Brže od pregledniku!
19 odnosi: Agaricomycetes, Bjelančevine, Bjelogorica, Boletales, Crnogorična šuma, Europa, Francuska, Gljive, Gljive stapčarke, Hrvatska, Ivan Focht, Klobuk (gljiva), Latinski jezik, Manit, Masti, Metar, Pepeo, Romano Božac, Stručak (mikologija).
Agaricomycetes
Agaricomycetes, razred gljiva u diviziji Basidiomycota.
Novi!!: Ljetni vrganj i Agaricomycetes · Vidi više »
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Novi!!: Ljetni vrganj i Bjelančevine · Vidi više »
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Novi!!: Ljetni vrganj i Bjelogorica · Vidi više »
Boletales
Boletales, red gljiva stapčarki (Basidiomycota) koji ime dobiva po rodu vrganja (Boletus) i porodici vrganjevki (Boletaceae).
Novi!!: Ljetni vrganj i Boletales · Vidi više »
Crnogorična šuma
Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.
Novi!!: Ljetni vrganj i Crnogorična šuma · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ljetni vrganj i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ljetni vrganj i Francuska · Vidi više »
Gljive
Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Ljetni vrganj i Gljive · Vidi više »
Gljive stapčarke
Spolni ciklus razmnožavanja gljiva. Basidiomycota je koljeno u carstvu gljiva.
Novi!!: Ljetni vrganj i Gljive stapčarke · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ljetni vrganj i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Focht
Ivan Focht (Sarajevo, 7. lipnja 1927. – Zagreb, 20. listopada 1992.), hrvatski i bosanskohercegovački filozof i mikolog.
Novi!!: Ljetni vrganj i Ivan Focht · Vidi više »
Klobuk (gljiva)
Klobuk je naziv za sastavni dio plodnog tijela gljive.
Novi!!: Ljetni vrganj i Klobuk (gljiva) · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ljetni vrganj i Latinski jezik · Vidi više »
Manit
Strukturna formula molekule manita. Manit (manitol, D-manit) heksavalentni alkohol, sastojak koji je čest prirodi i glavni je sastojak u mani, kemijske formule C6H8(OH)6.
Novi!!: Ljetni vrganj i Manit · Vidi više »
Masti
Strukturni model trostrukog glicerida (triglicerida) Strukturna formula triglicerida Masti i masna ulja su organski spojevi s velikom ulogom u izgradnji živih bića.
Novi!!: Ljetni vrganj i Masti · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Ljetni vrganj i Metar · Vidi više »
Pepeo
Pepeo nastajući izgaranjem drveta. Pepeo ili lug fini je prah koji ostaje nakon izgaranja neke tvari.
Novi!!: Ljetni vrganj i Pepeo · Vidi više »
Romano Božac
Romano Božac (Matiki kraj Žminja, 25. lipnja 1942. – Zagreb, 27. veljače 2020.) bio je agronom i sveučilišni profesor.
Novi!!: Ljetni vrganj i Romano Božac · Vidi više »
Stručak (mikologija)
Stručak je u mikologiji "stabljika" koja podržava klobuk gljive.
Novi!!: Ljetni vrganj i Stručak (mikologija) · Vidi više »
