Brže od pregledniku!
47 odnosi: Akademik, Arheologija, Šibenik, Demokratski centar, Fakultet hrvatskih studija, Filozofski fakultet u Zadru, Filozofski fakultet u Zagrebu, Franjo Tuđman, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska federalistička seljačka stranka, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski sabor, Hrvatsko iseljeništvo, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Mato Artuković, Novi list, Novinarstvo, Političar, Povijest, Povjesničar, Pravni fakultet u Zagrebu, Prvić, Prvić Šepurine, Publicistika, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Vijenac (časopis), Vlatko Pavletić, Zadar, Zadarska revija, Zagreb, 14. ožujka, 14. prosinca, 19. veljače, 1946., 1971., 1973., 1980., 1983., 1998., 1999., 20. stoljeće, 2015., 6. studenoga.
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Ljubomir Antić i Akademik · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Ljubomir Antić i Arheologija · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Ljubomir Antić i Šibenik · Vidi više »
Demokratski centar
Demokratski centar (DC), bila je centristička politička stranka u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljubomir Antić i Demokratski centar · Vidi više »
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Novi!!: Ljubomir Antić i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zadru
Filozofski fakultet u Zadru je bivša fakultetska ustanova u Zadru.
Novi!!: Ljubomir Antić i Filozofski fakultet u Zadru · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Ljubomir Antić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Ljubomir Antić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ljubomir Antić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ljubomir Antić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska federalistička seljačka stranka
Hrvatska federalistička seljačka stranka (HFSS) bila je hrvatska politička stranka, republikanski usmjerena, nastala 1926. od Hrvatske zajednice i disidenata Hrvatske seljačke stranke.
Novi!!: Ljubomir Antić i Hrvatska federalistička seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ljubomir Antić i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Ljubomir Antić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljubomir Antić i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ljubomir Antić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Ljubomir Antić i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" je javni znanstveni institut u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljubomir Antić i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar · Vidi više »
Mato Artuković
Mato Artuković (Kuljenovci kraj Dervente, BiH, 24. prosinca 1954.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Ljubomir Antić i Mato Artuković · Vidi više »
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Novi!!: Ljubomir Antić i Novi list · Vidi više »
Novinarstvo
Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.
Novi!!: Ljubomir Antić i Novinarstvo · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Ljubomir Antić i Političar · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Ljubomir Antić i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Ljubomir Antić i Povjesničar · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Ljubomir Antić i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Prvić
Prvić je otok u šibenskom otočju, u blizini Vodica.
Novi!!: Ljubomir Antić i Prvić · Vidi više »
Prvić Šepurine
Prvić Šepurine (rjeđe Šepurina) su mjesto na otoku Prviću.
Novi!!: Ljubomir Antić i Prvić Šepurine · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Ljubomir Antić i Publicistika · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Ljubomir Antić i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ljubomir Antić i Večernji list · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Ljubomir Antić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: Ljubomir Antić i Vlatko Pavletić · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Ljubomir Antić i Zadar · Vidi više »
Zadarska revija
Zadarska revija bio je hrvatski časopis za kulturu, znanost i umjetnost.
Novi!!: Ljubomir Antić i Zadarska revija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ljubomir Antić i Zagreb · Vidi više »
14. ožujka
14.
Novi!!: Ljubomir Antić i 14. ožujka · Vidi više »
14. prosinca
14.
Novi!!: Ljubomir Antić i 14. prosinca · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: Ljubomir Antić i 19. veljače · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Ljubomir Antić i 1946. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubomir Antić i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubomir Antić i 1973. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubomir Antić i 1980. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubomir Antić i 1983. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ljubomir Antić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ljubomir Antić i 1999. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubomir Antić i 20. stoljeće · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Ljubomir Antić i 2015. · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Ljubomir Antić i 6. studenoga · Vidi više »
