvo i Petar Abelard
Philipp Melanchthon
Philipp Melanchthon Philipp Melanchton (pravim imenom Philipp Schwartzerdt, Bretten, 16. veljače 1497. – Wittenberg, 19. travnja 1560.), njemački reformator, teolog i filozof.
Pogledaj Kršćanstvo i Philipp Melanchthon
Pierre Teilhard de Chardin
'''Pierre Teilhard de Chardin''' Marie-Joseph Pierre Teilhard de Chardin, (Sarcenat, 1. svibnja - New York, 10. travnja), francuski isusovac, teolog, filozof, antropolog, geolog, paleontolog i esejist.
Pogledaj Kršćanstvo i Pierre Teilhard de Chardin
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Kršćanstvo i Platon
Pokrata
Pokrata ili akronim (grčki: akros.
Pogledaj Kršćanstvo i Pokrata
Povijest kršćanstva
Kršćanstvo je najveća svjetska religija koja broji 2,9 milijarde vjernika.
Pogledaj Kršćanstvo i Povijest kršćanstva
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pogledaj Kršćanstvo i Pravoslavlje
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Pogledaj Kršćanstvo i Pravoslavna crkva
Predodređenje
Predodređenje ili latinizam predestinacija (lat.praedestinatio) je učenje po kome su sva događanja unaprijed predodređena sudbinom ili Božjom voljom.
Pogledaj Kršćanstvo i Predodređenje
Progoni kršćana
''Kršćanska Dirka'', autor: Henryk Siemiradzki. Klasični prikaz kršćanke koja postaje mučenicom u doba Neronovih progona. Progoni kršćana predstavljaju progone osoba kršćanske vjere odnosno fizičke radnje - koje su poduzimali bilo pojedinci bilo države - koji u svom korijenu imaju netoleranciju prema kršćanstvu kao vjeroispovjesti.
Pogledaj Kršćanstvo i Progoni kršćana
Prorok
Prorok Amos Prorok (grč. profetas, hebr. nabi, akadski nabu, arap. نبي - nebí), u objavljenim religijama čovjek koji prenosi Božju poruku ljudima.
Pogledaj Kršćanstvo i Prorok
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Pogledaj Kršćanstvo i Protestantizam
Rano kršćanstvo
Riba (Ihtis) kao ranokršćanski simbol. Rano kršćanstvo ili rana kršćanska Crkva je pojam kojim se označava kršćanstvo u razdoblju od Isusove smrti i uskrsnuća do prvoga ekumenskog crkvenog sabora, u Niceji, 325. godine.
Pogledaj Kršćanstvo i Rano kršćanstvo
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Pogledaj Kršćanstvo i Razum
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Kršćanstvo i Religija
Relikvija
Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz lat.: reliquiae.
Pogledaj Kršćanstvo i Relikvija
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Pogledaj Kršćanstvo i René Descartes
René Just Haüy
Kristal kvarca. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. René Just Haüy (Saint-Just-en-Chaussée, Oise, 28. veljače 1743. – Pariz, 1. lipnja 1822.Alfred Lacroix, « », Bulletin de la Société française de Minéralogie, vol.
Pogledaj Kršćanstvo i René Just Haüy
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Kršćanstvo i Rimsko Carstvo
Roger Bacon
'''Roger Bacon''' Roger Bacon (Ilchester, Somerset, o. 1214. – Oxford, 11. lipnja 1294.), engleski franjevac, učenjak, teolog i filozof koji je sažeo svoja rana proučavanja na magiju i alkemiju.
Pogledaj Kršćanstvo i Roger Bacon
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Pogledaj Kršćanstvo i Ruđer Bošković
Sakrament
Rogier van der Weyden: ''Sedam svetih sakramenata'' Lasinji. Sakrament (lat. sacramentum: zakletva, prisega) je osjetni i djelotvorni znak Božje milosti u kršćanstvu, vidljiv, učinkovit, posvetiteljski i djelatan znak Božje ljubavi i milosti.
Pogledaj Kršćanstvo i Sakrament
Savjest
Pojam savjest potječe iz stoičko kršćanske tradicije.
Pogledaj Kršćanstvo i Savjest
Søren Kierkegaard
'''Søren Aabye Kierkegaard''' Søren Aabye Kierkegaard (Kopenhagen, 5. svibnja 1813. – Kopenhagen, 11. studenog 1855.), danski filozof, teolog i književnik.
Pogledaj Kršćanstvo i Søren Kierkegaard
Sebastian Kneipp
Sebastian Kneipp (17. svibnja 1821. – 17. lipnja 1897.) bio je njemački katolički svećenik i jedan od rodonačelnika pokreta pseudoznanstvene naturopatske medicine.
Pogledaj Kršćanstvo i Sebastian Kneipp
Sekta
Sekta ili sljedba je svaka religiozna grupa koja ima vlastiti i svojstveni pogled na svijet, što proizlazi iz naučavanja jedne od glavnih religija svijeta, ali nije s njime identičan.
Pogledaj Kršćanstvo i Sekta
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Pogledaj Kršćanstvo i Skepticizam
Skolastika
Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.
Pogledaj Kršćanstvo i Skolastika
Sloboda
Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.
Pogledaj Kršćanstvo i Sloboda
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Pogledaj Kršćanstvo i Sokrat
Spasenje
Spasenje je pojam, kojim se označava oslobođenje čovjeka i cijelog čovječanstva od različitih oblika zla, grijeha i smrti.
Pogledaj Kršćanstvo i Spasenje
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Pogledaj Kršćanstvo i Spoznaja
Stoicizam
Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.
Pogledaj Kršćanstvo i Stoicizam
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Pogledaj Kršćanstvo i Svećenik
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Pogledaj Kršćanstvo i Svetac
Sveti Bonaventura
Sveti Bonaventura (Ivan Fidanza; Bagnoregio, oko 1221. – Lyon, 15. srpnja 1274.), franjevački teolog, svetac, kardinal i crkveni naučitelj.
Pogledaj Kršćanstvo i Sveti Bonaventura
Sveti Pavao
Sveti Pavao (Tarz, Cilicija oko 5. – Rim, oko 67.), izvornoga imena Savao, poznat i kao Apostol naroda i Apostol pogana, kršćanski svetac štovan u svim kršćanski crkvama, apostol i misionar u Maloj Aziji, Grčkoj i Rimu, teolog, autor više poslanica Novoga zavjeta i mučenik.
Pogledaj Kršćanstvo i Sveti Pavao
Teodiceja
Teodiceja (drugi nazivi: racionalna teologija, filozofska teologija, lat. theologia naturalis) je filozofska disciplina o Bogu.
Pogledaj Kršćanstvo i Teodiceja
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Pogledaj Kršćanstvo i Toma Akvinski
Ulrich Zwingli
Ulrich Zwingli Ulrich Zwingli, također i Huldrych Zwingli, lat. Ulricus Zuinglius, (Wildhaus, St. Gallen, 1. siječnja 1484. – Kappel, 11. listopada 1531.), švicarski teolog i reformator.
Pogledaj Kršćanstvo i Ulrich Zwingli
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Pogledaj Kršćanstvo i Velika Gospa
Vincenzo Coronelli
Vincenzo Maria Coronelli (Venecija, 16. kolovoza 1650. – Venecija, 9. prosinca 1718.), mletački geograf, kartograf, enciklopedist i teolog.
Pogledaj Kršćanstvo i Vincenzo Coronelli
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Pogledaj Kršćanstvo i Vjera
Vjerska glazba
Pjevanje i glazba su odvajkada bile temeljne sastavnice vjerskih obreda gotovo svih religija, a posebice u judeokršćanskoj tradiciji.
Pogledaj Kršćanstvo i Vjerska glazba
Vladimir Solovjov
Ivan Kramskoj: Vladimir Solovjov 1885. Vladimir Sergejevič Solovjov ili Vladimir Solovjev (ruski: Владимир Сергеевич Соловьёв, Moskva 28. siječnja 1853. - Uzkoje, 13. kolovoza 1900.) bio je ruski filozof i pjesnik, pisac pamfleta, književni kritičar, koji je odigrao značajnu ulogu u razvoju ruske filozofije i poezije krajem 19.
Pogledaj Kršćanstvo i Vladimir Solovjov
Volja
Nogometaši imaju '''volju''' za postizanjem cilja - pobjede na utakmici. Volja je sposobnost čovjeka da svjesno upravlja svojim ponašanjem u postizanju postavljenog cilja.
Pogledaj Kršćanstvo i Volja
Vrlina
Vrlina (lat. virtus; grč., aretē) je uobičajena, dobro utemeljena, određenost i pripravnost muških snaga usmjerenih veličanstvenim djelima.
Pogledaj Kršćanstvo i Vrlina
William Occam
William Occam (William of Ockham, oko 1288. – oko 1348.) bio je engleski franjevac i filozof kršćanske skolastike (srednjovjekovne filozofije).
Pogledaj Kršćanstvo i William Occam
Zlo
Zlo je pojam koji označava ono što moral odbacuje kao neprihvatljivo.
Pogledaj Kršćanstvo i Zlo
Vidi također
Monoteističke religije
- Abrahamske religije
- Bahá'í
- Cao Dai
- Crni hebrejski Izraelićani
- Druzi
- Hare Krišna
- Islam
- Judaizam
- Kršćanstvo
- Rastafarijanstvo
- Sikhizam
- Zoroastrizam
Također poznat kao Kršćan, Kršćani, Kršćanin, Kršćanska vjera.