Brže od pregledniku!
186 odnosi: Ana Karić, Ante Starčević, Antika, Apijan iz Aleksandrije, August, Autocesta, Autocesta A1, Avari, Široka Kula, Željezno doba, Željko Holjevac, Balkanski poluotok, Ban, Banat, Boričevac, Borna, Bosna, Brinje, Brlog (Otočac), Bunić, Bunjevci, Cetina, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Damir Karakaš, Darko Milinović, Davor Marijan, Domovinski rat, Donje Pazarište, Donji Lapac, Dražen Bobinac, Državna cesta D1, Drugi svjetski rat, Etnogeneza, Ferdinand Kovačević, Fran Kurelac, Franci, Franjo Šimić, Franjo Sudar, Frankapani, Gacka (regija), Gacka (rijeka), Gacko polje, Geografija (Ptolomej), Gerilsko ratovanje, Gorski kotar, Gospić, Goti, Gračac, Gradina (tip naselja), ..., Grga Rupčić, Habsburg, Histri, Hrvati, Hrvatska, Ikavski govor, Ilija Ivezić, Ilirik, Indoeuropljani, Islam, Ivan Devčić (hrvatski književnik), Ivana Brkljačić, Ivica Frković, Janko Vuković Podkapelski, Japodi, Jezero, Josip Čorak, Josipdol, Jovanka Broz, Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata, Jure Turić, Karlovačka županija, Katoličanstvo, Klaudije Ptolemej, Knin, Konstantin VII. Porfirogenet, Korenica, Kosinj, Kosinjska tiskara, Kosinjski most, Krbava, Krbavska biskupija, Krbavska bitka, Krbavsko polje, Kromanjonac, Krumpir, Kvarnerski zaljev, Kvarte, Latinski jezik, Lička Plješivica, Ličko polje (Lika), Ličko-senjska županija, Liburni, Lika (rijeka), Ljudevit Posavski, Lovinac, Ludvig I. Pobožni, Luka Perković, Mala Kapela, Mamuti, Marko Mesić, Marko Slivarić, Medak, Miroslav Kraljević, Misal po zakonu rimskoga dvora, Mlađe kameno doba, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Neandertalac, Nezavisna Država Hrvatska, Nikica Valentić, Nikola Mašić, Nikola Tesla, Nomadi, Novogrčki jezik, O upravljanju Carstvom, Obrovac, Ogulin, Osmansko Carstvo, Otočac, Otuča, Palanka (Gračac), Partizani, Pećinski park Grabovača, Perušić, Plaški, Plinije Stariji, Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija), Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu, Prijeboj (Plitvička Jezera), Primorska Hrvatska (kneževina), Prozor (Otočac), Prvi svjetski rat, Rade Šerbedžija, Ratarstvo, Ribnik, Rijeka, Rimska Republika, Romanski jezici, Rudopolje, Saborsko, Sandžak, Senj, Sivi vuk, Slaveni, Slavko Štimac, Srb, Srbi, Sredozemlje, Srijem, Starije kameno doba, Stjepan Sarkotić, Stočarstvo, Tabula Peutingeriana, Tomislav Tomljenović, Turizam, Udbina, Ujedinjeni narodi, Una, Velebit, Velika Kapela, Visoravan, Vlasi, Vojna krajina, Vratnik (Senj), Vrhovine, Zadarska županija, Zapadno Rimsko Carstvo, Zemljopisno područje, Zrmanja, 1160., 1463., 1493., 1522., 1524., 1580., 1714., 1746., 1881., 1941., 1945., 1991., 1995., 20. stoljeće, 2011., 4. travnja. Proširite indeks (136 više) »
Ana Karić
Ana Karić (Perušić, 13. svibnja 1941. – Zagreb, 9. listopada 2014.), bila je hrvatska filmska, kazališna i televizijska glumica.
Novi!!: Lika i Ana Karić · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Lika i Ante Starčević · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Lika i Antika · Vidi više »
Apijan iz Aleksandrije
Apijan iz Aleksandrije (grč. ’Aππιανός ’Aλεξανδρεΰς; lat. Appianus Alexandrinus) (rođen oko 95. godine, umro je oko 165. godine) je rimski povjesničar, koji je pisao za vrijeme careva Trajana, Hadrijana i Antonina Pia.
Novi!!: Lika i Apijan iz Aleksandrije · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Lika i August · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Lika i Autocesta · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Lika i Autocesta A1 · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Lika i Avari · Vidi više »
Široka Kula
Široka Kula je selo u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Široka Kula · Vidi više »
Željezno doba
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Lika i Željezno doba · Vidi više »
Željko Holjevac
Željko Holjevac (Brinje, 15. prosinca 1973.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Lika i Željko Holjevac · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Lika i Balkanski poluotok · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Lika i Ban · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Lika i Banat · Vidi više »
Boričevac
Boričevac je naselje u Ličko–senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Boričevac · Vidi više »
Borna
Borna, hrvatski knez (~810., druga polovica VIII. st. – ?, 821.). Prema starijoj historiografiji, vjerojatno sin i nasljednik kneza Višeslava.
Novi!!: Lika i Borna · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Lika i Bosna · Vidi više »
Brinje
Brinje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Brinje · Vidi više »
Brlog (Otočac)
Brlog je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Brlog (Otočac) · Vidi više »
Bunić
Bunić je naselje u Hrvatskoj, mikroregija Lika-Krbava, nalazi se u općini Udbini.
Novi!!: Lika i Bunić · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Lika i Bunjevci · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Lika i Cetina · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Dalmacija · Vidi više »
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Novi!!: Lika i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »
Damir Karakaš
Damir Karakaš (Plašćica kraj Brinja, 21. studenog 1967.) hrvatski je književnik.
Novi!!: Lika i Damir Karakaš · Vidi više »
Darko Milinović
Darko Milinović (Gospić, 25. travnja 1963.), hrvatski političar, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske.
Novi!!: Lika i Darko Milinović · Vidi više »
Davor Marijan
Davor Marijan (Priluka, 1966.), hrvatski vojni povjesničar i autor više knjiga o Domovinskom ratu.
Novi!!: Lika i Davor Marijan · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Lika i Domovinski rat · Vidi više »
Donje Pazarište
Donje Pazarište je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Donje Pazarište · Vidi više »
Donji Lapac
Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Donji Lapac · Vidi više »
Dražen Bobinac
Dražen Bobinac (1953. – 2010.), hrvatski političar, saborski zastupnik, visoki lokalni dužnosnik, visoki ratni civilni dužnosnik, časnik HV, pionir demokratizacijskih procesa i uvođenja višestranačja na prostoru Like, Gacke i Krbave.
Novi!!: Lika i Dražen Bobinac · Vidi više »
Državna cesta D1
D1, državna cesta u smjeru sjever-jug od graničnog prijelaza (GP) Macelj (granica Republike Slovenije) preko Krapine, Zagreba, Karlovca, Gračaca, Knina, Sinja do Splita.
Novi!!: Lika i Državna cesta D1 · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Lika i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Etnogeneza
Etnogeneza je pojam koji opisuje stvaranje jednog naroda.
Novi!!: Lika i Etnogeneza · Vidi više »
Ferdinand Kovačević
Fedinand Kovačević (Gospić, 25. travnja 1838. – Zagreb, 27. svibnja 1913.), inženjer, izumitelj, stručni pisac, pionir hrvatske telegrafije.
Novi!!: Lika i Ferdinand Kovačević · Vidi više »
Fran Kurelac
Fran Kurelac (Bruvno u Lici, 14. siječnja 1811. – Zagreb, 18. lipnja 1874.), hrvatski književnik i filolog.
Novi!!: Lika i Fran Kurelac · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Lika i Franci · Vidi više »
Franjo Šimić
Franjo Šimić (25. svibnja 1900. – 9. kolovoza 1944.), hrvatski vojnik, časnik u vojskama Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Lika i Franjo Šimić · Vidi više »
Franjo Sudar
Franjo Sudar (Brušane kraj Gospića, 23. ožujka 1903. - ?), hrvatski vojnik, pukovnik Ustaške vojnice.
Novi!!: Lika i Franjo Sudar · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Lika i Frankapani · Vidi više »
Gacka (regija)
Gacka, Tonkovića vrilo rijeke Gacke Gacka je naziv za područje oko rijeke Gacke.
Novi!!: Lika i Gacka (regija) · Vidi više »
Gacka (rijeka)
Gacka je rijeka ponornica duga 61 km sa svojim pritokama, a izvire ispod Godače i Venca u Sincu.
Novi!!: Lika i Gacka (rijeka) · Vidi više »
Gacko polje
Pogled na Gacko polje Gacko polje Pogled na Velebit Gacko polje je veće i visoko krško polje u Lici, Hrvatska.
Novi!!: Lika i Gacko polje · Vidi više »
Geografija (Ptolomej)
Geografija ili Priručnik geografije (starogrč. Γεωγραφικὴ Ὑφήγησις Geographike Hyphegesis; lat. Geographia ili stariji naziv Cosmographia), najvažnije Ptolomejevo djelo izuzevši Almagest.
Novi!!: Lika i Geografija (Ptolomej) · Vidi više »
Gerilsko ratovanje
Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.
Novi!!: Lika i Gerilsko ratovanje · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Lika i Gorski kotar · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Gospić · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Lika i Goti · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Lika i Gračac · Vidi više »
Gradina (tip naselja)
Gradina Grižane-Belgrad Gradine (gradišta) ostaci su utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama koje se grade od prapovijesti pa sve do srednjeg vijeka.
Novi!!: Lika i Gradina (tip naselja) · Vidi više »
Grga Rupčić
Grga Rupčić prof.
Novi!!: Lika i Grga Rupčić · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Lika i Habsburg · Vidi više »
Histri
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede.Histri su pleme doseljeno u II.
Novi!!: Lika i Histri · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Lika i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lika i Hrvatska · Vidi više »
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Novi!!: Lika i Ikavski govor · Vidi više »
Ilija Ivezić
Ilija Ivezić (Gračac, 20. srpnja 1926. – 14. travnja 2016.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Lika i Ilija Ivezić · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Lika i Ilirik · Vidi više »
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Novi!!: Lika i Indoeuropljani · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Lika i Islam · Vidi više »
Ivan Devčić (hrvatski književnik)
Ivan Devčić (1857. – 1908.), hrvatski je učitelj, povijesni pisac, pripovjedač, i publicist.
Novi!!: Lika i Ivan Devčić (hrvatski književnik) · Vidi više »
Ivana Brkljačić
Ivana Brkljačić (Villingen-Schwenningen, 25. siječnja 1983.), hrvatska atletičarka, hrvatska prvakinja i rekorderka u bacanju kladiva te prva hrvatska atletičarka koja je kladivom prebacila 70m (2005.https://www.iaaf.org/athletes/croatia/ivana-brkljacic-134543)http://www.has.hr/index.php/tablice/tablice-svih-vremena/tablice-svih-vremena-zene/43-tablice-svih-vremena/enske/77-kladivo i 60m (2000.). Rodom je iz Like, iz obitelji bunjevačkih Hrvata.
Novi!!: Lika i Ivana Brkljačić · Vidi više »
Ivica Frković
Ivica Frković (Lički Novi, 3. veljače 1894. - Buenos Aires 21. veljače 1980.) bio je hrvatski ministar šuma i ruda za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Lika i Ivica Frković · Vidi više »
Janko Vuković Podkapelski
Janko pl.
Novi!!: Lika i Janko Vuković Podkapelski · Vidi više »
Japodi
ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.
Novi!!: Lika i Japodi · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Lika i Jezero · Vidi više »
Josip Čorak
Josip Čorak Josip Čorak (Rastoka, 14. lipnja 1943. – ?, 28. studenoga 2023.) bio je hrvatski hrvač.
Novi!!: Lika i Josip Čorak · Vidi više »
Josipdol
Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, na sjeveru Like, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Lika i Josipdol · Vidi više »
Jovanka Broz
Tita Jovanka Broz 1971. godine Jovanka Budisavljević Broz (Pećane, 7. prosinca 1924. − Beograd, 20. listopada 2013.) je bila jugoslavenska partizanka i žena bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.
Novi!!: Lika i Jovanka Broz · Vidi više »
Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata
Najveće za sada poznata masovna grobnica Hrvata: Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata ili Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata označavaju niz zločina nad zarobljenim pripadnicima poraženih vojski, civilima protivnicima komunističkog režima i njihovih obitelji od strane totalitarnog režima pod vrhovnim zapovjedništvom Josipa Broza Tita neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali i u godinama poraća.
Novi!!: Lika i Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata · Vidi više »
Jure Turić
dr.
Novi!!: Lika i Jure Turić · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Karlovačka županija · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Lika i Katoličanstvo · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Lika i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Lika i Knin · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Lika i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Korenica
Korenica je naselje u Lici i sjedište općine Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Korenica · Vidi više »
Kosinj
Kosinjska dolina. Kosinjski most. Kosinj ili Kosinjska dolina je mikroregija i dolina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Kosinj · Vidi više »
Kosinjska tiskara
Kosinjska tiskara najstarija je tiskara u Hrvatskoj i na slavenskom jugu za koju se osnovano pretpostavlja da se nalazila u gradu Kosinju (srednjovjekovni burg), na području zaselka Kosinjski Ribnik, na arheološkom i povijesnom lokalitetu u području Kosinjskog Bakovca, u blizini sela Gornjeg Kosinja.
Novi!!: Lika i Kosinjska tiskara · Vidi više »
Kosinjski most
Kosinjski most Kosinjski most kameni je most preko rijeke Like koji spaja Gornji i Donji Kosinj.
Novi!!: Lika i Kosinjski most · Vidi više »
Krbava
Krbava je kraj u istočnoj Lici, Republika Hrvatska.
Novi!!: Lika i Krbava · Vidi više »
Krbavska biskupija
Krbavska ili Modruška biskupija naziv je za povijesnu biskupiju koja se prostirala preko Bosne i Hercegovine do Vinodola.
Novi!!: Lika i Krbavska biskupija · Vidi više »
Krbavska bitka
Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Novi!!: Lika i Krbavska bitka · Vidi više »
Krbavsko polje
Krbavsko polje Krbava je mikroregija u Hrvatskoj, a spada u regiju Lika.
Novi!!: Lika i Krbavsko polje · Vidi više »
Kromanjonac
Ženska lubanja kromanjonke Starac iz Cro-Magnona(CRo-Magnon 1), odrasla osoba koja je patila od rijetke koštane degeneracije Oštrica koju su izradili Kromanjonci CroMagnon2 - nalaz fosilne lubanje kromanjonca Kromajonac ili kromanjonski čovjek je prethodnik ili podvrsta suvremene ljudske vrste Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta, dio Azije i na sjeveru Afrike Pojavljuju se oko 35.000 godina pr.
Novi!!: Lika i Kromanjonac · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Lika i Krumpir · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Lika i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Kvarte
Kvarte je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Lika i Kvarte · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Lika i Latinski jezik · Vidi više »
Lička Plješivica
Lička Plješivica je planina u Hrvatskoj, a jedan manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Lika i Lička Plješivica · Vidi više »
Ličko polje (Lika)
Ličko polje, polje u kršu Like, uz istočne padine Velebita; obuhvaća 465 km².
Novi!!: Lika i Ličko polje (Lika) · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Lika i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Novi!!: Lika i Liburni · Vidi više »
Lika (rijeka)
Lika je rijeka ponornica u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Lika (rijeka) · Vidi više »
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Novi!!: Lika i Ljudevit Posavski · Vidi više »
Lovinac
Lovinac je općina u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Lovinac · Vidi više »
Ludvig I. Pobožni
Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.
Novi!!: Lika i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »
Luka Perković
* Luka Perković (književnik).
Novi!!: Lika i Luka Perković · Vidi više »
Mala Kapela
Mala Kapela planinski je lanac u Hrvatskoj, nalazi se na sjeveru Like, a pruža se od Velike Kapele na zapadu do Plitvičkih jezera na istoku te od Josipdolske, Plaščanske i Saborčanske doline na sjeveru do Gacke i Krbave na jugu.
Novi!!: Lika i Mala Kapela · Vidi više »
Mamuti
Mamuti (lat.: Mammuthus) su izumrli rod životinja iz porodice surlaša (Proboscidea), u koju spadaju i slonovi.
Novi!!: Lika i Mamuti · Vidi više »
Marko Mesić
Spomenik popu '''Marku Mesiću''' u Brinju Marko Mesić (1640. – Karlobag, 2. veljače 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.
Novi!!: Lika i Marko Mesić · Vidi više »
Marko Slivarić
Marko plemeniti Slivarić, barun od Heldenbourga (Marc Slivarich de Heldenbourg) (Vrčin Dol, 12. listopada 1762. – Gignac, 27. kolovoza 1838.), bio je hrvatski general u Napoleonovoj vojsci.
Novi!!: Lika i Marko Slivarić · Vidi više »
Medak
Medak (lat. Ausancalio) je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Medak · Vidi više »
Miroslav Kraljević
Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar i kipar.
Novi!!: Lika i Miroslav Kraljević · Vidi više »
Misal po zakonu rimskoga dvora
Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ''Misal po zakonu rimskoga dvora'' Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno.
Novi!!: Lika i Misal po zakonu rimskoga dvora · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Lika i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Lika i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.
Novi!!: Lika i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »
Neandertalac
Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.
Novi!!: Lika i Neandertalac · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Lika i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikica Valentić
Nikica Valentić (Gospić, 24. studenoga 1950. – Zagreb, 3. svibnja 2023.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Lika i Nikica Valentić · Vidi više »
Nikola Mašić
Grob Nikole Mašića na Mirogoju s ćirilićnim natpisom ispod: Vječnaja pamjat! (vječan spomen) Nikola Mašić (Otočac, 28. studenog 1852. – Zagreb, 4. lipnja 1902.), hrvatski slikar srpske narodnosti.
Novi!!: Lika i Nikola Mašić · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Lika i Nikola Tesla · Vidi više »
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Novi!!: Lika i Nomadi · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Lika i Novogrčki jezik · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Lika i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Obrovac
Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Obrovac · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Lika i Ogulin · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Lika i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Otočac · Vidi više »
Otuča
Otuča (Otuća) je rijeka ponornica u Gračačkom polju, Hrvatska.
Novi!!: Lika i Otuča · Vidi više »
Palanka (Gračac)
Palanka ili Hrvatska Palanka je naselje u Hrvatskoj u Zadarskoj županiji, Općina Gračac, smješteno pri dnu doline gornje Zrmanje ispod starohrvatskog obrambenog grada "Zvonigrada".
Novi!!: Lika i Palanka (Gračac) · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Lika i Partizani · Vidi više »
Pećinski park Grabovača
Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić.
Novi!!: Lika i Pećinski park Grabovača · Vidi više »
Perušić
Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Perušić · Vidi više »
Plaški
Plaški je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Lika i Plaški · Vidi više »
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Novi!!: Lika i Plinije Stariji · Vidi više »
Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)
Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvice Plitvička Jezera su općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija) · Vidi više »
Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu
Popis masovnih ratnih zločina nad Hrvatima i Hrvatskoj odanim pripadnicima nacionalnih manjina u Domovinskom ratu. Lokacije na kojima su pronađene masovne grobnice u koje su velikosrpski agresori bacali tijela Hrvata i Hrvatima i Hrvatskoj odanim pripadnicima nacionalnih manjina.
Novi!!: Lika i Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu · Vidi više »
Prijeboj (Plitvička Jezera)
Prijeboj (Priboj) je selo u općini Plitvička Jezera, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Prijeboj (Plitvička Jezera) · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Lika i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Prozor (Otočac)
Prozor je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Prozor (Otočac) · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Lika i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rade Šerbedžija
Rade Šerbedžija (Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946.) hrvatski je filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik.
Novi!!: Lika i Rade Šerbedžija · Vidi više »
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Novi!!: Lika i Ratarstvo · Vidi više »
Ribnik
Ribnik je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Lika i Ribnik · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Lika i Rijeka · Vidi više »
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Novi!!: Lika i Rimska Republika · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Lika i Romanski jezici · Vidi više »
Rudopolje
Rudopolje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Vrhovine, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Lika i Rudopolje · Vidi više »
Saborsko
Saborsko je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Lika i Saborsko · Vidi više »
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Lika i Sandžak · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lika i Senj · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Lika i Sivi vuk · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Lika i Slaveni · Vidi više »
Slavko Štimac
Slavko Štimac (Konjsko Brdo kraj Perušića, 15. listopada 1960.) je hrvatski i srbijanski filmski glumac.
Novi!!: Lika i Slavko Štimac · Vidi više »
Srb
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Novi!!: Lika i Srb · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Lika i Srbi · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Lika i Sredozemlje · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Lika i Srijem · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Lika i Starije kameno doba · Vidi više »
Stjepan Sarkotić
Stjepan barun Sarkotić (njemački: Stefan Sarkotic Freiherr von Lovcen; Sinac kod Otočca 4. listopada 1858. – Beč, 16. listopada 1939.) bio je hrvatski general Austro-Ugarske vojske, posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore.
Novi!!: Lika i Stjepan Sarkotić · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Lika i Stočarstvo · Vidi više »
Tabula Peutingeriana
Tabula Peutingeriana je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeću, a precrtana u 13.
Novi!!: Lika i Tabula Peutingeriana · Vidi više »
Tomislav Tomljenović
Dr.
Novi!!: Lika i Tomislav Tomljenović · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Lika i Turizam · Vidi više »
Udbina
Udbina je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Udbina · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Lika i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Lika i Una · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Velebit · Vidi više »
Velika Kapela
Velika Kapela je planinski lanac u Hrvatskoj, nalazi se na istoku Gorskog kotara.
Novi!!: Lika i Velika Kapela · Vidi više »
Visoravan
Venezueli Visoravan (još i zaravan) označava ravničarski ili lagano brežuljkast krajolik ili regiju koja je znatno viša od okolnih područja ili njihovih dijelova.
Novi!!: Lika i Visoravan · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Lika i Vlasi · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Lika i Vojna krajina · Vidi više »
Vratnik (Senj)
Vratnik je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Senja, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Lika i Vratnik (Senj) · Vidi više »
Vrhovine
Vrhovine su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Vrhovine · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Lika i Zadarska županija · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Lika i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Lika i Zemljopisno područje · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Lika i Zrmanja · Vidi više »
1160.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1160. · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1463. · Vidi više »
1493.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1493. · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1522. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1524. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1580. · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1714. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1746. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1881. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1945. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 1995. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 20. stoljeće · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Lika i 2011. · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Lika i 4. travnja · Vidi više »
