Brže od pregledniku!
58 odnosi: Arapski jezik, Autocesta A1, Bakar (grad), Bura, Ciklona, Dioklecijanova palača, Jadransko more, Jug, Jugo, Kilometar na sat, Kopno, Krčki most, Latinski jezik, Levant, Maestral, Makarska, Marjan, Maslenički most, Maslenica, Mehanički valovi, Metar u sekundi, Mjerni instrument, Mletačka Republika, More, Novalja, Oštro, Obala, Oborina, Oluja, Orkan, Otok, Pulenat, Ruže vjetrova, Senj, Sjever, Split, Sredozemlje, Strujanje zraka, Talijanski jezik, Temperatura, Tramontana, Tunel Sveti Rok, Umanjenica, Val, Velebit, Vjetar, Vlažnost zraka, Zapad, Zračna luka „Ruđer Bošković”, Zrak, ..., 1988., 1994., 1996., 1998., 2002., 2003., 21. prosinca, 24. prosinca. Proširite indeks (8 više) »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Lebić i Arapski jezik · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Lebić i Autocesta A1 · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Lebić i Bakar (grad) · Vidi više »
Bura
Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.
Novi!!: Lebić i Bura · Vidi više »
Ciklona
Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno). Ciklona (engl. cyclone, prema grč. ϰύϰλος: krug) ili barički minimum je područje relativno sniženog tlaka zraka u izvantropskim zemljopisnim širinama, s promjerom od 500 kilometara do više tisuća kilometara, u kojem postoji vrtložno strujanje zraka koje se može protezati i kroz cijelu troposferu.
Novi!!: Lebić i Ciklona · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Lebić i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Lebić i Jadransko more · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Lebić i Jug · Vidi više »
Jugo
Jadranskom moru. zadarskoj rivi. Udari juga o gat (Zadar). ''Promenada Škvar'' za vrijeme juga (Orebić). Crikvenici. razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici). Sahare iznad Kufsteina (Austrija). Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h).
Novi!!: Lebić i Jugo · Vidi više »
Kilometar na sat
Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.
Novi!!: Lebić i Kilometar na sat · Vidi više »
Kopno
Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.
Novi!!: Lebić i Kopno · Vidi više »
Krčki most
Krčki most (stari naziv: Titov most) je most koji spaja otok Krk s hrvatskom obalom.
Novi!!: Lebić i Krčki most · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Lebić i Latinski jezik · Vidi više »
Levant
Levant Levant (Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u općem značenju Istok, istočne zemlje.
Novi!!: Lebić i Levant · Vidi više »
Maestral
A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). klase optimist). Bf). Maestral (tal. maestrale od lat. magistralis: glavni vjetar) je stalni vlažni ljetni vjetar umjerene jačine (najčešće od 5 do 8 m/s - od 18 do 30 km/h), koji na hrvatskoj obali Jadrana puše iz sjeverozapadnog i zapadnoga smjera.
Novi!!: Lebić i Maestral · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Lebić i Makarska · Vidi više »
Marjan
Marjan je brdo, poluotok i park šuma smještena na zapadnom dijelu splitskog poluotoka, a i sam čini jedan manji poluotok.
Novi!!: Lebić i Marjan · Vidi više »
Maslenički most
Pogled s mosta na tjesnac Novsko ždrilo Maslenički most (zvan i "Stari Maslenički most" kako bi se razlikovao od "novog" obližnjeg betonskog mosta na autocesti A1) lučni je čelični most preko Novskoga ždrila na Jadranskoj magistrali.
Novi!!: Lebić i Maslenički most · Vidi više »
Maslenica
Maslenica je naselje u Općini Jasenice u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Lebić i Maslenica · Vidi više »
Mehanički valovi
moru. Primjer longitudinalnog vala. Primjer transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Mehanički valovi (na primjer zvuk) šire se u elastičnom mediju (na primjer zrak, voda) titranjem čestica povezanih elastičnim silama oko ravnotežnoga položaja; energija valova to je veća što je veća amplituda titranja, a izvor valova svako je tijelo koje titra (na primjer izvor zvuka može biti žica glazbenog instrumenta).
Novi!!: Lebić i Mehanički valovi · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Lebić i Metar u sekundi · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Lebić i Mjerni instrument · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Lebić i Mletačka Republika · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Lebić i More · Vidi više »
Novalja
Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Novi!!: Lebić i Novalja · Vidi više »
Oštro
Oštro (tal. ostro od lat. auster: južni vjetar) ili loštrac je topao i vlažan južni vjetar koji se najčešće pojavljuje na otvorenome moru kada se približava ciklona sa sjeverozapada ili zapada.
Novi!!: Lebić i Oštro · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Lebić i Obala · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Lebić i Oborina · Vidi više »
Oluja
Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.
Novi!!: Lebić i Oluja · Vidi više »
Orkan
moru. kopnu (Uragan Katrina). Orkan (niz. orkaan orkan, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar (oluja), orkanski vjetar i orkan.
Novi!!: Lebić i Orkan · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Lebić i Otok · Vidi više »
Pulenat
Pulenat (tal. ponente što znači zapad) je zapadni vjetar, kod nas vrlo rijedak.
Novi!!: Lebić i Pulenat · Vidi više »
Ruže vjetrova
Graf ruže vjetrova Ruže vjetrova su grafički prikazi smjera i jačine puhanja vjetra na nekom mjestu.
Novi!!: Lebić i Ruže vjetrova · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lebić i Senj · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Lebić i Sjever · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Lebić i Split · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Lebić i Sredozemlje · Vidi više »
Strujanje zraka
krilu zrakoplova. Zemlji. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka. Strujanje zraka ne ovisi samo o silama koje djeluju u atmosferi, nego i o trenutnom stanju atmosfere.
Novi!!: Lebić i Strujanje zraka · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Lebić i Talijanski jezik · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Lebić i Temperatura · Vidi više »
Tramontana
Oblaci nastali od tramontane u mjestu Port-Leucate (Aude, južna Francuska). Tramontana u Piranu. Tramontana (lat. trānsmontānus: preko planina) ili tramuntana i tremontana jest hladan, suh vjetar koji se spušta s planina sjevernoga Sredozemlja i jadranskoga priobalja.
Novi!!: Lebić i Tramontana · Vidi više »
Tunel Sveti Rok
Tunel Sveti Rok je cestovni tunel u Lici, na autocesti A1 od Zagreba do Dubrovnika.
Novi!!: Lebić i Tunel Sveti Rok · Vidi više »
Umanjenica
Umanjenica ili deminutiv (lat. deminutivum) je imenica s umanjenim značenjem.
Novi!!: Lebić i Umanjenica · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Lebić i Val · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lebić i Velebit · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Lebić i Vjetar · Vidi više »
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Novi!!: Lebić i Vlažnost zraka · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Lebić i Zapad · Vidi više »
Zračna luka „Ruđer Bošković”
Zračna luka Ruđer Bošković jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Lebić i Zračna luka „Ruđer Bošković” · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Lebić i Zrak · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Lebić i 1988. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Lebić i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Lebić i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Lebić i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Lebić i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Lebić i 2003. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Lebić i 21. prosinca · Vidi više »
24. prosinca
24.
Novi!!: Lebić i 24. prosinca · Vidi više »
