Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Liguri

Indeks Liguri

Liguri (grč.:; lat.: Ligures, jednina Ligus ili Ligur) jesu antički narod koji je dao svoje ime talijanskoj pokrajini Liguriji koja se nekoć protezala od sjeverne Italije do južne Galije.

54 odnosi: Algarve, Andaluzija, Aosta, Apenini, Atena, Austrija, Švicarska, Bavarska, Bitka kod Zame, Drugi punski rat, Elba, Emilia-Romagna, Etiopija, Etruščani, Francuska, Gali, Galija, Genova, Grčki jezik, Grci, Gusari, Hanibal, Heziod, Iberi, Indoeuropljani, Italici, Italija, Italski jezici, Kartaga, Kelti, Keltski jezici, Korzika, Latinski jezik, Ligurija, Lombardija, Marseille, Pijemont, Plutarh, Portugal, Provansa, Rajna, Rhône, Rimljani, Sardinija, Sicilija, Sjeverno more, Skiti, Sufiks, Taurini, Ticino, ..., Toponim, Toskana, 155. pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (4 više) »

Algarve

Panorama Ponta da Piedade. Plaža bližu mjesta Ferragudo (1994) Obala Algarve Algarve (od arapskog „al garb“ (الغرب) zapad) najjužnija je od 5 regija kontinentalnog Portugala.

Novi!!: Liguri i Algarve · Vidi više »

Andaluzija

Andaluzija (špa. Andalucía) je španjolska autonomna zajednica, smještena na jugu Pirenejskog poluotoka.

Novi!!: Liguri i Andaluzija · Vidi više »

Aosta

Aosta (francuski: Aoste) je glavni grad talijanske autonomne regije - Valle d'Aosta od 34 657 stanovnika.

Novi!!: Liguri i Aosta · Vidi više »

Apenini

Reljef Apenina. Apenini su planinski lanac dug otprilike 1200 km koji se proteže na istočnoj obali Italije, od sjevera do juga polutoka.

Novi!!: Liguri i Apenini · Vidi više »

Atena

* Atena (grad), glavni grad Grčke.

Novi!!: Liguri i Atena · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Liguri i Austrija · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Liguri i Švicarska · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Liguri i Bavarska · Vidi više »

Bitka kod Zame

Bitka kod Zame vodila se 202. pr. Kr. između snaga Rimske Republike i Kartage, obilježivši kraj Drugog punskog rata.

Novi!!: Liguri i Bitka kod Zame · Vidi više »

Drugi punski rat

Drugi punski rat (proljeće 218. pr. Kr. - 201. pr. Kr.;, ancient.eu, pristupljeno 2. rujna 2018. također poznat pod nazivom Hannibalski rat ili Rat protiv Hannibala) bio je drugi od tri velika rata između Rima i Kartage te ujedno jedan od najvećih i najdestruktivnijih ratova antičke povijesti.

Novi!!: Liguri i Drugi punski rat · Vidi više »

Elba

Elba talijanski je otok u Toskani, a nalazi se 20 km od obale.

Novi!!: Liguri i Elba · Vidi više »

Emilia-Romagna

Emilia-Romagna je administrativna regija u Sjevernoj Italiji koju čine dvije povijesne regije - Emilia i Romagna.

Novi!!: Liguri i Emilia-Romagna · Vidi više »

Etiopija

Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.

Novi!!: Liguri i Etiopija · Vidi više »

Etruščani

Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda. Etruščani (tal., lat. Etrusci, Tusci) ili Etrurci su drevni narod koji je u starom vijeku živio na dijelu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Liguri i Etruščani · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Liguri i Francuska · Vidi više »

Gali

Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.

Novi!!: Liguri i Gali · Vidi više »

Galija

* Galija (brod), (grčki γαλέα - galea), antički brod kojeg su u potpunosti pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.

Novi!!: Liguri i Galija · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Liguri i Genova · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Liguri i Grčki jezik · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Liguri i Grci · Vidi više »

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.

Novi!!: Liguri i Gusari · Vidi više »

Hanibal

Hanibal (punski za „dar Baalov” ili „milost Baalova”), kartažanski vojskovođa (247. pr. Kr. – 182. pr. Kr.). Prema mnogima najsposobniji vojskovođa svih vremena.

Novi!!: Liguri i Hanibal · Vidi više »

Heziod

''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.

Novi!!: Liguri i Heziod · Vidi više »

Iberi

La Dama de Elche Jedan od najljepših sačuvanih primjeraka iberske kulture Iberi su skupina naroda koja se naseljavaju na jug i istok Pirinejskog poluotoka i na jug Francuske, prije dolaska indoeuropskih naroda, te koji unatoč svojoj raznolikosti iskazuju zajedničke osobine.

Novi!!: Liguri i Iberi · Vidi više »

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Novi!!: Liguri i Indoeuropljani · Vidi više »

Italici

Italici.- Kolektivni naziv za grupu ranih indoeuropskih naroda koji u II.

Novi!!: Liguri i Italici · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Liguri i Italija · Vidi više »

Italski jezici

Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Liguri i Italski jezici · Vidi više »

Kartaga

Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.

Novi!!: Liguri i Kartaga · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Liguri i Kelti · Vidi više »

Keltski jezici

Keltski jezici su jezici potekli od proto keltskog ili "običnog keltskog", jedne grane veće zajednice indoeuropskih jezika.

Novi!!: Liguri i Keltski jezici · Vidi više »

Korzika

Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.

Novi!!: Liguri i Korzika · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Liguri i Latinski jezik · Vidi više »

Ligurija

Ligurija je regija na sjeverozapadu Italije, treća najmanja talijanska regija.

Novi!!: Liguri i Ligurija · Vidi više »

Lombardija

Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.

Novi!!: Liguri i Lombardija · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Liguri i Marseille · Vidi više »

Pijemont

Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.

Novi!!: Liguri i Pijemont · Vidi više »

Plutarh

Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija. Plutarh je proputovao čitavo Sredozemlje uključujući i dva putovanja u Rim. Imao je velik broj utjecajnih rimskih prijatelja, a među njima i dvojicu važnih rimskih Senatora: Soscija Senecija i Fundana kojima je posvetio neka od kasnijih djela. Najveći dio života proveo je u Heroneji, bio je posvećen misterijama grčkoga boga Apolona. Njegove dužnosti starijeg od dvojice Apolonovih svećenika u proročištu u Delfima (gdje je bio odgovoran za interpretiranje Pitijinih proricanja) očigledno mu nisu oduzimale mnogo vremena, vodio je vrlo aktivan društveni i građanski život i napisao veliki broj spisa od kojih su mnogi sačuvani do danas. Za njega se veže poznata rečenica: Um nije posuda koju treba napuniti, nego vatra koju treba rasplamsati.

Novi!!: Liguri i Plutarh · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Liguri i Portugal · Vidi više »

Provansa

Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.

Novi!!: Liguri i Provansa · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Liguri i Rajna · Vidi više »

Rhône

Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.

Novi!!: Liguri i Rhône · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Liguri i Rimljani · Vidi više »

Sardinija

Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.

Novi!!: Liguri i Sardinija · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Liguri i Sicilija · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Liguri i Sjeverno more · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Liguri i Skiti · Vidi više »

Sufiks

Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.

Novi!!: Liguri i Sufiks · Vidi više »

Taurini

Cisalpinska Galija Taurini ili Taurisci bili su galsko keltsko-ligurijsko pleme.

Novi!!: Liguri i Taurini · Vidi više »

Ticino

Kanton Ticino (lokalni dijalekt: Tesìn; njemački, francuski i retoromanski: Tessin) ili službeno Republika i Kanton Ticino (Repubblica e Cantone Ticino) je najjužniji kanton u Švicarskoj.

Novi!!: Liguri i Ticino · Vidi više »

Toponim

Toponimi (grč.

Novi!!: Liguri i Toponim · Vidi više »

Toskana

Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.

Novi!!: Liguri i Toskana · Vidi više »

155. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Liguri i 155. pr. Kr. · Vidi više »

6. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Liguri i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »