OdlazniDolazni

🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!

Sadržaj

1. 635 odnosi: Abas I., Abasidi, Abdul Hamid II., Abdullah Öcalan, Abu Hanifa Dinavari, Afšaridsko Carstvo, Afganistan, Afrika, Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Ahmadili, Ahvaz, Ajatolah, Ajsori, Ak Koyunlu, Akad, Akadski jezik, Alawiti, Aleksandar Veliki, Alep, Aleviti, Ali, Amorićani, Amu-Darja, Anatolija, Anđeo, Ankara (pokrajina), Antanta, Antika, Antioh III. Veliki, Apadana, Araks, Aramejski jezik, Arapi, Arapska liga, Arapski jezik, Arapski poluotok, Arapsko pismo, Ararat, Arbil, Armenci, Armenija, Armenski jezik, Armensko pismo, Asimilacija (sociologija), Asirska Crkva istoka, Atabeg, Ateizam, Atropat, Atropatena, ... Proširite indeks (585 više) » « Stisni indeks

Abas I.

Abas I. Abas I. Abas I. (27. siječnja 1571. – 19. siječnja 1629.), zvan Veliki bio je perzijski šah Safavidskog Carstva od 1587. do 1639. godine.

Pogledaj Kurdi i Abas I.

Abasidi

Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.

Pogledaj Kurdi i Abasidi

Abdul Hamid II.

'''Abdul Hamid II.''' Abdul Hamid II. (21. rujna 1842. – 10. veljače 1918.), osmanski sultan.

Pogledaj Kurdi i Abdul Hamid II.

Abdullah Öcalan

Abdullah Öcalan 1997. Abdullah Öcalan (na arapskom pismu: ئا بدوللاه Öجالان, rođen 4. travnja 1949.) poznat pod nadimkom "Apo" ili "Predsjednik Apo" je kurdski vojni vođa.

Pogledaj Kurdi i Abdullah Öcalan

Abu Hanifa Dinavari

Abu Hanifa Dinavari (perz. ابوحنیفه احمد بن داوود دینوری; puno ime: Abu Hanifa Ahmad ibn Davud Dinavari, 828. – 896.) je bio kurdski znanstvenik koji je pisao brojna djela na području astronomije, poljoprivrede, botanike, metalurgije, geografije, matematike i povijesti.

Pogledaj Kurdi i Abu Hanifa Dinavari

Afšaridsko Carstvo

Afšaridsko Carstvo (perz. سلسله افشار) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod afšaridskom dinastijom.

Pogledaj Kurdi i Afšaridsko Carstvo

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Afganistan

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Pogledaj Kurdi i Afrika

Ahemenidi

Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.

Pogledaj Kurdi i Ahemenidi

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Pogledaj Kurdi i Ahemenidsko Carstvo

Ahmadili

Ahmadili (perz. احمدیلی; Aḥmadīlī), poznati i kao atabegovi Marage (perz. اتابکان مراغه; Atābakān-e Marāḡa), bili su plemićka obitelj odnosno lokalna iranska dinastija koja je vladala regijom Azarbajdžana približno od 1122. do 1221. godine.

Pogledaj Kurdi i Ahmadili

Ahvaz

Ahvaz (perz. اهواز) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Huzestan.

Pogledaj Kurdi i Ahvaz

Ajatolah

Ajatolah, (arap. آية الله, per. آیت‌الله "Božiji znak") je počasni naslov istaknutog islamskog vođe unutar šijatizma s religijskim i političkim značenjem.

Pogledaj Kurdi i Ajatolah

Ajsori

Neslužbena etnička zastava kojom se služi većina Asiraca. Autor je Asirski kongres. Ajsori (Sirjaci, Asirci; sirski ܐܫܘܪܝܐ, Sūrayĕ / Sūryōyĕ / Atūrayĕ) Sirjaci, vidi nazivi za sirske kršćane), semitski narod, prirođen u Zapadnoj Aziji,James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str.

Pogledaj Kurdi i Ajsori

Ak Koyunlu

Karta Ak Koyunlua 1478. godine. Ak Koyunlu (tur. Āq Quyūnlū, perz. آق‌ قویونلو‎), poznat i kao Turci Bijelog Ovna, bio je plemenski savez Turaka Oguza, koji je vladao današnjom istočnom Turskom od 1378.

Pogledaj Kurdi i Ak Koyunlu

Akad

Akad (sumer. Agade; heb. אכד ’Akkad) je ime drevnoga grada i pokrajine u sjevernoj Mezopotamiji, između gradova Sipar i Kiš, u današnjem Iraku, vjerojatno oko 50 km jugozapadno od središta Bagdada.

Pogledaj Kurdi i Akad

Akadski jezik

Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.

Pogledaj Kurdi i Akadski jezik

Alawiti

Alawiti fotografirani tijekom drugog svjetskog rata Alawiti su islamska sljedba nastanjena prvenstveno u Siriji ali njezini pripadnici žive i u Libanonu i na Golanskoj visoravni.

Pogledaj Kurdi i Alawiti

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Pogledaj Kurdi i Aleksandar Veliki

Alep

Alep (حلب, Ḥalab) je grad u sjevernoj Siriji i sjedište pokrajine Alep, najnaseljenije u Siriji.

Pogledaj Kurdi i Alep

Aleviti

200px Aleviti su islamska skupina nastanjena prvenstveno u Turskoj.

Pogledaj Kurdi i Aleviti

Ali

Većina šijita vjeruje da je Ali pokopan u džamiji u Nedžafu Ali, punim imenom Ali bin Abi Talib (arap.: علي بن أﺑﻲ طالب),‎ je kod sunita poznat kao četvrti od četiri pravedna kalifa.

Pogledaj Kurdi i Ali

Amorićani

Amorićani (sum. Mar-tu, akad. Tidnum ili Amurrūm, egip. Amar, heb. אמורי; ʼĔmōrī) su drevni narod zapadnosemitske skupine koji je u drugoj polovici 3. tisućljeća pr. Kr. naseljavao područja sjevernog Levanta i Mezopotamije (današnja Sirija i Irak).

Pogledaj Kurdi i Amorićani

Amu-Darja

Amu-Darja je jedna od najduljih rijeka u srednjoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Amu-Darja

Anatolija

Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.

Pogledaj Kurdi i Anatolija

Anđeo

gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.

Pogledaj Kurdi i Anđeo

Ankara (pokrajina)

Ankara (tur. Ankara ili) je pokrajina u Turskoj.

Pogledaj Kurdi i Ankara (pokrajina)

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Pogledaj Kurdi i Antanta

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.

Pogledaj Kurdi i Antika

Antioh III. Veliki

Antioh III.

Pogledaj Kurdi i Antioh III. Veliki

Apadana

Ruševine apadane u Perzepolisu Apadana (perz.: آپادانا), naziv je za veliku dvoranu i portik u perzijskim gradovima Perzepolisu i Suzi.

Pogledaj Kurdi i Apadana

Araks

Araks (poznata i kao Aras, Arax, Araxi, Araxes, Araz ili Jeraš; azer. ارس ili آراز - Aras ili Araz, arm. Արաքս ili Երասխ, perz. ارس - Aras, tur. Aras, kurd. Aras ili Erez, rus. Аракс, lat. Aboras) je rijeka koja teče kroz Tursku, Armeniju, Iran i Azerbajdžan.

Pogledaj Kurdi i Araks

Aramejski jezik

Aramejski (imperijalni aramejski, biblijski aramejski; ISO 639-3: arc) je jezik ili grupa jezika koji pripadaju semitskoj podskupini afrazijske jezične obitelji.

Pogledaj Kurdi i Aramejski jezik

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Pogledaj Kurdi i Arapi

Arapska liga

Arapska Liga (arapski: جامعة الدول العربية‎) je naziv za savez arapskih država, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, formirana radi učvršćivanja međusobnih odnosa i jačanja suradnje na političkom, ekonomskom, vojnom i drugim područjima.

Pogledaj Kurdi i Arapska liga

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Pogledaj Kurdi i Arapski jezik

Arapski poluotok

alt.

Pogledaj Kurdi i Arapski poluotok

Arapsko pismo

Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.

Pogledaj Kurdi i Arapsko pismo

Ararat

Planina Ararat, najviši vrh u suvremenoj Turskoj, snijegom pokrivena vulkanska kupa visoka 5.165 metara, nalazi se na sjeveroistoku Turske, 16 km zapadno od Irana i 32 km južno od Armenije.

Pogledaj Kurdi i Ararat

Arbil

Arbil (naziv se i Erbil, Irbil, Arabela) (kurdski: ھەولێر, Hewlêr, anglizirano Hawler; turski: Erbīl; اربيل, Arbīl;; sirski: ܐܪܒܝܠ, Arbel) je četvrti grad po veličini u Iraku iza Bagdada, Basre i Mosula.

Pogledaj Kurdi i Arbil

Armenci

Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.

Pogledaj Kurdi i Armenci

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Pogledaj Kurdi i Armenija

Armenski jezik

Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.

Pogledaj Kurdi i Armenski jezik

Armensko pismo

Armensko pismo abeceda je koja se od 405./406.

Pogledaj Kurdi i Armensko pismo

Asimilacija (sociologija)

Asimilacija opisuje u sociologiji proces kulturne prilagodbe etničke manjine prevladavajućoj kulturi ili pojedinim dijelovima stanovništva.

Pogledaj Kurdi i Asimilacija (sociologija)

Asirska Crkva istoka

Asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܖ̈ܝܐ‎, romanizirano: ʿĒḏtā ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية‎) ili, punim imenom, Sveta apostolska katolička asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܩܕܝܫܬܐ ܘܫܠܝܚܝܬܐ ܩܬܘܠܝܩܝ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܪ̈ܝܐ‎, romanizirano: ʿĒḏtā Qaddīštā wa-Šlīḥāytā Qāṯōlīqī ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية الرسولية الجاثلقية المقدسة‎) kršćanska je Crkva koja vuče korijene iz babilonske crkve, a po predaji osnovao bi je sveti Toma, apostol.

Pogledaj Kurdi i Asirska Crkva istoka

Atabeg

Atabeg (tur. atabey ili perz. atabak: ata + bey/bak; „otac” + „gospodar”) je naslov turkijskog podrijetla koja se počekom 2. tisućljeća koristila za monarhijske namjesnike.

Pogledaj Kurdi i Atabeg

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Pogledaj Kurdi i Ateizam

Atropat

Atropat (perz. Atarepâta ili Aturpat; „Čuvar vatre“, grč. Aτρoπάτης; Atropates) je bio perzijski plemić koji je tijekom druge polovice 4. stoljeća pr. Kr. služio perzijskog vladara Darija III. Kodomana, potom Aleksandra Makedonskog na mjestu satrapa Medije, da bi na kraju stvorio nezavisnu dinastiju i državu nazvanu po njemu (Atropatena).

Pogledaj Kurdi i Atropat

Atropatena

Atropatena (lat.: Atropatene ili Medija Atropatena - lat.: Media Atropatene) je drevno kraljevstvo koje su u 4. stoljeću pr. Kr. uspostavili iranski plemići u sjeverozapadnom dijelu nekadašnje perzijske satrapije Medije.

Pogledaj Kurdi i Atropatena

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Pogledaj Kurdi i Australija

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.

Pogledaj Kurdi i Austrija

Azarski jezik

Azarski jezik (perz. آذری; Āḏarī,, arap. al-āḏarīya‎, azer. Azəri, poznat i kao Adarski tj. Adari) spada u iransku jezičnu porodicu, a njime su se služili Azeri iz iranskog Azarbajdžana sve do sredine 2. tisućljeća kada je završen proces turkizacije.

Pogledaj Kurdi i Azarski jezik

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Pogledaj Kurdi i Azerbajdžan

Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika

Zastava Azerbajdžanske SSR Grb Azerbajdžanske SSR Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika (azerski: Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası, ruski: Азербайджанская Советская Социалистическая Республика), skraćeno: Azerbajdžanska SSR ili ASSR, bila je jedna od 15 država Sovjetskog Saveza.

Pogledaj Kurdi i Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika

Azerski jezik

Azerbajdžanski jezik. Azerski jezik (azerbajdžanski jezik; ISO 639-3: aze; ISO 639-3: azb), makrojezik kojemu pripadaju sjevernoazerski iz Azerbajdžana i južnoazerski iz Irana.

Pogledaj Kurdi i Azerski jezik

Šafijski mezheb

'''Šafijski mezheb''' Šafijski mezheb je jedna od četiri pravne škole (mezheba) u sunitskom islamu.

Pogledaj Kurdi i Šafijski mezheb

Šah (vladar)

Šah (perzijski شاه - kralj) je bio perzijski vladarski naslov, kojeg su upotrebljavale iranske dinastije perzijskih carstava ili kasnije kraljevina.

Pogledaj Kurdi i Šah (vladar)

Šahname

Naslovnica Šahname Šahname ili Knjiga kraljeva (perz. شاهنامه) nacionalni je ep Irana čiji je autor Firdusi (940./941. – 1020.) Šahname se bavi poviješću i mitologijom drevne Perzije prije pojave i ekspanzije islama (7. stoljeće).

Pogledaj Kurdi i Šahname

Šahrekord

Šahrekord (perz. شهرکرد; ili Šaher-e Kord/Kurd, kurd. Šarikurd) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Čahar-Mahal i Bahtijari.

Pogledaj Kurdi i Šahrekord

Šahrud

Šahrud (perz. شاهرود) je grad u Semnanskoj pokrajini na sjeveru Irana.

Pogledaj Kurdi i Šahrud

Šamanizam

Najraniji poznati prikaz sibirskog šamana, u produkciji nizozemskoga istraživača Nicolaesa Witsen, koji je bio u području tunguških naroda 1692. godine. Witsen je naslovio ilustraciju "Đavolji svećenik" i šapama umjesto stopala šamanu istaknuo ono što je nazvao "demonske osobine".

Pogledaj Kurdi i Šamanizam

Šijizam

Prikaz područja gdje žive šijiti obojena su različitim nijansama ljubičaste boje, ovisno o tome koliko pripadnika živi u kojoj zemlji. Šijizam (od arapskog: ši`a Ali - Alijeva stranka) je drugi po veličini ogranak islama.

Pogledaj Kurdi i Šijizam

Širaz

Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.

Pogledaj Kurdi i Širaz

Širvan

* Širvan (regija), povijesna regija u Azerbajdžanu.

Pogledaj Kurdi i Širvan

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.

Pogledaj Kurdi i Švedska

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.

Pogledaj Kurdi i Švicarska

Željezno doba

Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.

Pogledaj Kurdi i Željezno doba

Ženevske konvencije

Izvorni dokument Prve ženevske konvencije. Ženevske konvencije sastoje se od četiri sporazuma, koji su potpisani u Ženevi, (Švicarska), koji su postali osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja.

Pogledaj Kurdi i Ženevske konvencije

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Pogledaj Kurdi i Židovi

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Ćirilica

Baas

Zastava stranke Baas Stranka Baas (arap. اﻟﺒﻌﺚ, "Arapska socijalistička ponovno rođena stranka"), panarapska je, nacionalistička, sekularna i socijalistička stranka u arapskom svijetu.

Pogledaj Kurdi i Baas

Babak Horamdin

Babak Horamdin (perz. بابک خرمدین) je bio jedan od glavnih perzijskih vojskovođa za vrijeme općeg iranskog ustanka protiv abasidskog kalifata.

Pogledaj Kurdi i Babak Horamdin

Babilonija

Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.

Pogledaj Kurdi i Babilonija

Bagdad

Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.

Pogledaj Kurdi i Bagdad

Bagratuni

Zastava '''bagratidske''' dinastije Armenske feudalne dinastije oko 1000. godine ('''Bagratidi''' prikazani u sredini) Bagratuni (arm. Բագրատունի) su bili pripadnici armenske dinastije koja je od 9. do 11. stoljeća vladala područjima današnje Armenije i istočne Turske.

Pogledaj Kurdi i Bagratuni

Bajazid II.

Bajazid II.

Pogledaj Kurdi i Bajazid II.

Baklava

Baklava je kolač koji se radi od vučenog tijesta i uobičajeno oraha, zaslađena sirupom ili medom.

Pogledaj Kurdi i Baklava

Baktrija

Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.

Pogledaj Kurdi i Baktrija

Balada

Cerveri de Girona, Balada - ''Si voletz que•m laix d'amar'' (PC 434a,65), Cançoner Gil (Biblioteca de Catalunya, MS 146), f. 34v, 14. stoljeće. Balada proizlazi iz okcitanskog jezika balar („plesati“, iz lat. ballare „plesati“, starogrčki ballein „bacati, pokretati, kretati se“) izvorno označava južnofrancuske srednjovjekovne trubadurske plesne epske i lirske pjesme.

Pogledaj Kurdi i Balada

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Pogledaj Kurdi i Balkan

Baludži

Baludži Beludži (Baludži, Baluči) narod iranske jezične porodice, ali nejasnog porijekla, nastanjen na području Beludžistana koje se proteže u Iranu i Pakistanu, te susjednom Afganistanu.

Pogledaj Kurdi i Baludži

Bam

Bam (perzijski: ‏بم‎) je grad i sjedište istoimenog okruga u iranskoj Kermanskoj pokrajini.

Pogledaj Kurdi i Bam

Barack Obama

Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20.

Pogledaj Kurdi i Barack Obama

Beg

Beg (tur. bey, u prijevodu: »gospodin«) je naslov koji se tradicionalno koristio za vođe manjih turkijskih plemenskih grupa.

Pogledaj Kurdi i Beg

Behistunski natpisi

Behistunski natpisi (također poznati kao i Bisitun ili Bisutun, perz. بیستون, staroperz. Bagastana: „Božje mjesto ili zemlja“) su starovjekovni višejezični zapisi koji se nalaze na planini Behistun u Kermanšaškoj pokrajini pokraj grada Kermanšaha u zapadnom Iranu.

Pogledaj Kurdi i Behistunski natpisi

Bektašije

Semah, obred bektaških alevija Bektaši su derviši bektašijskog tarikata (derviškog reda) koji je osnovao hadži Bektaš Veli (1209. – 1271.). Hadži Bektaš Veli je bio anadolski mistik i filozof.

Pogledaj Kurdi i Bektašije

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.

Pogledaj Kurdi i Belgija

Beludžistan

Glavne etničke grupe u Pakistanu i susjednim područjima iz 1980. godine; '''Beludžistan''' je označen ružičastom bojom Beludžistan ili Balučistan (perz. بلوچستان) je regija koja se nalazi na Iranskoj visoravni u Južnoj Aziji, na području Irana, Pakistana i Afganistana.

Pogledaj Kurdi i Beludžistan

Bitka kod Kunakse

Bitka kod Kunakse odigrala se 3. rujna 401. pr. Kr. između maloazijskih satrapija predvođenih Kirom Mlađim koje su se pobunile protiv Artakserksa II., Kirovog brata i vladara Perzijskog Carstva koji je na došao na perzijski tron tri godine ranije.

Pogledaj Kurdi i Bitka kod Kunakse

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Pogledaj Kurdi i Bizant

Blagdan

Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama.

Pogledaj Kurdi i Blagdan

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Pogledaj Kurdi i Bliski istok

Bliskoistočni sukob

Bliskoistočni sukob, neprestani politički i vojni sukob na području Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja države Izrael (1948.). Iako je prošlo preko 70 godina od osnutka hebrejske države, sukob traje još i danas zbog težnje Arapa da stvore palestinsku državu na području Gaze i Zapadne obale.

Pogledaj Kurdi i Bliskoistočni sukob

Bodžnurd

Bodžnurd (perz. بجنورد; /bojnūrd/) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Sjeverni Horasan.

Pogledaj Kurdi i Bodžnurd

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Pogledaj Kurdi i Bog

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Pogledaj Kurdi i Brak

Britanci

Britanci, ime kojim se označavaju narodi čije je podrijetlo anglosaksonsko, odnosno stanovnici Britanskog otočja, otoka Man, Kanalskih otoka i britanskih prekomorskih teritorija.

Pogledaj Kurdi i Britanci

Britanija

Britanija može podrazumijevati.

Pogledaj Kurdi i Britanija

Britanska Indija

Zastava Britanske Indije Britanska Indija 1909. Britanska Indija (ili engl./sanskrt British Raj, a od 1876. Indijsko Carstvo) bio je od 1858.

Pogledaj Kurdi i Britanska Indija

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Pogledaj Kurdi i Britansko Carstvo

Buča

Buča (bundeva, tikva, lat Cucurbita) su rod iz porodice Cucurbitaceae (tikvovke).

Pogledaj Kurdi i Buča

Bušeher

Bušeher (perz. بوشهر; Būšeher/Bušehr) je grad u Iranu, sjedište Bušeherske pokrajine i važna luka na obali Perzijskog zaljeva.

Pogledaj Kurdi i Bušeher

Bubanj

Conga bubnjevi Bubanj je najstariji glazbeni instrument i jedan od tri predstavnika membranofonih instrumenata, kod kojih zvuk nastaje udaranjem batića po membrani od životinjske kože.

Pogledaj Kurdi i Bubanj

Bujidsko Carstvo

Bujidsko Carstvo (perz. آل بویه; Āl-e Buye) je naziv za iransku državu koja se tijekom 10. i 11. stoljeća prostirala na području današnjeg Irana, Iraka, Azerbajdžana i Omana.

Pogledaj Kurdi i Bujidsko Carstvo

CIA

Središnja obavještajna agencija (eng.: Central Intelligence Agency, CIA) je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj se nadležnosti primarno nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podataka raznim drugim odjelima vlade.

Pogledaj Kurdi i CIA

Damask

Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.

Pogledaj Kurdi i Damask

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.

Pogledaj Kurdi i Danska

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Pogledaj Kurdi i Darije I. Veliki

Džalal Talabani

'''Džalal Talabani''' Jalal Talabani (arapski جلال طلباني Dschalāl Talabānī, kurdski (جه‌لال تاڵه‌بانی(مامجه‌لال Celal Talebanî), (Kilkan, Irak, 1933. - Berlin, Njemačka, 3. listopada 2017.) je bivši predsjednik Iraka i vodeći kurdski političar.

Pogledaj Kurdi i Džalal Talabani

Džingis-kan

'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162.

Pogledaj Kurdi i Džingis-kan

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Pogledaj Kurdi i Demokracija

Dennis Kucinich

Dennis John Kucinich Dennis John Kucinich (Kučinić) (8. listopada 1946.) je američki demokratski političar hrvatsko-irskog porijekla, poznat kao jedan od vodećih zastupnika ljevice u Predstavničkom domu Kongresa i američkoj političkoj sceni uopće.

Pogledaj Kurdi i Dennis Kucinich

Deoksiribonukleinska kiselina

285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.

Pogledaj Kurdi i Deoksiribonukleinska kiselina

Derviš

Derviši 2006. godine u Turskoj Derviš (arap. ﺵﻴﻭﺭﺩ, darwīš; tur., derviş) izraz je koji označava muslimanskog mistika, tj.

Pogledaj Kurdi i Derviš

Diskriminacija

Diskriminacija (lat. discriminare) znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, imovinskim, obrazovnim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, spolnim, seksualnim, jezičnim, starosnim ili drugima osobinama.

Pogledaj Kurdi i Diskriminacija

Diyarbakır

Diyarbakır (kurdski: Amed, armenski: Դիարբեքիր, Տիգրանակերտ, translit. Dikranagerd, arapski ديار بكر‎, sirjački: ܐܡܝܕܐ‎, translit. Amida) antička Amida, je grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar Pokrajina Diyarbakır, u pokrajini Jugoistočna Anadolija.

Pogledaj Kurdi i Diyarbakır

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Pogledaj Kurdi i Domaća ovca

Domaće govedo

Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).

Pogledaj Kurdi i Domaće govedo

Domoljublje

Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.

Pogledaj Kurdi i Domoljublje

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Pogledaj Kurdi i Drugi svjetski rat

Dualizam

Dualizam (latinski dualis dvojan, dvostruk), općenito označava neku dvojnost, dvojstvo.

Pogledaj Kurdi i Dualizam

Duduk

Duduk (armenski դուդուկ ili ciranapoh, ծիրանափող) je drveno puhačko glazbalo (aerofon), navodno izvornog armenskog podrijetla, sličan klarinetu ili oboi.

Pogledaj Kurdi i Duduk

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Pogledaj Kurdi i Egipat

Elam

Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.

Pogledaj Kurdi i Elam

Elita

Studenti elitne institucije École Polytechnique u kojoj se školuju budući generali, znanstvenici, inženjeri, državni službenici, gospodarstvenici i političari u službi francuske države. Elita (lat. eligere.

Pogledaj Kurdi i Elita

Emir

Sher Ali Khan, Afganistanski emir (1869.) Emir (arapski: أمير, perzijski: امیر) izvorno je značilo zapovjednik ili general, ili pak princ, neki put se izgovara Amir i ima isto značenje.

Pogledaj Kurdi i Emir

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.

Pogledaj Kurdi i Encyclopædia Britannica

Endonim

Endonim ili autonim (grč. endo.

Pogledaj Kurdi i Endonim

Ep

Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.

Pogledaj Kurdi i Ep

Erevan

Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.

Pogledaj Kurdi i Erevan

Erotika

Francisca de Goye Erotika (iz starogrčkog ερως (i ερος) – eros – ljubav, želja) je težnja za postizanjem spolnog uzbuđenja bez otvorenog prikazivanja spolnog odnosa i spolnih organa.

Pogledaj Kurdi i Erotika

Etimologija

Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.

Pogledaj Kurdi i Etimologija

Etnička skupina

Etnička skupina ili etnos (iz starogrčkog jezika ἔθνος – ethnos, „narod“) je pojam iz etnologije.

Pogledaj Kurdi i Etnička skupina

Etnički identitet

Etnički identitet je osnovni skupinski identitet različitih kultura i društava.

Pogledaj Kurdi i Etnički identitet

Etničko čišćenje

Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.

Pogledaj Kurdi i Etničko čišćenje

Etnocid

Umjetnički prikaz postupanja doseljenika prema australskom domorodačkom stanovništvu Etnocid, uništavanje i pritisak na kulturu i jezik etničke skupine.

Pogledaj Kurdi i Etnocid

Eumen II.

Kovanica Eumena II. Eumen II. (grč. Εὐμένης Β' τῆς Περγάμου, 197. – 159. pr. Kr.), sin kralja Atala I. i kraljice Apolonide, bio je kralj Pergama iz dinastije Atalida.

Pogledaj Kurdi i Eumen II.

Euroazija

zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.

Pogledaj Kurdi i Euroazija

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Kurdi i Europa

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Pogledaj Kurdi i Europska unija

Evlija Čelebi

Evlija Čelebi (tur.: Evliya Çelebi; Istanbul, 25. ožujka, 1611. – Istanbul, oko 1682.), bio je osmanski putopisac i diplomat.

Pogledaj Kurdi i Evlija Čelebi

Fars

Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.

Pogledaj Kurdi i Fars

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Pogledaj Kurdi i Filologija

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.

Pogledaj Kurdi i Finska

Firdusi

Ferdusijeva grobnica u Tusu. Firdusi, pravog imena Hakīm Abu'l-Qāsim Firdawsī Tūsī (na perzijskom:حکیمابوالقاسمفردوسی توسی) je poznati perzijski pjesnik, autor epa Šahnama (u prijevodu Knjiga kraljeva), koji je nacionalni ep Irana i mnogih drugih zajednica koje govore perzijskim jezikom.

Pogledaj Kurdi i Firdusi

Flauta

Flauta je glazbeni instrument koji spada u obitelj drvenih puhačkih instrumenata, ujedno je i najpokretniji instrument u toj skupini.

Pogledaj Kurdi i Flauta

Folklor

narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.

Pogledaj Kurdi i Folklor

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.

Pogledaj Kurdi i Francuska

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Pogledaj Kurdi i Francuzi

Franjo I., kralj Francuske

'''Franjo I.''' Franjo I. (fr. François Ier) (12. rujna 1494. – 31. srpnja 1547.), francuski kralj od 1.

Pogledaj Kurdi i Franjo I., kralj Francuske

Gamal Abdel Naser

Gamal Abdel Naser (arapski جمال عبد الناصر, Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, Egipatski arapski جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često trensliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. siječnja 1918. – Kairo, 28. rujna 1970.), drugi predsjednik Egipta od 23.

Pogledaj Kurdi i Gamal Abdel Naser

Gandža (Azerbajdžan)

Gandža (azerski: Gəncə) je drugi najveći grad u Azerbajdžanu (nakon Bakua).

Pogledaj Kurdi i Gandža (Azerbajdžan)

Ganga

Ganga je hrvatska tradicionalna narodna pjesma.

Pogledaj Kurdi i Ganga

Gaziantep

Gaziantep kojega njegovi stanovnici zovu samo – Antep, grad je u jugoistočnoj Turskoj, administrativno središte pokrajine Gaziantep, u regiji Jugoistočna Anatolija.

Pogledaj Kurdi i Gaziantep

Gaznavidsko Carstvo

Gaznavidsko Carstvo (turk. Gazneli İmparatorluğu, perz. غزنویان) je naziv za turca državu koja se od 10. do 12. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni, središnje Azije i Indijskog potkontinenta.

Pogledaj Kurdi i Gaznavidsko Carstvo

Gazni

Gazni (perz. i paš. غزنی - Ḡaznī; povijesni nazivi: غزنین - Ḡaznīn i غزنه - Ḡaznīn) je grad u središnjem Afganistanu.

Pogledaj Kurdi i Gazni

Genetičko podrijetlo

Pogledati i: Genetičko podrijetlo Hrvata Genetičko podrijetlo nekog naroda čini dio povijesti naroda i posljedica je seljenja i porasta brojnosti populacija.

Pogledaj Kurdi i Genetičko podrijetlo

Genetika

Genetika (grčki, genitivno, i, 'podrijetlo') znanost je koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.

Pogledaj Kurdi i Genetika

Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.

Pogledaj Kurdi i Genocid

Genocid nad Armencima

Genocid nad Armencima (Medz yeghern, Veliki zločin) jest skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.

Pogledaj Kurdi i Genocid nad Armencima

Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu

kartografskim konvencijama. Islamska geografija obuhvaća razvoj geografije, kartografije i geoznanosti u različitim islamskim zemljama.

Pogledaj Kurdi i Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu

George W. Bush

George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.

Pogledaj Kurdi i George W. Bush

Gerilsko ratovanje

Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.

Pogledaj Kurdi i Gerilsko ratovanje

Gilan

Gilan (perz. گیلان; Gīlān, punim imenom استان گیلان; Ostān-e Gīlān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Gilan

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Pogledaj Kurdi i Glazba

Glazbala

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.

Pogledaj Kurdi i Glazbala

Gorski Karabah

Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah) bila je nepriznata država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje).

Pogledaj Kurdi i Gorski Karabah

Gospodarstvo Irana

Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18.

Pogledaj Kurdi i Gospodarstvo Irana

Granata

Granata (iz talijanskog Granata.

Pogledaj Kurdi i Granata

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.

Pogledaj Kurdi i Grčka

Grožđe

Grožđe, plod vinove loze Grožđe je plod vinove loze.

Pogledaj Kurdi i Grožđe

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Pogledaj Kurdi i Gruzija

Gruzijci

Gruzijci ili Gruzini, ili kako sebe nazivaju Kartveli (gruzijski: ქართველები, romanizirano: kartvelebi) etnička su skupina prisutna u Zakavkazju.

Pogledaj Kurdi i Gruzijci

Gruzijski jezik

Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.

Pogledaj Kurdi i Gruzijski jezik

Gusle

Gusle koje je izradio Marko Jukić u Zelovu kod Sinja. U Muzeju grada Šibenika se nalaze od 1947. godine Zelova kod Sinja. Muzeju grada Šibenika od 1948. godine Gusle su narodno glazbalo južnog Balkana i susjedstva, s dinarskog prostora, po naravi kordofono glazbalo s jednom ili dvjema strunama i gudalom.

Pogledaj Kurdi i Gusle

Gutejci

Gutejci su bili narod nepoznatog podrijetla koji je prvotno naseljavao obronke Zagrosa u današnjem Iranu, a potom je 2183. pr. Kr. (kratka kronologija) nakon propasti Akadskog Carstva ovladalo južnom Mezopotamijom.

Pogledaj Kurdi i Gutejci

Haaške konvencije (1899. i 1907.)

Haaške konvencije su međunarodni ugovori koji su zaključeni na Prvoj i Drugoj haaškoj mirovnoj konferenciji u Haagu 1899. i 1907. i koji, zajedno sa Ženevskim konvencijama, čine temelje kodifikacije važećeg ratnog i humanitarnog međunarodnog prava koje je tada bilo tek u nastajanju.

Pogledaj Kurdi i Haaške konvencije (1899. i 1907.)

Hašemiti

Hašemiti (arapski: هاشمي) su pripadnici klana iz plemena Kurejš.

Pogledaj Kurdi i Hašemiti

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Pogledaj Kurdi i Habsburg

Hafez al-Asad

Hafez al-Asad (6. listopada 1930. – 10. lipnja 2000.), sirijski državnik, premijer Sirije od 1970. do 1971. i predsjednik Sirije od 1971. do 2000. godine.

Pogledaj Kurdi i Hafez al-Asad

Hafiz (pjesnik)

Hafizova grobnica u Širazu Hafiz (1325. – 1388.) umjetničko je ime Muhammeda Šemsudina.

Pogledaj Kurdi i Hafiz (pjesnik)

Hag

Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.

Pogledaj Kurdi i Hag

Halabja

Halabja (kurd. هه‌ڵه‌بجه‎ Helebce) je grad u Iračkom Kurdistanu i glavni grad provincije Halabje.

Pogledaj Kurdi i Halabja

Halid ibn Valid

Halid ibn Valid (arap. خالد بن الوليد‎; 592. – 642.), jedan od Muhamedovih pratitelja i arapski vojskovođa koji se proslavio uspješnim ratovima protiv Bizanta i Sasanidskog Perzijskog Carstva.

Pogledaj Kurdi i Halid ibn Valid

Hamadan

Hamadan (Hamedān ili Hamadān; perz. همدان; Hagmatana, grč. Ekbatana) je grad u Iranu, odnosno glavni grad Hamadanske pokrajine, smješten oko 375 km jugozapadno od Teherana.

Pogledaj Kurdi i Hamadan

Hamadanska pokrajina

Hamadanska pokrajina (perz. استان همدان; Ostān-e Hamadān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Hamadanska pokrajina

Hamdanidi

10. stoljeću (označeno crvenom bojom) Hamdanidi (arap. حمدانيون‎) su bili arapska šijitska dinastija koja je u 10. stoljeću vladala područjima današnje Sirije, Iraka i Turske.

Pogledaj Kurdi i Hamdanidi

Hanefijski mezheb

Hanefijski mezheb''' Hanefijski mezheb je jedna od četiri pravne škole (mezheba) u sunitskom islamu.

Pogledaj Kurdi i Hanefijski mezheb

Hati

Hati su bili drevni narod koji je živio u "zemlji Hatti" u današnjoj središnjoj i jugoistočnoj Anatoliji (Mala Azija).

Pogledaj Kurdi i Hati

Hazaraspidi

Hazaraspidi su iranska lokalna dinastija kurdskog podrijetla koja je od 1115. do 1424. godine vladala planinskim područjima Zagrosa u današnjim pokrajinama Fars i Luristan.

Pogledaj Kurdi i Hazaraspidi

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Pogledaj Kurdi i Hebrejski jezik

Helwan

Helwan (arap. ‏حلوان) je grad u Egiptu koji se nalazi uz obalu Nila, nasuprot ruševina drevnog Memfisa.

Pogledaj Kurdi i Helwan

Herat

Herāt je grad oaza i treći po veličini grad u Afganistanu.

Pogledaj Kurdi i Herat

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Pogledaj Kurdi i Herodot

Heroj

Junak (ili heroj) je pojam kojim se često naziva izuzetno hrabar čovjek koji spašava druge ljude i brani ih od zlih ljudi, čija je definicija često korištena u fiktivnom svijetu, no nekad se koristila i u povijesti.

Pogledaj Kurdi i Heroj

Hetiti

Reljef Šuppiluliume II., posljednjeg poznatog kralja Hetitskog carstva Hetitsko carstvo na vrhuncu, oko 1290. pr. Kr. Hetiti su bili indoeuropski narod koji je živio u drevnoj Maloj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Hetiti

Heval Hardem

Heval Hardem (Rojhelat, Iran 1988 ili 1989 - početkom 2015.), poznat i kao Snajperist Musa.

Pogledaj Kurdi i Heval Hardem

Himan

Himan je vrsta pjesme, obično religioznog sadržaja, osobito pisan u svrhu odavanja slave, hvale ili izricanja poklonstva, a najčešće upućen nekom bogu ili značajnom liku neke vjere.

Pogledaj Kurdi i Himan

Hindukuš

Hindu Kush, Hindu Kush, Hindoo Koosh ili Hindukush (perzijski: هندوکش) planinski je lanac u Afganistanu, djelomično i u sjevernoj regiji u Pakistanu.

Pogledaj Kurdi i Hindukuš

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Pogledaj Kurdi i Hladni rat

Horasan

Horasan se može odnositi na.

Pogledaj Kurdi i Horasan

Horasan (pokrajina)

pokrajina odnosno današnja iranska geografska regija '''Horasan''' Horasan (perz. خراسان; Khorāsān) je bila jedna od iranskih pokrajina koja je 2004. godine podijeljena na tri manje pokrajine: Sjeverni, Razavi i Južni Horasan.

Pogledaj Kurdi i Horasan (pokrajina)

Horezmijsko Carstvo

Horezmijsko Carstvo (perz. خوارزمشاهیان; Khwārezmshāhīān) je naziv za iransku državu koja se od 11. do 13. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni i središnje Azije, odnosno preko teritorija modernog Irana, Azerbajdžana, Afganistana, Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana.

Pogledaj Kurdi i Horezmijsko Carstvo

Hozroje II. Parviz

Hozroje II. (خسرو Chosrou xosˈroʊ̯ ili Husrav; grčki Chosroes), zvan Parviz („Pobjednik“), je bio sin Hormizda IV. i unuk Hozroja I. Vladao je od 590. do 628. i bio posljednji značajni Veliki kralj sasanidske Perzije.

Pogledaj Kurdi i Hozroje II. Parviz

Hrana

Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.

Pogledaj Kurdi i Hrana

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Kurdi i Hrvatska

Huriti

brončanom dobu (označeno ljubičastom bojom) Huriti ili Hurijci (hur. Ḫu-ur-ri) su bili narod Starog Istoka tijekom brončanog doba.

Pogledaj Kurdi i Huriti

Huzestan

Huzestan (perz. خوزستان; Hūzestān, punim imenom استان خوزستان; Ostān-e Hūzestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Huzestan

Ibrahim I.

Ibrahim I. (5. studenog 1615. – 12. kolovoza 1648.), osmanski sultan Ibrahim I. postaje osmanski sultan 9. veljače 1640. godine, poslije smrti brata Murata IV. Njegov stil vladavine bi se najbolje mogao opisati nadimkom koji on dobiva - ludi.

Pogledaj Kurdi i Ibrahim I.

Ildiguzidi

Mauzolej podignut u čast Momine Hatun, prve žene ildiguzidskog atabega Džahana Pahlavana Ildiguzidi (perz. ایلدگزیان - Ildegozidi; azer. Eldəgəzlər), poznati i kao atabegovi Azarbajdžana (perz. اتابکان آذربایجان - Atābakān-e Āḏarbāyjān; azer. Azərbaycan Atabəylər Dövləti), bili su pripadnici lokalne dinastije kumanskog (turkijskog) podrijetla.

Pogledaj Kurdi i Ildiguzidi

Ilhanidsko Carstvo

Ilhanidsko Carstvo (perz. سلسله ایلخانی) naziv je za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom dinastije Ilhanida (ili Ilkanida) koja je u drugoj polovici 13. odnosno početkom 14. stoljeća obuhvaćala Iransku visoravan, istočnu Anatoliju i Mezopotamiju, Kavkaz i dijelove Središnje Azije.

Pogledaj Kurdi i Ilhanidsko Carstvo

Ind

Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.

Pogledaj Kurdi i Ind

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Pogledaj Kurdi i Indija

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Pogledaj Kurdi i Indoeuropljani

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Pogledaj Kurdi i Indoeuropski jezici

Indoiranski jezici

Indoiranski jezici, velika skupina indoeuropskih jezika koja obuhvaća (310) jezika podijeljenih u dvije glavne podskupine, indoarijsku i iransku.

Pogledaj Kurdi i Indoiranski jezici

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Pogledaj Kurdi i Industrija

Industrijalizacija

Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.

Pogledaj Kurdi i Industrijalizacija

Industrijska geografija

Industrijska geografija dio je ekonomske geografije koji proučava industrijski razvoj s prostornog aspekta, a pritom se posebno fokusira na lokaciju i distribuciju sirovina i proizvoda u geoprostoru.

Pogledaj Kurdi i Industrijska geografija

Invazija na Kuvajt

desno Invazija na Kuvajt počela je 2. kolovoza 1990., Iračke snage napale su sto tisuća vojnika i zaposjeli glavni grad Kuvajta.

Pogledaj Kurdi i Invazija na Kuvajt

Iperit

Molekulski ustroj iperita Plikovi na koži uzrokovani iperitom Iperit, nazvan prema flamanskom gradu Ypresu, službenog imena diklordietil-sulfid, bojni otrov plikavac, žućkasta uljevita tekućina visokog ledišta (oko 14°C) i vrelišta (od 216-218°C) koja se ne miješa s vodom, ali se brzo razara oksidativnim sredstvima poput klornog vapna i hipermangana.

Pogledaj Kurdi i Iperit

Irački Kurdistan

Irački Kurdistan (kurd. هه‌رێمی کوردستان; Herêmî Kurdistan, arapski كردستان العراق Iqlĩm Kurdistãn) je autonomna regija u Iraku.

Pogledaj Kurdi i Irački Kurdistan

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Irak

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Iran

Iranska mitologija

Rustam ubija zmaja (crtež Adela Adilija) Reljef u iranskom gradu Tusu koji prikazuje više mitoloških priča partskog razdoblja koji prikazuje pegaza Iranska mitologija podrazumijeva sve mitove i religijske priče iranskih naroda koji dijele zajedničku povijest i kulturu.

Pogledaj Kurdi i Iranska mitologija

Iranska revolucija

Iranska revolucija (perz. انقلاب اسلامی, poznata i kao Islamska revolucija u Iranu) odnosi se na nagle i nasilne političke promjene u Iranu između 1977. i 1979. godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne monarhije pod vodstvom M. Reze Pahlavija u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao Imam Homeini, odnosno institucija Vrhovnog vođe Irana.

Pogledaj Kurdi i Iranska revolucija

Iranska visoravan

Indijske ploče Iranska visoravan (poznata i kao Perzijska visoravan) je prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Iranska visoravan

Iranski Azerbajdžan

Približna područja iranske geografske regije '''Azerbajdžan''' Iranski Azerbajdžan (perz.: آذربايجان, Āzarbāijān‎; azer.: آذربایجان, Azərbaycan) kao regija Irana odnosi se na sjeverozapadna područja zemlje u kojima je većinom naseljeno azersko stanovništvo.

Pogledaj Kurdi i Iranski Azerbajdžan

Iranski jezici

Rasprostranjenost iranskih jezika u povijesnim vremenima. Zemlje (tamnozeleno) u kojima su iranski jezici službeni. Iranski jezici, jedna od dvije glavne grane indoarijskih (ili arijskih) jezika kojima se služe Iranski narodi, poglavito na područjima Irana, Afganistana, Pakistana i Tadžikistana.

Pogledaj Kurdi i Iranski jezici

Iranski kalendar

Iranski kalendar (perz.: سالنمای هجری خورشیدی), poznat i kao Perzijski kalendar ili Dželalov kalendar (kalendar Jalāli).

Pogledaj Kurdi i Iranski kalendar

Iranski narodi

Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta.

Pogledaj Kurdi i Iranski narodi

Iransko-irački rat

* Iransko-irački rat bio je rat koji se vodio između Iraka i Irana tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, od 1980.

Pogledaj Kurdi i Iransko-irački rat

Iredentizam

Iredentizam je naziv za nacionalističke pokrete i ideologije koje se zalažu za mijenjanje državnih granica kako bi etničke manjine koje žive na pojedinom prostoru došle pod vlast države gdje čine većinu.

Pogledaj Kurdi i Iredentizam

Isfahan

Isfahan (perzijski: اصفهان), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Isfahan

Isfahanska pokrajina

Isfahanska pokrajina (perz. استان اصفهان; Ostān-e Isfahān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Isfahanska pokrajina

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Pogledaj Kurdi i Islam

Islamska država

Islamska Država (arap. الدولة الاسلامية; do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica: IDIL; engleska kratica: ISIL) je bila državna tvorevina na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Pobornici ove ideje su pretendirale teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Libanon, Izrael te Palestinu.

Pogledaj Kurdi i Islamska država

Ismail I.

Ismail I. (perz. شاه اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. – Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj povijesti.

Pogledaj Kurdi i Ismail I.

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.).

Pogledaj Kurdi i Istanbul

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Pogledaj Kurdi i Istočna Europa

Istočni Azarbajdžan

Istočni Azarbajdžan (perz. آذربایجان شرقی; Āzarbājdžān-e Šarki, punim imenom استان آذربایجان شرقی; Ostān-e Āzarbājdžān-e Šarki) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Istočni Azarbajdžan

Istočnoiranski jezici

Istočnoiranski jezici skupina od (14) iranskih jezika raširenih u Iranu, Pakistanu, Afganistanu, Kini, Gruziji, Tadžikistanu.

Pogledaj Kurdi i Istočnoiranski jezici

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Kurdi i Italija

Izbjeglica

Izbjeglice Izbjeglica je pojam koji u najširem smislu označava svaku osobu koja je bila zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti bila prisiljena trajno ili na duži rok napustiti svoju domovinu ili prebivalište.

Pogledaj Kurdi i Izbjeglica

Jaje

kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12.

Pogledaj Kurdi i Jaje

Janjetina

Janjetina (sprijeda) i odojak (otraga) na ražnju Janjetina je meso janjeta starosti od jednog mjeseca do jedne godine.

Pogledaj Kurdi i Janjetina

Janjičari

Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.

Pogledaj Kurdi i Janjičari

Jarsan

Jarsanističko svetište, Mauzolej Davouda u mjestu Zarde, Hawraman, Kermanšah, Iran. Jarsan ili Ahl-e Hakk (kur. یارساﻥ - Jâresân; perz. اهل حق - Ahl-e Hakk; hrv. „Narod istine“Halm, Heinz (15.12.1984.)) je sljedba nastala je na prijelazu iz 14. u 15.

Pogledaj Kurdi i Jarsan

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Pogledaj Kurdi i Jeruzalem

Jeruzalemsko Kraljevstvo

Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.

Pogledaj Kurdi i Jeruzalemsko Kraljevstvo

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.

Pogledaj Kurdi i Jesen

Jezične porodice i jezici

Ovdje je popis jezičnih porodica i jezika u njima.

Pogledaj Kurdi i Jezične porodice i jezici

Jezidi

Jezidi ili Jesidi (kur. ئێزیدی - Êzidî; na hrv. i - azidi, izdi, jazidi, jezidi, zedi) su kurdska etnoreligijska skupina iz Iraka koju karakterizira pripadnost specifičnoj heterodoksnoj religiji odnosno sljedbi.

Pogledaj Kurdi i Jezidi

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Pogledaj Kurdi i Jezik

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Pogledaj Kurdi i Jezikoslovlje

Jogurt

Jogurt je mliječni proizvod koji nastaje prirodnim procesom fermentacije mlijeka uz pomoć bakterija.

Pogledaj Kurdi i Jogurt

Jordan

Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.

Pogledaj Kurdi i Jordan

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.

Pogledaj Kurdi i Josif Staljin

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Pogledaj Kurdi i Judaizam

Jugozapadna Azija

Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.

Pogledaj Kurdi i Jugozapadna Azija

Jugozapadni iranski jezici

Jugozapadni iranski jezici, jedna od dviju glavnih grana zapadnoiranskih jezika iz Irana i Afganistana te još nekih azijskih država.

Pogledaj Kurdi i Jugozapadni iranski jezici

Kadžarsko Carstvo

Kadžarsko Carstvo (perz. دولت علیّه ایران; Dovlat-e Elije-je Irân; Uzvišena država Iran) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod kadžarskom dinastijom.

Pogledaj Kurdi i Kadžarsko Carstvo

Kairo

Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.

Pogledaj Kurdi i Kairo

Kajmak

Turski kajmak Kajmak (tur. kaymak "vrhnje") je proizvod od kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka dobiven fermentacijom.

Pogledaj Kurdi i Kajmak

Kalif

Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.

Pogledaj Kurdi i Kalif

Kampanja al-Anfal

Al-Anfal kampanja (arapski حملة الأنفال‎), znana i kao Operacija Anfal, bila je vojna kampanja protiv Kurda iračkog Kurdistana od 1986. do 1989. koju je vodio režim Sadama Huseina pod zapovjedništvom Ali Hassana al-Majida.

Pogledaj Kurdi i Kampanja al-Anfal

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Pogledaj Kurdi i Kanada

Kara Koyunlu

Kara Koyunlu od 1407. do 1468. Kara Koyunlu ili Qara Qoyunlu, država nomadskih Oguza, na području današnjeg Azerbajdžana, Gruzije, Armenije i sjeverozapadnog Irana, koja je postojala u razdoblju od 1375. do 1467. godine.

Pogledaj Kurdi i Kara Koyunlu

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I.

Pogledaj Kurdi i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Kars

Kars (azerski: Qars, kurdski: Qers, armenski: Ղարս, Կարս, gruzijski: ყარსი, ruski: Карс) je grad na sjeveroistoku Turske koji je glavno mjesto istoimene pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Kars

Karun

Karun (perz. کارون) je najduža, vodom najbogatija i jedina plovna rijeka u Iranu.

Pogledaj Kurdi i Karun

Kasiti

16. – 12. stoljeće pr. Kr.) Kasiti ili Kosejci su bili drevni narod prvotno nastanjen podno planinskog masiva Zagros na zapadu današnjeg Irana.

Pogledaj Kurdi i Kasiti

Kasta

Kasta (lat. castus: krjepostan, čist) je hijerarhijska društvena skupina endogenog i nasljednog karaktera božanskog i kozmičkog podrijetla.

Pogledaj Kurdi i Kasta

Kaval

Kaval Kaval je veoma stara narodna flauta s Balkana, ponajviše iz Bugarske, Makedonije i Turske.

Pogledaj Kurdi i Kaval

Kave

Kave Kovač (perz. کاوه آهنگر; Kave Ahangar) je najslavniji lik iz iranske mitologije koji je pokrenuo ustanak protiv okrutnog stranog vladara Zahaka.

Pogledaj Kurdi i Kave

Kavkaski narodi

Kavkaski narodi Kavkaski narodi.- Velika porodica naroda i njihovih jezika rasprostranjena u području Kavkaza u europskoj Rusiji, Gruziji i Azerbajdžanu, a ima i iseljenih u Tursku i neke države bivšeg SSSR-a. Kavkaski narodi dijele se na dvije velike grane, to su: Sjevernokavkaski narodi iz europske Rusije i Južnokavkaski narodi nastanjeni poglavito u Gruziji.

Pogledaj Kurdi i Kavkaski narodi

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Pogledaj Kurdi i Kavkaz

Kazvin

Kazvin (perz. قزوین; /kæzˈviːn/) je grad u Iranu i sjedište Kazvinske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Kazvin

Kazvinska pokrajina

Kazvinska pokrajina (perz. استان قزوین; Ostān-e Kazvīn) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Kazvinska pokrajina

Kemijsko oružje

Oznaka za kemijsko oružje. Plikovi na koži uzrokovani iperitom. granata 155 mm koje sadrže "HD" (iperit) u skladištu kemijskog oružja ''Pueblo Depot Activity'' ili PUDA (SAD). albanskih zaliha. Kemijsko oružje su sve vrste bojnih otrova i sredstava kojima se oni dopremaju na cilj i aktiviraju.

Pogledaj Kurdi i Kemijsko oružje

Kemijsko ratovanje

Kemijsko ratovanje je svaki oblik rata i uz njih vezanih vojnih operacija u kojem se koriste otrovna svojstva neke kemijske supstance kako bi se ubio, ozljedio ili onesposobio neprijatelj.

Pogledaj Kurdi i Kemijsko ratovanje

Kenija

Kenija je država u istočnoj Africi.

Pogledaj Kurdi i Kenija

Kerman

Kerman (perz. کرمان; /kermān/) je grad u Iranu i sjedište Kermanske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Kerman

Kermanšaška pokrajina

Kermanšaška pokrajina (perz. استان کرمانشاه; Ostān-e Kermānšāh) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Kermanšaška pokrajina

Kermanšah

Kermanšah (perz. کرمانشاه; Kermānšāh, kurd. کرماشان; Kirmaşan) je glavni grad iranske Kermanšaške pokrajine, a nalazi se 525 km zapadno od Teherana odnosno oko 120 km od granice s Irakom.

Pogledaj Kurdi i Kermanšah

Kermanska pokrajina

Kermanska pokrajina (perz. استان کرمان; Ostān-e Kermān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Kermanska pokrajina

Kijaksar

Kijaksar (vladao od 625. do 585. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, te najuspješniji kralj Medijskog Carstva.

Pogledaj Kurdi i Kijaksar

Kir Veliki

Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.

Pogledaj Kurdi i Kir Veliki

Kirkuk

Kirkuk (izgovara se i kao Karkuk ili Kerkuk, arap. كركوك‎, sir. ܐܪܦܗܐ) je grad u Iraku, odnosno glavni grad pokrajine Kirkuk.

Pogledaj Kurdi i Kirkuk

Kizil (rijeka)

Kizil („Halis“) je najduža rijeka u Turskoj.

Pogledaj Kurdi i Kizil (rijeka)

Kizilbaši

Sadabadske palače (Teheran, Iran) Kizilbaši (tur. Kizilbaş; „Crvene kape”) su prvotno označavali nekoliko turkijskih i iranskih ratničkih plemena koje je karakterizirala pripadnost šijitskom islamu, a potom etničku skupinu koja nosi njihovo podrijetlo.

Pogledaj Kurdi i Kizilbaši

Klinopis

Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.

Pogledaj Kurdi i Klinopis

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Pogledaj Kurdi i Književnost

Kolo (ples)

Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. makedonskoga KUD-a. Kolo je naziv za narodni folklorni ples.

Pogledaj Kurdi i Kolo (ples)

Kolonijalizam

Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.

Pogledaj Kurdi i Kolonijalizam

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Pogledaj Kurdi i Komunizam

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".

Pogledaj Kurdi i Kontinent

Konvencionalno oružje

Konvencionalno oružje ili konvencionalno naoružanje je oružje koje se uobičajeno koristi i koje nije oružje za masovno uništenje poput nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja.

Pogledaj Kurdi i Konvencionalno oružje

Koptska pravoslavna Crkva

Koptska katedrala sv. Marka u Aleksandriji Koptska Crkva ili Koptska pravoslavna Crkva, nasljednica je drevne Crkve u Aleksandriji.

Pogledaj Kurdi i Koptska pravoslavna Crkva

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902.

Pogledaj Kurdi i Kozaci

Kozmogonija

Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.

Pogledaj Kurdi i Kozmogonija

Kraljevske zračne snage

Zastava Kraljevskih zračnih snaga Royal Air Force (kratica RAF) ili Kraljevske zračne snage je naziv za britansko ratno zrakoplovstvo utemeljeno 1. travnja 1918. godine.

Pogledaj Kurdi i Kraljevske zračne snage

Krastavac

Krastavac (ugorak, kukumar, lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae).

Pogledaj Kurdi i Krastavac

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Pogledaj Kurdi i Kršćanstvo

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Pogledaj Kurdi i Križarski ratovi

Kromosomi

Kromosomi su skup makromolekula u stanici živih bića.

Pogledaj Kurdi i Kromosomi

Kruh

Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.

Pogledaj Kurdi i Kruh

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Pogledaj Kurdi i Krumpir

Ksenofont

Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr.

Pogledaj Kurdi i Ksenofont

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Pogledaj Kurdi i Kultura

Kura

Kura (tur. Kuručaj, gruz. მტკვარი - Mt'k'vari, azer. Kür, grč. Cyrus - Kir) je rijeka u Aziji.

Pogledaj Kurdi i Kura

Kurdistan

Zastava Kurdistana područje danas naseljeno Kurdima Kurdistan (Soranî: كوردستان, doslovno značenje: "zemlja Kurda"; Drevno: Corduene, staro: Koordistan, Curdistan, Kurdia, također Kurdewarî na kurdskom) je ime za geografsku i kulturnu regiju na području Bliskog Istoka, u kojem prevladava kurdsko stanovništvo.

Pogledaj Kurdi i Kurdistan

Kurdistanska pokrajina

Kurdistanska pokrajina (perz. استان کردستان; Ostān-e Kurdistān/Kordestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Kurdistanska pokrajina

Kurdistanska radnička stranka

Kurdistanska radnička stranka (partija) ili PKK (kurdski: Partiya Karkerên Kurdistan) je paravojna ljevičarska organizacija koja se bori za neovisnost Kurdistana.

Pogledaj Kurdi i Kurdistanska radnička stranka

Kurdski jezik

Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Kurdski jezik

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Kuvajt

Lak

drvo, jer je često poželjno da se sačuva njegov lijepi izgled. Dinastije Ming (16. stoljeće). vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Metropolitan muzej umjetnosti. Lak (njem. Lack lak, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. je otopina ili disperzija veziva, a može sadržavati i niz različitih dodataka.

Pogledaj Kurdi i Lak

Laki

Laki Laki ili Lakagigar je vulkanska pukotina na jugu Islanda.

Pogledaj Kurdi i Laki

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Pogledaj Kurdi i Latinica

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Kurdi i Latinski jezik

Leksem

Leksem (grč. léxis.

Pogledaj Kurdi i Leksem

Levant

Levant Levant (Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u općem značenju Istok, istočne zemlje.

Pogledaj Kurdi i Levant

Libanon

Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.

Pogledaj Kurdi i Libanon

Lirika

Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.

Pogledaj Kurdi i Lirika

Livije

''Ab Urbe condita'', 1714. Tit Livije (59. pr. K. - 17.), rimski povjesničar čije je djelo Povijest Rima (Ab Urbe condita) glavni izvor za proučavanje najstarije rimske povijesti.

Pogledaj Kurdi i Livije

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Pogledaj Kurdi i Ljeto

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Pogledaj Kurdi i Ljudska prava

Lulubi

akadskog kralja Naram Sina koja veliča njegovu pobjedu nad lulubijskom državom Lulubi je naziv za državu koja je postojala krajem 3. tisućljeća pr. Kr. podno obronaka Zagrosa u zapadnim dijelovima današnjeg Irana.

Pogledaj Kurdi i Lulubi

Luristan

Luristan (perz. لرستان; Luristān/Lorestān, dosl. „Lurska domovina”, punim imenom استان لرستان; Ostān-e Luristān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Luristan

Lutnja

Lutnja označava.

Pogledaj Kurdi i Lutnja

Mašhad

Mašhad je grad u Iranu, drugi po veličini u državi i jedan od svetih gradova šijita.

Pogledaj Kurdi i Mašhad

Magi

Magi (perz. Maguš, lat. Magus, grč. μάγος; Magos) je naziv za drevne stručnjake iranske religijske tradicije (npr. zoroastrizam), no potrebno ih je razlikovati i od svećenika kao i čarobnjaka ili magičara s kojima ih se ponekad pogrešno poistovjećuje.

Pogledaj Kurdi i Magi

Mahmud Ahmadinežad

Mahmud Ahmadinežad (perzijski: محمود احمدی‌نژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. listopada 1956.), bio je šesti predsjednik Islamske Republike Iran.

Pogledaj Kurdi i Mahmud Ahmadinežad

Mahmud II.

Sultan '''Mahmud II.''' Mahmud II. (osmanski turski: محمود ثانى Mahmud-u sānī, محمود عدلى Mahmud-u Âdlî) (20. srpnja 1785. – 1. srpnja 1839.), osmanski sultan.

Pogledaj Kurdi i Mahmud II.

Malak Taus

Malak Taus (kur. ملك طاووس - Tawûsê Malak; hrv. „Paunov anđeo“) je stvoritelj i uzdržavatelj svijeta u jesidskoj religiji (ili sljedbi), odnosno vodeći među sedam uzvišenih bića ili anđela (haft serr; „sedam zagonetki“).

Pogledaj Kurdi i Malak Taus

Mameluci

Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.

Pogledaj Kurdi i Mameluci

Mandejci

Mandai (Mandejci; kršćani svetog Ivana; Subba, Sabbehi, Mandaean), narod semitskog jezičnog roda naseljen u Iranu (Huzestan) osobito u gradu Hoveiseh i Iraku (Basra).

Pogledaj Kurdi i Mandejci

Manejci

Manejci (akad. Mannai) su bili drevni narod nepoznatog podrijetla koji je u 1. tisućljeću pr. Kr. naseljavao područja oko jezera Urmije u Iranu.

Pogledaj Kurdi i Manejci

Manihejstvo

Maniheizam ili manihejstvo tradicionalna je iranska religija koja se definira kao sinteza tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, i elemenata ranoga kršćanstva.

Pogledaj Kurdi i Manihejstvo

Maraga

Maraga (perz. مراغه, ili Marage; azer. Marağa) je grad u sjeverozapadnom Iranu odnosno pokrajini Istočni Azarbajdžan.

Pogledaj Kurdi i Maraga

Marksizam

Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.

Pogledaj Kurdi i Marksizam

Maslinovo ulje

Uljara za proizvodnju maslinovog ulja Maslinovo ulje dobiva se tiještenjem zdravog ploda stabla masline.

Pogledaj Kurdi i Maslinovo ulje

Materinski jezik

Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.

Pogledaj Kurdi i Materinski jezik

Mauretanija

Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Pogledaj Kurdi i Mauretanija

Mazandaran

Mazandaran (perz. مازندران; Māzandarān, punim imenom استان مازندران; Ostān-e Māzandarān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Mazandaran

Mazanderani

Mazanderanac Reza-šah Mazanderani (Mazanderanci, Mazandarani, Tabri), iranski narod naseljen uz južnu obalu Kaspijskog jezera na sjeveru Irana u provinciji Mazandaran.

Pogledaj Kurdi i Mazanderani

Međunarodni sud

Međunarodni sud Međunarodni sud (eng: International Court of Justice (ICJ) fr:Cour internationale de justice) glavno je sudsko tijelo Ujedinjenih naroda i jedno o pet glavnih tijela UN-a. Sud ima dvostruku funkciju, a to su rješavanje sporova među državama te davanje savjetodavnih mišljenja na zahtjev UN-a i drugih za to ovlaštenih međunarodnih organizacija.

Pogledaj Kurdi i Međunarodni sud

Medijci

Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.

Pogledaj Kurdi i Medijci

Medijski jezik

Medijski jezik (ISO 639-3: xme) je izumrli jezik kojim su govorili drevni Medijci.

Pogledaj Kurdi i Medijski jezik

Medijsko Carstvo

Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.

Pogledaj Kurdi i Medijsko Carstvo

Melodija

Melodija je niz tonova različite visine i trajanja koji doživljavamo kao cjelinu.

Pogledaj Kurdi i Melodija

Menemen

Turski doručak s menemenom (lijevo). Menemen je tradicionalno tursko jelo koje uključuje naminirnice kao što su: jaja, rajčica, zelena paprika, i začine kao što su mljeveni crni papar, mljevena crvena paprika, sol i origano.

Pogledaj Kurdi i Menemen

Meso

Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.

Pogledaj Kurdi i Meso

Mezheb

Hanbelijski - '''tamnozeleno''' Mezheb ili Medheb (arap. مذهب; Madhaahib) je arapski termin iz koji se odnosi na pravne škole unutar sunitskog islama.

Pogledaj Kurdi i Mezheb

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Pogledaj Kurdi i Mezopotamija

Migracija

Migracija (lat. migratio "seoba", "putovanje") ima više značenja.

Pogledaj Kurdi i Migracija

Mirovni ugovor u Sèvresu

Podjela Osmanskoga Carstva na Mirovnome ugovoru u Sèvresu. Mir u Sèvresu zaključen 10. kolovoza 1920. između Saveznika i Turske.

Pogledaj Kurdi i Mirovni ugovor u Sèvresu

Misticizam

Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.

Pogledaj Kurdi i Misticizam

Mitani

Mitani oko 1400. pr. Kr. Mitani (het. Mi-ta-an-ni ili Mi-it-ta-ni; akad. Ḫa-ni-gal-bat) je naziv za huritsko kraljevstvo koje je između približno 1500. i 1300. pr. Kr. obuhvaćalo sjever Mezopotamije, jugoistok Anatolije i sjeverozapada Iranske visoravni.

Pogledaj Kurdi i Mitani

Mitologija

Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Pogledaj Kurdi i Mitologija

Mlijeko

Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.

Pogledaj Kurdi i Mlijeko

Množina

Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.

Pogledaj Kurdi i Množina

Mogulsko Carstvo

Mogulsko Carstvo (perzijski: شاهان مغول, Shāhān-e Moġul; urdu: مغلیہ سلطنت; samoprozvani: گوركانى, Gūrkānī) ili Mughalsko Carstvo je bilo carstvo na Indijskom potkontinentu.

Pogledaj Kurdi i Mogulsko Carstvo

Mohammed Reza Pahlavi

Mohammed Reza Pahlavi (perzijski: محمد رضا پهلوی‎; Teheran, 26. listopada 1919. – Kairo, 27. srpnja 1980.), posljednji iranski šah.

Pogledaj Kurdi i Mohammed Reza Pahlavi

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Pogledaj Kurdi i Mongoli

Mongolsko Carstvo

Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika.

Pogledaj Kurdi i Mongolsko Carstvo

Monofizitstvo

Monofizitstvo (od grčkog μόνος, monos - jedn', i φύσις, fisis - priroda/narav) je kršćanski nauk o samo jednoj, božanskoj, naravi Isusa Krista koji negira njegovu ljudsku narav.

Pogledaj Kurdi i Monofizitstvo

Monoteizam

Bog u ljudskom obličju na stropu Sikstinske kapele. Monoteizam ili jednoboštvo je vjerovanje u samo jedno, univerzalno i sveobuhvatno božanstvo, tj.

Pogledaj Kurdi i Monoteizam

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Pogledaj Kurdi i More

Mosul

Mosul (arap. الموصل al-Mawṣil, kurdski: مووسڵ‎, sirjački: ܡܘܨܠ‎, translit. Māwṣil)) je treći najveći grad Iraka, nakon glavnog grada Bagdada i Basre. Nalazi se na obalama rijeke Tigrisa u sjevernom dijelu države, u Mosulskoj ravnici, oko 400 km sjeverno od Bagdada. U ovom je gradu 1987.

Pogledaj Kurdi i Mosul

Muş

Muş (armenski: Մուշ, kurdski: Mûş) je grad koji se nalazi na istoku Turske.

Pogledaj Kurdi i Muş

Muhamed

Muhamed ibn Abdulah (arapski: مُحَمَّد ٱبن عَبْد ٱللَّٰه, romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c. 570. – Medina, 8. lipnja 632.) bio je arapski religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije islama.

Pogledaj Kurdi i Muhamed

Muhamed-han Kadžar

Muhamed-han Kadžar (perz. آغا محمد خان قاجار; Astarabad, 1742. – Suza, 17. lipnja 1797.), šah Irana i osnivač kadžarske dinastije.

Pogledaj Kurdi i Muhamed-han Kadžar

Murat III.

Murat III. (4. srpnja 1546. – 15. siječnja 1595.), osmanski sultan Za razliku od svojih predaka, Murat III.

Pogledaj Kurdi i Murat III.

Murat IV.

Murat IV. (16. lipnja 1612. – 9. veljače 1640.), osmanski sultan.

Pogledaj Kurdi i Murat IV.

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Pogledaj Kurdi i Musliman

Mustafa Kemal Atatürk

Mustafa Kemal Atatürk (1881. – 10. studenoga 1938.), turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj Republike Turske te njen prvi predsjednik (1923. – 1938.).

Pogledaj Kurdi i Mustafa Kemal Atatürk

Nacija

Nacija je izraz koji označava skupinu ljudi koji dijele ili smatraju da dijele zajednički identitet odnosno nacionalnu svijest koja se temelji na određenim zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.

Pogledaj Kurdi i Nacija

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Pogledaj Kurdi i Nacionalizam

Nacionalna država

Pojam nacionalna država, za razliku od općenitijeg pojma "država", odnosi se na državu u kojoj prevladava jedna nacija.

Pogledaj Kurdi i Nacionalna država

Nader-šah Afšar

Nader-šah Afšar (perz. نادر شاه افشار; Dargaz, studeni 1688. ili 6. kolovoza 1698. – Habušan, 19. lipnja 1747.), šah Irana i osnivač afšaridske dinastije.

Pogledaj Kurdi i Nader-šah Afšar

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Pogledaj Kurdi i Nafta

Nakada

Nakada je grad na zapadnoj obali Nila u južnom Egiptu.

Pogledaj Kurdi i Nakada

Napad otrovnim plinom na Halabju

Napad otrovnim plinom na Halabju (kurd. Kîmyabarana Helebce کیمیابارانی ھەڵەبجە), poznat i kao Pokolj u Halabji ili Krvavi petak, bio je pokolj protiv Kurda koji se dogodio 16.

Pogledaj Kurdi i Napad otrovnim plinom na Halabju

Narječje

Narječje u jezikoslovlju označava grupu dijalekata sa zajedničkim obilježjima.

Pogledaj Kurdi i Narječje

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Pogledaj Kurdi i Narod

Narodna nošnja

Miljevačka narodna nošnja Hrvatska muška narodna nošnja u Voćinu. Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga, iako je košulja prvi i osnovni, vidljivi dio nošnje.

Pogledaj Kurdi i Narodna nošnja

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Pogledaj Kurdi i NATO

Nišapur

Nišapur (perz. نیشابور) je grad na sjeveroistoku Irana, smješten na plodnoj ravnici u podnožju planine Binalud, u blizini regionalnog središta, grada Mašhad.

Pogledaj Kurdi i Nišapur

Niniva

Nergalske dveri Ninive Obnovljene Adadove dveri zidina Ninive. Niniva (akad. Ninua; heb. Ninive) je bila glavni grad Asirije u zadnjih nekoliko desetljeća asirskoga carstva.

Pogledaj Kurdi i Niniva

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.

Pogledaj Kurdi i Nizozemska

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Pogledaj Kurdi i Njemačka

Nomadi

Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.

Pogledaj Kurdi i Nomadi

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Pogledaj Kurdi i Norveška

Note

C - dur Note označavaju.

Pogledaj Kurdi i Note

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Pogledaj Kurdi i Nova godina

Novi Brunswick

Novi Brunswick Legislative Building in Fredericton Novi Brunswick (engleski: New Brunswick, francuski: Nouveau-Brunswick) je jedna od deset pokrajina u Kanadi, te jedina od svih pokrajina u kojoj su ustavno službeni i engleski i francuski jezik.

Pogledaj Kurdi i Novi Brunswick

Novoasirsko Carstvo

Novoasirsko carstvo označuje razdoblje u povijesti Asirije između 1075.

Pogledaj Kurdi i Novoasirsko Carstvo

Novruz

Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicijski blagdan Nove godine koji slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezani uz iransku kulturu.

Pogledaj Kurdi i Novruz

Oda

Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i temama kao što su božanstvo, ljubav, domovina i sl.

Pogledaj Kurdi i Oda

Oguzi

Oguz Turci ili Turci Uzi (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao Ghuzz, Guozz, Kuz, Oğuz, Okuz, Oufoi, Ouz, Ouzoi, Torks, Uğuz i Uz) bili su skupina nomadskih turkijskih plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze.

Pogledaj Kurdi i Oguzi

Oman

Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Oman

Omejidi

Omejidi (Omejadi, Omajadi ili Umajadi) su vladari iz dinastije Omejida, prve dinastije nakon vladavine četvorice vladara Pravednih kalifa, koji su vladali nakon smrti Muhameda.

Pogledaj Kurdi i Omejidi

Omer

Omar (Meka, oko 580. – 7. kolovoza 644.), drugi kalif (634. – 644.) i Muhamedov tast.

Pogledaj Kurdi i Omer

Operacija Čelik

Operacija Čelik bila je napadna operacija velikosrpskih agresora u Domovinskom ratu koja je uslijedila odmah po završetku operacije Maslenice,s ciljem da se ponovno osvoji zadarsko zaleđe koje je HV u prethodnoj Operaciji Gusar oslobodila.Tomislav Šulj:, Crne mambe. 3. siječnja 2017.

Pogledaj Kurdi i Operacija Čelik

Orah

Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.

Pogledaj Kurdi i Orah

Oružane snage Irana

Oružane snage Islamske Republike Irana sastoje se od regularne vojske Arteš (perzijski: ارتش جمهوری اسلامی ایران), Revolucionarne garde Pasdaran (perzijski: سپاه پاسداران انقلاب اسلامی), te policije (perzijski: نيروی انتظامی جمهوری اسلامی ایران).

Pogledaj Kurdi i Oružane snage Irana

Oseti

narodnoj nošnji 1883. godine. Oseti (oset.: ирæттæ, irættæ; Irōni) su iranski narod koji žive u Sjevernoj Osetiji (Ruska Federacija) i Južnoj Osetiji, koja je de facto nezavisna država s minimalnim međunarodnim priznanjem.

Pogledaj Kurdi i Oseti

Osetski jezik

Osetski jezik (ISO 639-3: oss; ossete), jezik kojim govori oko 641 450 ljudi, od čega 100 000 u Gruziji (Johnstone and Mandryk 2001), a ostali u azijskom dijelu Turske, azijskoj Rusiji, Azerbajdžanu, Kazahstanu, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu, Ukrajini i Njemačkoj.

Pogledaj Kurdi i Osetski jezik

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Kurdi i Osmansko Carstvo

Paštunci

Djeca Paštunci Paštunci (Afganci, Patani; pus.: پښتون; Paṣ̌tun) su iranski narod nastanjen u južnoj i jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Paštunci

Paštunski jezici

Paštunski jezici (afganski jezici), podskupina jugoistočnih iranskih jezika koji se govore u Pakistanu i Afganistanu od etničkih Afganaca (Paštunaca).

Pogledaj Kurdi i Paštunski jezici

Pahlavi (dinastija)

Zastava Irana iz vremena dinastije Pahlavi Pahlavi (perz. دودمان پهلوی), iranska vladarska dinastija od 1925. do 1979. godine.

Pogledaj Kurdi i Pahlavi (dinastija)

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija.

Pogledaj Kurdi i Pakistan

Pan-pokreti

Pan-pokreti ili pan-nacionalni pokreti označavaju određene nacionalističke ili vjerske ideologije koje imaju za cilj ujediniti članove određenih etničkih i jezičnih skupina u jednu državu.

Pogledaj Kurdi i Pan-pokreti

Panarabizam

Zastava s panarapskim bojama Panarabizam je arapski pan-pokret koji je bio vrlo utjecajan u 20.

Pogledaj Kurdi i Panarabizam

Panturkizam

Mapa regije gdje se govori turskim jezicima Panturkizam je politički koncept koji ima za cilj ujedinjenje svih Turaka i naroda koji govore turskim jezikom kao i teritorija na kojima oni žive.

Pogledaj Kurdi i Panturkizam

Paprika

Čili paprika Stablo narančaste paprike Tajlandska paprika Paprika se rabi u mnogim jelima (na slici punjena paprika) Paprika (lat. capsicum) je rod jednogodišnjeg bilja i polugrmova uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm.

Pogledaj Kurdi i Paprika

Paralela (zemljopis)

Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.

Pogledaj Kurdi i Paralela (zemljopis)

Pariška mirovna konferencija 1919.

David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.

Pogledaj Kurdi i Pariška mirovna konferencija 1919.

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Pogledaj Kurdi i Pariz

Parti

Parti, iranski istočnoiranski narod koji se pod imenom Parni javlja kao jedno od tri plemena konfederacije Dahae.

Pogledaj Kurdi i Parti

Partsko Carstvo

Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Pogledaj Kurdi i Partsko Carstvo

Patlidžan

Patlidžan (lat. Solanum melongena) ili balancana je jednogodišnja vrsta biljke iz roda Solanum.

Pogledaj Kurdi i Patlidžan

Pšenica

Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Pogledaj Kurdi i Pšenica

Pergam

Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.

Pogledaj Kurdi i Pergam

Perzepolis

Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

Pogledaj Kurdi i Perzepolis

Perzijanci

Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.

Pogledaj Kurdi i Perzijanci

Perzijska književnost

Perzijska književnost postoji već 2500 godina, iako je dosta predislamskih djela izgubljeno.

Pogledaj Kurdi i Perzijska književnost

Perzijski besmrtnici

Perzijski vojnici s antičkih reljefa Perzijski besmrtnici bili su elitna vojna jedinica u doba ratova Ahemenidskog Perzijskog Carstva, dok su u doba mira služili kao kraljevska garda iranskim velikim kraljevima.

Pogledaj Kurdi i Perzijski besmrtnici

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Pogledaj Kurdi i Perzijski jezik

Perzijski zaljev

Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.

Pogledaj Kurdi i Perzijski zaljev

Piletina

Piletina je naziv za meso dobiveno od domaćih kokoši.

Pogledaj Kurdi i Piletina

Piran (Kurdi)

Piran, kurdsko pleme federacije Bulbas koju čine s plemenima Mangur (Mangoor), Mamaš (Mameš), Škak i Harki Zarza u sjevernom Iranu (Zapadni Azarbajdžan) i iračkom dijelu Kurdistana.

Pogledaj Kurdi i Piran (Kurdi)

Pismo

logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.

Pogledaj Kurdi i Pismo

Pitomi šipak

Pitomi šipak ili mogranj, obični mogranj, šipak, nar, granat, granat-jabuka, zrnati šipak, zrnati mogranj (lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom.

Pogledaj Kurdi i Pitomi šipak

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Pogledaj Kurdi i Planina

Pleme

Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.

Pogledaj Kurdi i Pleme

Ples

Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.

Pogledaj Kurdi i Ples

Pobuna

Pobuna na brodu Bounty Pobuna u najširem smislu predstavlja čin suprotstavljanja ili negiranja nečije vlasti ili autoriteta od osobe ili osoba koje su joj dotada bile ili trebale biti podvrgnute.

Pogledaj Kurdi i Pobuna

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Pogledaj Kurdi i Poezija

Polibije

Polibije (oko 210. – 120. pr. Kr.), starogrčki i rimski povjesničar.

Pogledaj Kurdi i Polibije

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Pogledaj Kurdi i Poljoprivreda

Pont

* Pont (mitologija), bog mora u grčkoj mitologiji, sin Geje, rođen bez začeća, Uranov brat.

Pogledaj Kurdi i Pont

Povijest Irana

Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.

Pogledaj Kurdi i Povijest Irana

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Pogledaj Kurdi i Povjesničar

Pragmatizam

Pragmatizam (iz starogrčkog pragma "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).

Pogledaj Kurdi i Pragmatizam

Pravedni kalifi

Pravedni kalifi (Arapski الخلفاء الراشدون Transkr. Hulefau-rašidun) je termin koji se koristi u sunitskom islamu da označi četvoricu kalifa koji su vladali nakon smrti Muhameda.

Pogledaj Kurdi i Pravedni kalifi

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Pogledaj Kurdi i Pravoslavlje

Propaganda

Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići.

Pogledaj Kurdi i Propaganda

Proza

Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).

Pogledaj Kurdi i Proza

Prvi rat u Gorskom Karabahu (1988. – 1994.)

Rat u Gorskom Karabahu (armenski: Արցախյան ազատամարտ, izgovor: arcahjan azatamart; azerski: Qarabağ münaqişəsi) bio je oružani sukob između Armenaca u Gorskom Karbahu koje je podržavala Republika Armenije i Azerbajdžana koji se odvijao između veljače 1988.

Pogledaj Kurdi i Prvi rat u Gorskom Karabahu (1988. – 1994.)

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Kurdi i Prvi svjetski rat

Putopis Evlije Čelebija

Naslovnica ''Seyahatname'', izdanje iz 1895. godine Sejahatnama (Putopis Evlije Čelebija) je putopisno djelo turskog vojnika, činovnika i putopisca Evlije Čelebija.

Pogledaj Kurdi i Putopis Evlije Čelebija

Rašt

Rašt (perz. رشت; gil. Rèsht) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Gilan.

Pogledaj Kurdi i Rašt

Raj (Iran)

Lokacija Raja u modernom Iranu Raj (perz. ری; ili Rej, grč. Ῥάγαι; Rhágai, lat. Rhagae) je najstariji grad u Teheranskoj pokrajini, odnosno sastavni dio glavnog iranskog grada Teherana.

Pogledaj Kurdi i Raj (Iran)

Rajčica

Rajčica (česti nazivi paradajz, pomidor; Solanum lycopersicum) jednogodišnja biljka iz por.

Pogledaj Kurdi i Rajčica

Rat u Iraku

Rat u Iraku, znan i kao Irački rat i Drugi Zaljevski rat, bio je oružani sukob koji je počeo 2003.

Pogledaj Kurdi i Rat u Iraku

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

Pogledaj Kurdi i Ratni zločin

Ratno umijeće

Ratno umijeće je sposobnost i umijeće korištenja vojske u ratu.

Pogledaj Kurdi i Ratno umijeće

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.

Pogledaj Kurdi i Religija

Republika Armenija (1918. – 1920.)

Prva Republika Armenija ili službeno Armenska Republika bila je prva moderna armenska republika.

Pogledaj Kurdi i Republika Armenija (1918. – 1920.)

Rišvand

Rišvand (Rašvand), jedno od kurdskih plemena iz Irana, koji su prema Hyacinth Louis Rabinu, britanskom konzulu u Raštu, živjelo isprva kao dio plemena Baban u Sulejmaniji, odakle ih je šah Abas I. preselio u Gilan.

Pogledaj Kurdi i Rišvand

Riža

Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.

Pogledaj Kurdi i Riža

Rima

Rima (srok ili slik) (od starofrancuskog izraza rime) je glasovno podudaranje na završetku stihova.

Pogledaj Kurdi i Rima

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Pogledaj Kurdi i Rimska Republika

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Pogledaj Kurdi i Rimsko Carstvo

Rimsko-perzijski ratovi

Rimsko-Perzijski ratovi bio je niz ratnih sukoba između dvaju moćnih carstava koji je trajao od 230.

Pogledaj Kurdi i Rimsko-perzijski ratovi

Romeo i Julija

Sir Frank Dicksee - Romeo i Julija Romeo i Julija (eng. Romeo and Juliet) engleskog književnika Williama Shakespearea jedna je od najpoznatijih ljubavnih tragedija na svijetu.

Pogledaj Kurdi i Romeo i Julija

Ruholah Homeini

Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.

Pogledaj Kurdi i Ruholah Homeini

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Pogledaj Kurdi i Rusi

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Pogledaj Kurdi i Rusija

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Pogledaj Kurdi i Rusko Carstvo

Rusko-turski rat (1828. – 1829.)

Rusko-turski rat (1828. – 1829.) razbuktao se u vrijeme Grčkog rata za neovisnost.

Pogledaj Kurdi i Rusko-turski rat (1828. – 1829.)

Rusko-turski rat (1877. – 1878.)

Rusko-turski rat (1877. – 1878.) bio je jedan u nizu Rusko-turskih ratova, između Carske Rusije i Osmanskog Carstva.

Pogledaj Kurdi i Rusko-turski rat (1877. – 1878.)

Saba Posvećeni

Sveti Saba ili Saba Posvećeni (439. – 532.), kapadocijsko-grčki redovnik, svećenik i svetac Pravoslavne i Katoličke Crkve.

Pogledaj Kurdi i Saba Posvećeni

Sabalan

Sabalan (perz. سبلان) je vulkanska planina na sjeverozapadu Irana, u Ardabilskoj pokrajini.

Pogledaj Kurdi i Sabalan

Sadžidi

Sadžidi su iranska lokalna dinastija koja je od 889. do 929. godine vladala područjima u današnjoj regiji Azarbajdžan.

Pogledaj Kurdi i Sadžidi

Saddam Hussein

Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.

Pogledaj Kurdi i Saddam Hussein

Safaridsko Carstvo

Safaridsko Carstvo (perz. سلسله صفاریان) je naziv za iransku državu koja je od 9. do 11. stoljeća obuhvaćala jugoistok današnjeg Irana, jugozapadni Afganistan i sjeverozapadni Pakistan.

Pogledaj Kurdi i Safaridsko Carstvo

Safavidi

Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.

Pogledaj Kurdi i Safavidi

Safavidsko Carstvo

Safavidsko Carstvo (azerski: Səfəvilər Dövləti, صفوی ایمپیراتورلوغو, perzijski: سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih Perzijskih Carstava u islamskoj eri.

Pogledaj Kurdi i Safavidsko Carstvo

Safi

Safi (arapski: أسفي‎) je grad i upravno središte pokrajine Doukkala-Abda te luka na atlantskoj obali Maroka.

Pogledaj Kurdi i Safi

Saladin

Saladin Saladin (arapski: صلاح الدين الأيوبي, Salah-ad-Din.

Pogledaj Kurdi i Saladin

Salaridi

Salaridi (također poznati i kao Musafiridi ili Langaridi) su iranska lokalna dinastija koja je od 941. do 979. godine vladala područjima u današnjoj Armeniji i iranskoj regiji Azarbajdžan.

Pogledaj Kurdi i Salaridi

Samanidsko Carstvo

Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije.

Pogledaj Kurdi i Samanidsko Carstvo

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Pogledaj Kurdi i Samostan

Sanandadž

Sanandadž (perz. سنندج; poznat i kao Sanandedž, Sine) je grad u Iranu i sjedište Kurdistanske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Sanandadž

Saraceni

Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.

Pogledaj Kurdi i Saraceni

Sari (grad)

Sari (perz. ساری; /sārī/) je grad u Iranu i sjedište sjeverne pokrajine Mazandaran.

Pogledaj Kurdi i Sari (grad)

Sarin

Sarin (njem. Sarin) ili izopropilni ester metilfluorfosfonske kiseline, C4H10FO2P, je živčani bojni otrov iz skupine trilona, i iznimno je otrovan.

Pogledaj Kurdi i Sarin

Sarma

Sarma je jelo od miješanog mljevenog ili sjeckanog mesa i najčešće riže umotanih u list ukiseljena kupusa, svježeg kupusa ili lišća vinove loze.

Pogledaj Kurdi i Sarma

Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.

Pogledaj Kurdi i Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Satira

Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.

Pogledaj Kurdi i Satira

Satrap

Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.

Pogledaj Kurdi i Satrap

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Pogledaj Kurdi i Saveznici

Sekularizam

George Jacob Holyoake, autor pojma sekularizam Sekularizam (od latinske riječi saeculum, koja ukazuje na sve ono što ne pripada religiji, a na hrv. ovosvjetnost) ideja je da vjera i država moraju biti odvojene jedna od druge i da vjera ne smije utjecati na politiku.

Pogledaj Kurdi i Sekularizam

Seldžuci

Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.

Pogledaj Kurdi i Seldžuci

Seleukovići

Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I.

Pogledaj Kurdi i Seleukovići

Selim I.

Selim I. (10. listopada 1470. – 22. rujna 1520.), turski sultan.

Pogledaj Kurdi i Selim I.

Semiti

Semitsko područje. Semitski narodi i jezici. Semiti je bivši termin za skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili Hamita.

Pogledaj Kurdi i Semiti

Semitski jezici

Semitski jezici su potporodica afrazijske jezične natporodice koja obuhvaća 78 jezika (po ranijim klasifikacijama 74, odnosno 77) koji su se po pretpostavci mnogih jezikoslovaca razvili iz zajedničkog prajezika.

Pogledaj Kurdi i Semitski jezici

SIL International

SIL International je međunarodna, neprofitna, evangeličko-kršćanska organizacija čiji je glavni cilj proučavanje, razvijanje i dokumentiranje manje poznatih jezika u svrhu širenja jezikoslovnog znanja, promicanja pismenosti i podrške razvoju manjinskih jezika.

Pogledaj Kurdi i SIL International

Silêmanî (grad)

Sulejmanija je grad na sjeveru Iraka.

Pogledaj Kurdi i Silêmanî (grad)

Sinkretizam

Sinkretizmom se može smatrati svaki pokušaj spajanja različitih filozofskih ili vjerskih pravaca.

Pogledaj Kurdi i Sinkretizam

Sir

Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.

Pogledaj Kurdi i Sir

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Pogledaj Kurdi i Sirija

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Pogledaj Kurdi i Sjedinjene Američke Države

Sjevernokurdski jezik

Sjevernokurdski jezik (kermancî, kirmancî, kurdi, kurdî, kurmancî, kurmanji; ISO 639-3: kmr), zapadnoiranski jezik, član kurdskog makrojezika, kojim govori 9 320 240 ljudi u nekim zemljama zapadne (Turska, Kavkaz, Irak, Libanon, Sirija) i južne Azije (Afganistan, Iran).

Pogledaj Kurdi i Sjevernokurdski jezik

Sjeverozapadni iranski jezici

Sjeverozapadni iranski jezici, jedna od dviju glavnih skupina zapadnoiranskih jezika, raširenih na području i Irana i Pakistana i još nekih drugih azijskih zemalja: Irak, Turska i Azerbajdžan.

Pogledaj Kurdi i Sjeverozapadni iranski jezici

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Pogledaj Kurdi i Skiti

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Pogledaj Kurdi i Službeni jezik

Smokva

Mlada smokva sa svojim prvim plodom Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae), jedini u tribusu Ficeae.

Pogledaj Kurdi i Smokva

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Pogledaj Kurdi i Socijalizam

Sogdijana

'''Sogdijana''' (označena crvenom bojom) oko 300. pr. Kr. Sogdijana (staroperz. Suguda, perz. سغد - Sōġd, grč. Σογδιανή, kineski 粟特) naziv je za drevnu civilizaciju u Srednjoj Aziji sastavljenu od iranskih naroda, koja je kasnije u doba Ahemenida postala dijelom Perzijskog Carstva.

Pogledaj Kurdi i Sogdijana

Sotona

Izgubljenog raja" Sotona (heb. שָׂטָן satan; aram. שִׂטְנָא lat. Sátanas) znači protivnik, optužitelj, dok se u religiji smatra palim anđelom, to jest demonom, vragom.

Pogledaj Kurdi i Sotona

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Sovjetski Savez

Srednja Azija

Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz.

Pogledaj Kurdi i Srednja Azija

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Pogledaj Kurdi i Srednji vijek

Stanovništvo Hrvatske

Stanovništvo Hrvatske obuhvaća sve osobe koje žive na teritoriju Republike Hrvatske, hrvatske i strane državljane.

Pogledaj Kurdi i Stanovništvo Hrvatske

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Pogledaj Kurdi i Stara Grčka

Stari Istok

Karta Starog Istoka Stari Istok je zajednički naziv za rane civilizacje na području Bliskog Istoka: Mezopotamija (današnji Irak i Sirija), Perzija (Iran), Anatolija (današnja Turska), Levant (današnja Sirija, Libanon, Izrael, Palestina i Jordan) te Egipat.

Pogledaj Kurdi i Stari Istok

Stari svijet

Stara karta Svijeta s Azijom, Europom i Afrikom Pod pojmom Stari svijet podrazumijevaju se kontinenti koje su Europljani poznavali prije otkrića Amerika 1492.: Europa, Afrika i Azija.

Pogledaj Kurdi i Stari svijet

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Pogledaj Kurdi i Stari vijek

Stočarstvo

Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.

Pogledaj Kurdi i Stočarstvo

Strabon

"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.

Pogledaj Kurdi i Strabon

Strane svijeta

Strane svijeta Strane svijeta su četiri glavna smjera sjever, istok, jug i zapad u odnosu na lokaciju na zemljinoj površini.

Pogledaj Kurdi i Strane svijeta

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.

Pogledaj Kurdi i Sudan

Sufiks

Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.

Pogledaj Kurdi i Sufiks

Sufizam

Sufizam (arapski تصوف, tasawwuf, perzijski عرفان, Erfan), ili dervišizam pripada mističkom učenju o islamu.

Pogledaj Kurdi i Sufizam

Sulejman I.

Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.

Pogledaj Kurdi i Sulejman I.

Sultan

Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.

Pogledaj Kurdi i Sultan

Sumer

Lokacija drevne Sumerske države. klinastim pismom na glinenoj pločici iz Sumera, oko 2600 pr. Kr. Louvre, Pariz. Sumer, povijesna regija u južnoj Mezopotamiji i jedna od najstarijih civilizacija.

Pogledaj Kurdi i Sumer

Sumerani

Ploča iz Ura Sumerani spadaju u prvu visokorazvijenu civilizaciju nastalu u četvrtom tisućljeću prije Krista na području južne Mezopotamije.

Pogledaj Kurdi i Sumerani

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Pogledaj Kurdi i Sunce

Sunizam

Karta rasprostranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %). Zeleno: sunitske zemlje, Ljubičasto: šijitske zemlje, Crno: Ibaditi (Oman) Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.

Pogledaj Kurdi i Sunizam

Sveti Andrija

Sveti Andrija, kao i brat mu Šimun Petar bio je jedan od dvanaest apostola i prvi biskup grada Carigrada, bio je ribar na Genezaretskom jezeru (tj. Galilejskom moru) u Kafarnaumu, kamo su obojica stigli iz rodne Betsaide.

Pogledaj Kurdi i Sveti Andrija

Tabriz

Tabriz (perz. تبریز) je glavni grad iranske pokrajine Istočni Azarbajdžan koja se nalazi na sjeverozapadu zemlje.

Pogledaj Kurdi i Tabriz

Tabun

Tabun je nervni bojni otrov iz skupine trilona.

Pogledaj Kurdi i Tabun

Tadžički jezik

Tadžički jezik (ISO 639-3: tgk; galcha, tajiki, tadzhik), indoeuropski jezik iranske skupine, i jedan od deset jezika perzijske podskupine jezika, kojim govori blizu 4,5 milijuna ljudi od čega 3 340 000 u Tadžikistanu (1991) i 934 000 u Uzbekistanu, te nešto u Iranu, Kazahstanu, Kirgistanu, Rusiji (Azija), Turkmenistanu i Ukrajini.

Pogledaj Kurdi i Tadžički jezik

Taftan

Taftan (perz. تفتان) je vulkanska planina u jugoistočnoj iranskoj pokrajini Sistan i Beludžistan, oko 40 km od granice s Pakistanom.

Pogledaj Kurdi i Taftan

Tahiridsko Carstvo

Tahiridsko Carstvo (perz. طاهریان) je naziv za iransku državu koja je u 9. stoljeću obuhvaćala sjeveroistočna područja Velikog Irana: današnji Iran, Afganistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.

Pogledaj Kurdi i Tahiridsko Carstvo

Tahmasp I.

Tahmasp I. (perz. شاه تهماسب یکم; Isfahan, 22. veljače 1514. – Kazvin, 14. svibnja 1576.), šah Irana i drugi vladar iz safavidske dinastije.

Pogledaj Kurdi i Tahmasp I.

Tališi

Tališi (također Talysh, Taleshi ili Talyshi) su iranski narod koji govori jedan od sjeverozapadnih iranskih jezika.

Pogledaj Kurdi i Tališi

Tambura

Tambura (često korištena umanjenica je tamburica) je tradicijsko narodno trzalačko žičano glazbalo.

Pogledaj Kurdi i Tambura

Tamburin

Kod daira su na obruču pločice, kod defa su praporci Tamburin (def, daire, dahire, dajre) je ručno glazbalo iz porodice udaraljki.

Pogledaj Kurdi i Tamburin

Tanzimat

Tanzimat je bilo razdoblje kad su sprovođene reforme u Osmanskom Carstvu.

Pogledaj Kurdi i Tanzimat

Taursko gorje

Direktaş, Yedi Göller (Sedam jezera), Ala Dağlar. provinciji Nigde Taursko gorje ili Taurus (turski: Toros Dağları) je planinski lanac u južnoj Turskoj, odakle se Eufrat i Tigris slijevaju u Siriju i Irak.

Pogledaj Kurdi i Taursko gorje

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Pogledaj Kurdi i Teheran

Teheranska pokrajina

Teheranska pokrajina (perz. استان تهران; Ostān-e Tehrān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Teheranska pokrajina

Teofil

Teofil (grč. Θεόφιλος, rođ. 813. – 20. siječnja 842.†) je bio bizantski car od 2. listopada 829. do svoje smrti 842. godine.

Pogledaj Kurdi i Teofil

Terminologija Irana i Perzije

Karta moderne države '''Iran''' Terminologija „Irana“ i „Perzije“ nerijetko predstavlja spor oko imenovanja u zapadnom svijetu, odnosno problem prilikom razumijevanja političke, povijesne, geografske i kulturne terminologije koju karakteriziraju ti nazivi.

Pogledaj Kurdi i Terminologija Irana i Perzije

Terorizam

Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.

Pogledaj Kurdi i Terorizam

Tigris

Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.

Pogledaj Kurdi i Tigris

Timur

Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.

Pogledaj Kurdi i Timur

Timuridsko Carstvo

Timuridsko Carstvo (perz. تیموریان, poznati i pod endonimom: گوركانى, Gurkānī) je naziv za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom timuridske dinastije koju je osnovao ratoborni osvajač Timur.

Pogledaj Kurdi i Timuridsko Carstvo

Tolerancija

Tolerancija ili snošljivost (lat. tolerare, što znači podnositi) označava uvažavanje tuđih ideja, stavova i načina života.

Pogledaj Kurdi i Tolerancija

Topništvo

Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.

Pogledaj Kurdi i Topništvo

Treći križarski rat

Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187.

Pogledaj Kurdi i Treći križarski rat

Trgovanje ljudima

Trgovanje ljudima obuhvaća vrbovanje, prijevoz, pružanje utočišta i prihvat osoba pomoću prijetnje, uporabe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, zlouporabe ovlasti ili položaja bespomoćnosti, davanja, primanja ili plaćanja sredstava da bi se postigla privola osobe koja ima nadzor nad drugom osobom, a u svrhu izrabljivanja.

Pogledaj Kurdi i Trgovanje ljudima

Trumanova doktrina

Truman iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma Trumanova doktrina je okvirni američki vanjskopolitički plan za zaustavljanje širenja komunizma u svijetu.

Pogledaj Kurdi i Trumanova doktrina

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Pogledaj Kurdi i Turci

Turkijski jezici

Turkijski jezici Turkijski jezici su skupina od 40 srodnih jezika altajske porodice kojima govore brojni narodi rasprostranjeni na širokom području od istočne Europe do Sibira i zapadne Kine.

Pogledaj Kurdi i Turkijski jezici

Turkijski narodi

Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.

Pogledaj Kurdi i Turkijski narodi

Turkizacija

Turkizacija ili turčenje (turski:Türkleştirme) je proces kulturne i nacionalne asimilacije neturskog življa od strane Turaka ili općenito Turkijskih naroda.

Pogledaj Kurdi i Turkizacija

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Pogledaj Kurdi i Turkmenistan

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Pogledaj Kurdi i Turska

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Pogledaj Kurdi i Turski jezik

Turski rat za nezavisnost

Turski rat za nezavisnost (turski: İstiklal Harbi, doslovno "Rat za nezavisnost" ili Kurtuluş Savaşı, doslovno "Oslobodilačka borba") je rat, odnosno naziv za niz međusobno povezanih oružanih sukoba koji su se od 1919. do 1923. vodili između pripadnika Turskog nacionalnog pokreta na jednoj, i Osmanskog Carstva i saveznika na drugoj strani.

Pogledaj Kurdi i Turski rat za nezavisnost

Tursko-kurdski sukob

Tursko-kurdski sukob je etnički sukob između Turaka i Kurda koji traje od završetka Prvog svjetskog rata.

Pogledaj Kurdi i Tursko-kurdski sukob

Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana

Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana je sklopljen 29. siječnja 1942. Njime je uređeno da engleske i sovjetske postrojbe se povuku iz Irana u roku od šest mjeseca, nakon što rat bude okončan.

Pogledaj Kurdi i Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana

Ujedinjena Arapska Republika

Ujedinjena Arapska Republika je bila država koja se sastojala od današnjeg Egipta i Sirije.

Pogledaj Kurdi i Ujedinjena Arapska Republika

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.

Pogledaj Kurdi i Ujedinjeni narodi

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.

Pogledaj Kurdi i Ujedinjeno Kraljevstvo

Ukajlidi

11. stoljeću (označeno crvenom bojom) Ukajlidi (arap. عقيليون) su bili arapska šijitska dinastija koja je u 10. i 11. stoljeću vladala područjima današnje Sirije, Iraka i Turske.

Pogledaj Kurdi i Ukajlidi

Urartu

610. i 585. pr. Kr. Urartu (starosjedilački: Biai ili Biainili, akad. „māt Urarṭu“: ma-at U-ra-ar-ṭu, grč. Ararat) ili kraljevstvo Van je država iz željeznog doba koja se prostirala oko jezera Van u Armenskoj visoravni.

Pogledaj Kurdi i Urartu

Urbanizacija

Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.

Pogledaj Kurdi i Urbanizacija

Urmija (jezero)

Urmija (perz. دریاچه ارومیه: Daryâcheh-ye Orumiyeh; kurd. زه ریاچه ی ورمێ; azer. ارومیه گولی ili ارومیه گولو; arm. Ուրմիա լիճ, antički Matiene) je slano jezero koje se nalazi u Iranu, između iranskih pokrajina Istočnog i Zapadnog Azerbejdžana i zapadno od južnog dijela Kaspijskog jezera.

Pogledaj Kurdi i Urmija (jezero)

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Pogledaj Kurdi i Ustav

Uzbeci

Uzbeci (uzbečki:O‘zbek, turski:Özbekler) su Turkijski narod koji većinom živi u središnjoj Aziji, u svojoj matičnoj državi Uzbekistanu i ostalim državama Središnje Azije.

Pogledaj Kurdi i Uzbeci

Van (jezero)

Van (turski: Van Gölü) je najveće jezero u Turskoj.

Pogledaj Kurdi i Van (jezero)

Varamin

Varamin (perz. ورامین) je grad u Iranu odnosno Teheranskoj pokrajini.

Pogledaj Kurdi i Varamin

Veliki Horasan

Transoksijane) Veliki Horasan (perz. خراسان بزرگ; Horāsān-e Bozorg) je naziv za povijesnu regiju odnosno važno kulturološko žarište koje se proteže preko sjeveroistočnog Irana, sjevernog Afganistana, zapadnog Tadžikistana, te južnih dijelova Turkmenistana i Uzbekistana.

Pogledaj Kurdi i Veliki Horasan

Veliki Iran

Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایران‌زمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturološki kontinent je naziv za područje kojim prevladava iranska kultura.

Pogledaj Kurdi i Veliki Iran

Veliki kralj

Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.

Pogledaj Kurdi i Veliki kralj

Vezir

Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.

Pogledaj Kurdi i Vezir

Višestranački sustav

Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.

Pogledaj Kurdi i Višestranački sustav

Vjerski fundamentalizam

Vjerski ili religiozni fundamentalizam je naziv za različite političke ideologije i pokrete koji nastoje cjelokupni društveni i politički život uskladiti s dosljednim tumačenjem određene vjerske znanosti.

Pogledaj Kurdi i Vjerski fundamentalizam

Vojni udar

Vojni udar označava iznenađujuće, često nasilno djelovanje skupine s ciljem rušenja vlasti u državi i nametanje dikatature.

Pogledaj Kurdi i Vojni udar

William Shakespeare

William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.

Pogledaj Kurdi i William Shakespeare

Wilsonovih 14 točaka

Vođe četiriju velikih sila na konferenciji - Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije - bili su poznati pod nazivom ''' velika četvorica '''. To su (slijeva na desno): David Lloyd George (britanski premijer), Vittorio Orlando (talijanski predsjednik vlade), Georges Clemenceau (francuski premijer) i Woodrow Wilson (američki predsjednik).

Pogledaj Kurdi i Wilsonovih 14 točaka

Woodrow Wilson

Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.

Pogledaj Kurdi i Woodrow Wilson

Začin

Pod začinima podrazumijevamo dijelove biljki koji se zbog svog sadržaja okusa ili mirisa koriste u pripravljanju svih vrsta hrane kao bi se tim svojstvima jelo "oplemenilo".

Pogledaj Kurdi i Začin

Zagros

Topografska karta Irana: '''Zagros''' se nalazi na zapadu zemlje Zagros (perz. رشته كوههاى زاگرس; akad. ܛܘܪ ܙܪܓܣ; kurd. زنجیره‌چیاکانی زاگرۆس; lur. کو یه لی زاگروس; arap. زاجروس الجبال) je najveći planinski masiv u zapadnom Iranu.

Pogledaj Kurdi i Zagros

Zaljevski rat

Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.

Pogledaj Kurdi i Zaljevski rat

Zandijsko Carstvo

Zandijsko Carstvo (perz. سلسله زندیه) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod zandijskom dinastijom.

Pogledaj Kurdi i Zandijsko Carstvo

Zapadni Azarbajdžan

Zapadni Azarbajdžan (perz. آذربایجان غربی; Āzarbājdžān-e Garbī, punim imenom استان آذربایجان غربی; Ostān-e Āzarbājdžān-e Garbī) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Pogledaj Kurdi i Zapadni Azarbajdžan

Zapadni svijet

Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.

Pogledaj Kurdi i Zapadni svijet

Zapadnoiranski jezici

Zapadnoiranski jezici, skupina od (72) iranska jezika raširenih u državama Afganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska i Izrael.

Pogledaj Kurdi i Zapadnoiranski jezici

Zaza

Zaze ili Dimiliji su iranski narod u istočnoj Anatoliji odnosno istočnim turskim pokrajinama: Adıyaman, Aksaray, Batman, Bingöl, Diyarbakır, Elazığ, Erzurum, Erzincan (Erzıngan), Gumushane, Kars, Malatya, Mus, Sanliurfa, Sivas i Tunceli.

Pogledaj Kurdi i Zaza

Zazaki jezik

Područje jezika zazaki. Zazaki (ISO 639-3: zza) iranski je makrojezik kojim govori blizu 3 milijuna ljudi u Aziji i Europi, pretežno u Anatoliji, azijskom dijelu Turske i nešto iseljenika u Njemačkoj.

Pogledaj Kurdi i Zazaki jezik

Zengidi

Područje pod upravom '''Zengida''' od 1127. do 1183. godine Zengidi ili Zangidi (arap. زنكيون) su bili islamska dinastija turkijskog podrijetla koja je u službi Seldžuka vladala područjima današnje Sirije i sjevernog Iraka.

Pogledaj Kurdi i Zengidi

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Pogledaj Kurdi i Zima

Zlatna Horda

Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.

Pogledaj Kurdi i Zlatna Horda

Zoroastrizam

Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.

Pogledaj Kurdi i Zoroastrizam

1501.

1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Pogledaj Kurdi i 1501.

1503.

1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Pogledaj Kurdi i 1503.

1507.

1507. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Pogledaj Kurdi i 1507.

1508.

1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Pogledaj Kurdi i 1508.

1509.

1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Kurdi i 1509.

1510.

1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Pogledaj Kurdi i 1510.

1512.

1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Kurdi i 1512.

1514.

1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Pogledaj Kurdi i 1514.

1532.

1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Kurdi i 1532.

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Pogledaj Kurdi i 1900.

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Pogledaj Kurdi i 1927.

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Pogledaj Kurdi i 1946.

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Pogledaj Kurdi i 1965.

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Pogledaj Kurdi i 1970-ih

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Pogledaj Kurdi i 1974.

1980-ih

250px.

Pogledaj Kurdi i 1980-ih

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Pogledaj Kurdi i 1992.

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Pogledaj Kurdi i 1998.

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Pogledaj Kurdi i 1999.

2. tisućljeće

Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.

Pogledaj Kurdi i 2. tisućljeće

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Pogledaj Kurdi i 2002.

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Pogledaj Kurdi i 2003.

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Kurdi i 2004.

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Pogledaj Kurdi i 2005.

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Pogledaj Kurdi i 2006.

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Pogledaj Kurdi i 2008.

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Kurdi i 2009.

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Pogledaj Kurdi i 2010.

21. stoljeće

Početak 21.

Pogledaj Kurdi i 21. stoljeće

, Australija, Austrija, Azarski jezik, Azerbajdžan, Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika, Azerski jezik, Šafijski mezheb, Šah (vladar), Šahname, Šahrekord, Šahrud, Šamanizam, Šijizam, Širaz, Širvan, Švedska, Švicarska, Željezno doba, Ženevske konvencije, Židovi, Ćirilica, Baas, Babak Horamdin, Babilonija, Bagdad, Bagratuni, Bajazid II., Baklava, Baktrija, Balada, Balkan, Baludži, Bam, Barack Obama, Beg, Behistunski natpisi, Bektašije, Belgija, Beludžistan, Bitka kod Kunakse, Bizant, Blagdan, Bliski istok, Bliskoistočni sukob, Bodžnurd, Bog, Brak, Britanci, Britanija, Britanska Indija, Britansko Carstvo, Buča, Bušeher, Bubanj, Bujidsko Carstvo, CIA, Damask, Danska, Darije I. Veliki, Džalal Talabani, Džingis-kan, Demokracija, Dennis Kucinich, Deoksiribonukleinska kiselina, Derviš, Diskriminacija, Diyarbakır, Domaća ovca, Domaće govedo, Domoljublje, Drugi svjetski rat, Dualizam, Duduk, Egipat, Elam, Elita, Emir, Encyclopædia Britannica, Endonim, Ep, Erevan, Erotika, Etimologija, Etnička skupina, Etnički identitet, Etničko čišćenje, Etnocid, Eumen II., Euroazija, Europa, Europska unija, Evlija Čelebi, Fars, Filologija, Finska, Firdusi, Flauta, Folklor, Francuska, Francuzi, Franjo I., kralj Francuske, Gamal Abdel Naser, Gandža (Azerbajdžan), Ganga, Gaziantep, Gaznavidsko Carstvo, Gazni, Genetičko podrijetlo, Genetika, Genocid, Genocid nad Armencima, Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu, George W. Bush, Gerilsko ratovanje, Gilan, Glazba, Glazbala, Gorski Karabah, Gospodarstvo Irana, Granata, Grčka, Grožđe, Gruzija, Gruzijci, Gruzijski jezik, Gusle, Gutejci, Haaške konvencije (1899. i 1907.), Hašemiti, Habsburg, Hafez al-Asad, Hafiz (pjesnik), Hag, Halabja, Halid ibn Valid, Hamadan, Hamadanska pokrajina, Hamdanidi, Hanefijski mezheb, Hati, Hazaraspidi, Hebrejski jezik, Helwan, Herat, Herodot, Heroj, Hetiti, Heval Hardem, Himan, Hindukuš, Hladni rat, Horasan, Horasan (pokrajina), Horezmijsko Carstvo, Hozroje II. Parviz, Hrana, Hrvatska, Huriti, Huzestan, Ibrahim I., Ildiguzidi, Ilhanidsko Carstvo, Ind, Indija, Indoeuropljani, Indoeuropski jezici, Indoiranski jezici, Industrija, Industrijalizacija, Industrijska geografija, Invazija na Kuvajt, Iperit, Irački Kurdistan, Irak, Iran, Iranska mitologija, Iranska revolucija, Iranska visoravan, Iranski Azerbajdžan, Iranski jezici, Iranski kalendar, Iranski narodi, Iransko-irački rat, Iredentizam, Isfahan, Isfahanska pokrajina, Islam, Islamska država, Ismail I., Istanbul, Istočna Europa, Istočni Azarbajdžan, Istočnoiranski jezici, Italija, Izbjeglica, Jaje, Janjetina, Janjičari, Jarsan, Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Jesen, Jezične porodice i jezici, Jezidi, Jezik, Jezikoslovlje, Jogurt, Jordan, Josif Staljin, Judaizam, Jugozapadna Azija, Jugozapadni iranski jezici, Kadžarsko Carstvo, Kairo, Kajmak, Kalif, Kampanja al-Anfal, Kanada, Kara Koyunlu, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Kars, Karun, Kasiti, Kasta, Kaval, Kave, Kavkaski narodi, Kavkaz, Kazvin, Kazvinska pokrajina, Kemijsko oružje, Kemijsko ratovanje, Kenija, Kerman, Kermanšaška pokrajina, Kermanšah, Kermanska pokrajina, Kijaksar, Kir Veliki, Kirkuk, Kizil (rijeka), Kizilbaši, Klinopis, Književnost, Kolo (ples), Kolonijalizam, Komunizam, Kontinent, Konvencionalno oružje, Koptska pravoslavna Crkva, Kozaci, Kozmogonija, Kraljevske zračne snage, Krastavac, Kršćanstvo, Križarski ratovi, Kromosomi, Kruh, Krumpir, Ksenofont, Kultura, Kura, Kurdistan, Kurdistanska pokrajina, Kurdistanska radnička stranka, Kurdski jezik, Kuvajt, Lak, Laki, Latinica, Latinski jezik, Leksem, Levant, Libanon, Lirika, Livije, Ljeto, Ljudska prava, Lulubi, Luristan, Lutnja, Mašhad, Magi, Mahmud Ahmadinežad, Mahmud II., Malak Taus, Mameluci, Mandejci, Manejci, Manihejstvo, Maraga, Marksizam, Maslinovo ulje, Materinski jezik, Mauretanija, Mazandaran, Mazanderani, Međunarodni sud, Medijci, Medijski jezik, Medijsko Carstvo, Melodija, Menemen, Meso, Mezheb, Mezopotamija, Migracija, Mirovni ugovor u Sèvresu, Misticizam, Mitani, Mitologija, Mlijeko, Množina, Mogulsko Carstvo, Mohammed Reza Pahlavi, Mongoli, Mongolsko Carstvo, Monofizitstvo, Monoteizam, More, Mosul, Muş, Muhamed, Muhamed-han Kadžar, Murat III., Murat IV., Musliman, Mustafa Kemal Atatürk, Nacija, Nacionalizam, Nacionalna država, Nader-šah Afšar, Nafta, Nakada, Napad otrovnim plinom na Halabju, Narječje, Narod, Narodna nošnja, NATO, Nišapur, Niniva, Nizozemska, Njemačka, Nomadi, Norveška, Note, Nova godina, Novi Brunswick, Novoasirsko Carstvo, Novruz, Oda, Oguzi, Oman, Omejidi, Omer, Operacija Čelik, Orah, Oružane snage Irana, Oseti, Osetski jezik, Osmansko Carstvo, Paštunci, Paštunski jezici, Pahlavi (dinastija), Pakistan, Pan-pokreti, Panarabizam, Panturkizam, Paprika, Paralela (zemljopis), Pariška mirovna konferencija 1919., Pariz, Parti, Partsko Carstvo, Patlidžan, Pšenica, Pergam, Perzepolis, Perzijanci, Perzijska književnost, Perzijski besmrtnici, Perzijski jezik, Perzijski zaljev, Piletina, Piran (Kurdi), Pismo, Pitomi šipak, Planina, Pleme, Ples, Pobuna, Poezija, Polibije, Poljoprivreda, Pont, Povijest Irana, Povjesničar, Pragmatizam, Pravedni kalifi, Pravoslavlje, Propaganda, Proza, Prvi rat u Gorskom Karabahu (1988. – 1994.), Prvi svjetski rat, Putopis Evlije Čelebija, Rašt, Raj (Iran), Rajčica, Rat u Iraku, Ratni zločin, Ratno umijeće, Religija, Republika Armenija (1918. – 1920.), Rišvand, Riža, Rima, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Rimsko-perzijski ratovi, Romeo i Julija, Ruholah Homeini, Rusi, Rusija, Rusko Carstvo, Rusko-turski rat (1828. – 1829.), Rusko-turski rat (1877. – 1878.), Saba Posvećeni, Sabalan, Sadžidi, Saddam Hussein, Safaridsko Carstvo, Safavidi, Safavidsko Carstvo, Safi, Saladin, Salaridi, Samanidsko Carstvo, Samostan, Sanandadž, Saraceni, Sari (grad), Sarin, Sarma, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satira, Satrap, Saveznici, Sekularizam, Seldžuci, Seleukovići, Selim I., Semiti, Semitski jezici, SIL International, Silêmanî (grad), Sinkretizam, Sir, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Sjevernokurdski jezik, Sjeverozapadni iranski jezici, Skiti, Službeni jezik, Smokva, Socijalizam, Sogdijana, Sotona, Sovjetski Savez, Srednja Azija, Srednji vijek, Stanovništvo Hrvatske, Stara Grčka, Stari Istok, Stari svijet, Stari vijek, Stočarstvo, Strabon, Strane svijeta, Sudan, Sufiks, Sufizam, Sulejman I., Sultan, Sumer, Sumerani, Sunce, Sunizam, Sveti Andrija, Tabriz, Tabun, Tadžički jezik, Taftan, Tahiridsko Carstvo, Tahmasp I., Tališi, Tambura, Tamburin, Tanzimat, Taursko gorje, Teheran, Teheranska pokrajina, Teofil, Terminologija Irana i Perzije, Terorizam, Tigris, Timur, Timuridsko Carstvo, Tolerancija, Topništvo, Treći križarski rat, Trgovanje ljudima, Trumanova doktrina, Turci, Turkijski jezici, Turkijski narodi, Turkizacija, Turkmenistan, Turska, Turski jezik, Turski rat za nezavisnost, Tursko-kurdski sukob, Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana, Ujedinjena Arapska Republika, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukajlidi, Urartu, Urbanizacija, Urmija (jezero), Ustav, Uzbeci, Van (jezero), Varamin, Veliki Horasan, Veliki Iran, Veliki kralj, Vezir, Višestranački sustav, Vjerski fundamentalizam, Vojni udar, William Shakespeare, Wilsonovih 14 točaka, Woodrow Wilson, Začin, Zagros, Zaljevski rat, Zandijsko Carstvo, Zapadni Azarbajdžan, Zapadni svijet, Zapadnoiranski jezici, Zaza, Zazaki jezik, Zengidi, Zima, Zlatna Horda, Zoroastrizam, 1501., 1503., 1507., 1508., 1509., 1510., 1512., 1514., 1532., 1900., 1927., 1946., 1965., 1970-ih, 1974., 1980-ih, 1992., 1998., 1999., 2. tisućljeće, 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2008., 2009., 2010., 21. stoljeće.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana