Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Gospićko-senjska biskupija i Ličko-senjska županija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Gospićko-senjska biskupija i Ličko-senjska županija

Gospićko-senjska biskupija vs. Ličko-senjska županija

Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije. Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

Sličnosti između Gospićko-senjska biskupija i Ličko-senjska županija

Gospićko-senjska biskupija i Ličko-senjska županija imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Gospić, Gospićka katedrala, Hrvatska, Lička Plješivica, Lika, Nacionalni park Plitvička jezera, Otočac, Senj, Smiljan, Udbina, Velebit, Zdenko Križić.

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Gospić i Gospićko-senjska biskupija · Gospić i Ličko-senjska županija · Vidi više »

Gospićka katedrala

Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću uzdignuta je na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve 25. svibnja 2000. godine, osnutkom Gospićko-senjske biskupije.

Gospićka katedrala i Gospićko-senjska biskupija · Gospićka katedrala i Ličko-senjska županija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Gospićko-senjska biskupija i Hrvatska · Hrvatska i Ličko-senjska županija · Vidi više »

Lička Plješivica

Lička Plješivica je planina u Hrvatskoj, a jedan manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Gospićko-senjska biskupija i Lička Plješivica · Lička Plješivica i Ličko-senjska županija · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Gospićko-senjska biskupija i Lika · Lika i Ličko-senjska županija · Vidi više »

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Gospićko-senjska biskupija i Nacionalni park Plitvička jezera · Ličko-senjska županija i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Gospićko-senjska biskupija i Otočac · Ličko-senjska županija i Otočac · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Gospićko-senjska biskupija i Senj · Ličko-senjska županija i Senj · Vidi više »

Smiljan

Smiljan je selo koje se nalazi sedam km sjeverozapadno od Gospića (Ličko-senjska županija) i petnaest km od ceste Split – Zagreb.

Gospićko-senjska biskupija i Smiljan · Ličko-senjska županija i Smiljan · Vidi više »

Udbina

Udbina je općina u Hrvatskoj.

Gospićko-senjska biskupija i Udbina · Ličko-senjska županija i Udbina · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.

Gospićko-senjska biskupija i Velebit · Ličko-senjska županija i Velebit · Vidi više »

Zdenko Križić

Zdenko Križić, O.C.D. (Johovac, Foča kod Doboja, BiH, 2. veljače 1953.) je nadbiskup i metropolit Splitsko-makarski i apostolski upravitelj Gospićko-senjski.

Gospićko-senjska biskupija i Zdenko Križić · Ličko-senjska županija i Zdenko Križić · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Gospićko-senjska biskupija i Ličko-senjska županija

Gospićko-senjska biskupija ima 72 odnose, a Ličko-senjska županija ima 102. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 6.90% = 12 / (72 + 102).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Gospićko-senjska biskupija i Ličko-senjska županija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »