Brže od pregledniku!
41 odnosi: Bnei Yehuda Tel-Aviv, CSKA Moskva, Egipat, Estonija, Estonska nogometna reprezentacija, Francuska, Gražvydas Mikulėnas, Gruzijska nogometna reprezentacija, Izrael, Kaunas, Košarka, Kup UEFA, Latvija, Litva, Pariz, Riga, Sovjetski Savez, Tel Aviv, UEFA Liga prvaka, 1. lipnja, 1923., 1924., 1930., 1934., 1938., 1940., 1950., 1960., 1990., 1992., 1994., 1995., 1996., 20. svibnja, 2003., 2004., 2005., 2010., 2012., 24. lipnja, 27. svibnja.
Bnei Yehuda Tel-Aviv
Bnei Yehuda Tel Aviv izraelski je nogometni klub iz grada Tel Aviva.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Bnei Yehuda Tel-Aviv · Vidi više »
CSKA Moskva
Moskovski CSKA jedno je od najuspješnijih i najpoznatijih športskih društava na svijetu.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i CSKA Moskva · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Egipat · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Estonija · Vidi više »
Estonska nogometna reprezentacija
Estonska nogometna reprezentacija predstavlja Estoniju u sportu nogometu.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Estonska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Francuska · Vidi više »
Gražvydas Mikulėnas
Gražvydas Mikulėnas (Vilnius, Litva, 18. prosinca 1973.) je bivši litavski nogometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Gražvydas Mikulėnas · Vidi više »
Gruzijska nogometna reprezentacija
Gruzijska nogometna reprezentacija predstavlja Gruziju u međunarodnim natjecanjima u nogometu.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Gruzijska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Izrael · Vidi više »
Kaunas
Kaunas (slav. Kovno), znan pod još nekoliko imena, je drugi najveći grad u Litvi i bivši privremeni glavni grad.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Kaunas · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Košarka · Vidi više »
Kup UEFA
Kup UEFA je bivše UEFA-ino natjecanje, drugo po jačini nakon UEFA-ine Lige prvaka. Ustanovljeno je 1955. godine kao Kup velesajamskih gradova. Prvo izdanje se igralo između 1956. i 1958., a uglavnom su sudjelovali klubovi iz gradova koji su imali godišnje sajmove, ali i gradske reprezentacije gradova poput Barcelone, Londona, Birminghama, Zagreba, Basela, Beograda. Od 1971., natjecanje se zove Kup UEFA i u njemu tradicionalno sudjeluju klubovi koji su doprvaci ili visoko plasirani u nacionalnim prvenstvima svojih država, a broj klubova pojedine zemlje se određuje po tzv. UEFA-inim koeficijentima. Posljednji prvak je ukrajinski Šahtar iz Donjecka, koji je 20. svibnja 2009. u finalu pobijedio Werder Bremen rezultatom 2:1, nakon produžetaka. Finale je odigrano u Istanbulu, na stadionu Şükrü Saracoğlu. Od sezone 2009./10., Kup UEFA (zajedno s Intertoto kupom) mijenja se u novo natjecanje, UEFA-inu Europsku ligu.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Kup UEFA · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Latvija · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Litva · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Pariz · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Riga · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Sovjetski Savez · Vidi više »
Tel Aviv
Tel Aviv-Yafo (hebrejski: תֶּל אָבִיב-יָפוֹ, arapski: تَلْ اَبِيبْ-يَافَا Tal Abīb-Yāfā), prema nekim izvorima Tel Aviv-Jaffa, ili skraćeno Tel Aviv, izraelski grad na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i Tel Aviv · Vidi više »
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i UEFA Liga prvaka · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1. lipnja · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1924. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1930. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1934. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1940. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1950. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1960. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 1996. · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 20. svibnja · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 2005. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 2010. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 2012. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 24. lipnja · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Litavska nogometna reprezentacija i 27. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Litvanska nogometna reprezentacija.
