Brže od pregledniku!
79 odnosi: Antika, Austrija, Ban, Bosiljevo, Dalmacija, Feldmaršal, Ferdo Šišić, Francuski jezik, Frankapani, Grof, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatski vojnik, Igor Žic, Ilirski pokret, Irska, Josef Radetzky, Josip Jelačić, Kaštel, Ljudevit Gaj, London, Mađarska, Marija Terezija Austrijska, Mauzolej, Napulj, Papa, Patricij, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Prekapanje grobova, Pula, Rijeka, Rim, Rusija, Stara Sušica, Stari grad Bosiljevo, Stari grad Dubovac, Stelnik, Tirol, Trsat, Trst, Ujedinjeno Kraljevstvo, Venecija, Vicenza, Vijenac (časopis), Vitez (naslov), Vojna krajina, Zagreb, 1. travnja, ..., 11. rujna, 13. kolovoza, 1777., 1793., 1800., 1801., 1807., 1809., 1813., 1815., 1820., 1822., 1824., 1840., 1843., 1846., 1848., 1849., 1859., 1862., 1894., 1960., 2017., 22. kolovoza, 27. kolovoza, 27. veljače, 29. srpnja, 3. studenoga, 30. travnja. Proširite indeks (29 više) »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Laval Nugent i Antika · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Laval Nugent i Austrija · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Laval Nugent i Ban · Vidi više »
Bosiljevo
Bosiljevo je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Laval Nugent i Bosiljevo · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Laval Nugent i Dalmacija · Vidi više »
Feldmaršal
Eugen Savojski Bernard Law Montgomery Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal Erwin Rommel Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.
Novi!!: Laval Nugent i Feldmaršal · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Laval Nugent i Ferdo Šišić · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Laval Nugent i Francuski jezik · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Laval Nugent i Frankapani · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Laval Nugent i Grof · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Laval Nugent i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Laval Nugent i Habsburg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Laval Nugent i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Laval Nugent i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski vojnik
Hrvatski vojnik je prvi hrvatski vojnostručni časopis koji je s izlaženjem počeo u studenomu 1991. godine, a prvi hrvatski vojni list je Gardist, koji je uređivao Mladen Pavković.
Novi!!: Laval Nugent i Hrvatski vojnik · Vidi više »
Igor Žic
Igor Žic (Rijeka, 25. veljače 1961.) hrvatski je prozaik, esejist i kritičar.
Novi!!: Laval Nugent i Igor Žic · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Laval Nugent i Ilirski pokret · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Laval Nugent i Irska · Vidi više »
Josef Radetzky
'''Josef Radetzky''' Josef Wenzel grof Radetzky von Radetz (Trebnice, Češka, 2. studenog 1766. – Milano, 5. siječnja 1858.), austrijski feldmaršal i češki plemić.
Novi!!: Laval Nugent i Josef Radetzky · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Laval Nugent i Josip Jelačić · Vidi više »
Kaštel
Kistanja. Kaštel ili kȁstrum (lat.: castrum, engl.: castle) naziv je za antičku utvrdu ili utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor; poglavito uz linije obrambenog limesa.
Novi!!: Laval Nugent i Kaštel · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Laval Nugent i Ljudevit Gaj · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Laval Nugent i London · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Laval Nugent i Mađarska · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Laval Nugent i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Mauzolej
Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.
Novi!!: Laval Nugent i Mauzolej · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Laval Nugent i Napulj · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Laval Nugent i Papa · Vidi više »
Patricij
Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.
Novi!!: Laval Nugent i Patricij · Vidi više »
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
Guvernerova palača Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci je već četiri desetljeća jedno od važnijih stjecišta kulture u gradu.
Novi!!: Laval Nugent i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja · Vidi više »
Prekapanje grobova
Katynu 1943. godine. Snimio Međunarodni odbor Crvenog križa. Prekapanje grobova ili Ekshumacija (lat. ex, humus zemlja) je iskapanje posmrtnih ostataka iz groba nakon određenog vremena proteklog od pokapanja.
Novi!!: Laval Nugent i Prekapanje grobova · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Laval Nugent i Pula · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Laval Nugent i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Laval Nugent i Rim · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Laval Nugent i Rusija · Vidi više »
Stara Sušica
Stara Sušica je mjesto u Hrvatskoj.
Novi!!: Laval Nugent i Stara Sušica · Vidi više »
Stari grad Bosiljevo
Stari grad Bosiljevo je srednjovjekovni utvrđeni grad Bosiljevo.
Novi!!: Laval Nugent i Stari grad Bosiljevo · Vidi više »
Stari grad Dubovac
Stari grad Dubovac je gradina u karlovačkom predjelu Dubovcu.
Novi!!: Laval Nugent i Stari grad Dubovac · Vidi više »
Stelnik
Stelnik je naselje u slovenskoj Općini Kostelu.
Novi!!: Laval Nugent i Stelnik · Vidi više »
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Novi!!: Laval Nugent i Tirol · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Laval Nugent i Trsat · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Laval Nugent i Trst · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Laval Nugent i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Laval Nugent i Venecija · Vidi više »
Vicenza
Vicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana.
Novi!!: Laval Nugent i Vicenza · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Laval Nugent i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vitez (naslov)
gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).
Novi!!: Laval Nugent i Vitez (naslov) · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Laval Nugent i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Laval Nugent i Zagreb · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Laval Nugent i 1. travnja · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Laval Nugent i 11. rujna · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Laval Nugent i 13. kolovoza · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1777. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1793. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1800. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1801. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1807. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1809. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1813. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1815. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1820. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1822. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1824. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1840. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1843. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1846. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1849. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1859. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1862. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1894. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Laval Nugent i 1960. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Laval Nugent i 2017. · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Laval Nugent i 22. kolovoza · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Laval Nugent i 27. kolovoza · Vidi više »
27. veljače
27.
Novi!!: Laval Nugent i 27. veljače · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Laval Nugent i 29. srpnja · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Laval Nugent i 3. studenoga · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Laval Nugent i 30. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Grof Laval Nugent, Laval Nugent von Westmeath.
