Sadržaj
71 odnosi: Anžuvinci, Avignon, Šubići, Žigmund Luksemburški, Ban, Benevento, Bosna, Bugarska, Dalmacija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Elizabeta Kotromanić, Hrvatska, Hrvatski herceg, Hrvatski jezik, Hrvatski vladari, Hrvatsko plemstvo, Ivaniš Nelipčić, Jadransko more, Jadviga Anžuvinska, Juraj I. Zrinski, Karlo I. Robert, Karlo II. Drački, Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva, Katoličanstvo, Kazimir III. Veliki, Knin, Kraljevina Ugarska, Kuga, Lišane Ostrovičke, Litva, Ludovik I. (razdvojba), Mađarska, Mađarski jezik, Manfredonia, Marija Anžuvinska, Mletačka Republika, Mletci, Napulj, Napuljsko Kraljevstvo, Nelipac II. Nelipčić, Papa, Pjastovići, Poljska, Poljski jezik, Popis čeških vladara, Prijestolje, Provansa, Rimsko-njemački car, Slavonija, ... Proširite indeks (21 više) »
- Mađarski vladari
Anžuvinci
Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Anžuvinci
Avignon
Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Avignon
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Šubići
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Žigmund Luksemburški
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Ban
Benevento
Benevento (latinski: Beneventum, napolitanski: Bënëvientë) je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Benevento u regiji Kampaniji, nekih 50 km od Napulja, a i raskrižje mnogih cesta na jugu Italije.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Benevento
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Bosna
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Bugarska
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Dalmacija
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Dubrovačka Republika
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Dubrovnik
Elizabeta Kotromanić
Elizabeta Kotromanić (Srebrenik, oko 1339. – Novigrad kraj Zadra, siječanj 1387.), hrvatsko-ugarska kraljica, supruga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Elizabeta Kotromanić
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatska
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatski herceg
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatski jezik
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatski vladari
Hrvatsko plemstvo
Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Hrvatsko plemstvo
Ivaniš Nelipčić
Ivaniš Nelipčić Cetinski († 1434.), hrvatski velikaš, cetinski i omiški knez i hrvatsko-dalmatinski ban.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Ivaniš Nelipčić
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Jadransko more
Jadviga Anžuvinska
Jadviga Anžuvinska (Hedviga; Budim, između 3. listopada 1373. i 18. veljače 1374. – Krakov, 17. srpnja 1399.), poljsko-litavska kraljica i katolička svetica.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Jadviga Anžuvinska
Juraj I. Zrinski
Juraj I. Zrinski, poznat i kao Juraj III.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Juraj I. Zrinski
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Karlo I. Robert
Karlo II. Drački
Karlo II.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Karlo II. Drački
Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva
Karlovog mosta u Pragu (1848.) Karlo IV.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Katoličanstvo
Kazimir III. Veliki
Kazimir III.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Kazimir III. Veliki
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Knin
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Kraljevina Ugarska
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Kuga
Lišane Ostrovičke
Utvrda u Lišanima Lišane Ostrovičke su općina u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Lišane Ostrovičke
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Litva
Ludovik I. (razdvojba)
* Ludovik I. Anžuvinac.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Ludovik I. (razdvojba)
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Mađarska
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Mađarski jezik
Manfredonia
Manfredonia je grad u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Manfredonia
Marija Anžuvinska
location.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Marija Anžuvinska
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Mletačka Republika
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Mletci
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Napulj
Napuljsko Kraljevstvo
Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Napuljsko Kraljevstvo
Nelipac II. Nelipčić
Nelipac II.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Nelipac II. Nelipčić
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Papa
Pjastovići
Grb dinastije Pjastovića Pjastovići (polj. Piastowie), vladarska dinastija koja je vladala Poljskom od 960. do 1370. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Pjastovići
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Poljska
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Poljski jezik
Popis čeških vladara
Kategorija:Povijest Češke Češki vladari.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Popis čeških vladara
Prijestolje
generalni guverner prilikom otvaranja Parlamenta. Prijestolje ili vladarska stolica (susreće se i grecizam tron) je službena stolica na kojoj sjedi monarh prilikom javnih ceremonija.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Prijestolje
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Provansa
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Rimsko-njemački car
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Slavonija
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Slovački jezik
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Srednji vijek
Stjepan Anžuvinac
Stjepan Anžuvinac (26. prosinca 1332. – 9. kolovoza 1354.), ugarski kraljević iz dinastije Anžuvinaca, koji je obnašao časti i dužnosti erdejskog vojvode (1350. – 1354.) i hrvatskog hercega (1351. – 1354.). Bio je sin napuljskog kraljevića i hrvatsko-ugarskog kralja Karla I.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Stjepan Anžuvinac
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Stjepan II. Kotromanić
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Sveučilište
Trnava
Trnava može značiti: Hrvatska.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Trnava
Višegrad (Mađarska)
Višegrad (mađarski: Visegrád, slovački: Vyšehrad, njemački: Plintenburg) je grad u Peštanskoj županiji u sjevernoj Mađarskoj.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Višegrad (Mađarska)
Višegradski ugovor
Višegradski ugovor je privilegij hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca Dubrovniku (dubrovačkoj komuni), izdan u Višegradu 27. svibnja 1358. godine.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Višegradski ugovor
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj Jagelo, kasnije Vladislav II.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Vladislav II. Jagelović, poljski kralj
Vladislava Kurjaković
Vladislava Kurjaković Nelipčić, zvana i Vjekoslava (?, oko 1303. – ?, iza 1346.), hrvatska kneginja iz obitelji Kurjaković, kninska kneginja i supruga kneza Nelipca II. Nelipčića Cetinskog.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Vladislava Kurjaković
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Vojvoda
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Zadar
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Zadarski mir
Zlatna Horda
Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Zlatna Horda
Zrin
Zrin je naselje u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija, općina Dvor.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i Zrin
10. rujna
10.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i 10. rujna
15. siječnja
15.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i 15. siječnja
17. studenoga
17.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i 17. studenoga
21. srpnja
21.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i 21. srpnja
3. studenoga
3.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i 3. studenoga
5. ožujka
5.
Pogledaj Ludovik I. Anžuvinac i 5. ožujka
Vidi također
Mađarski vladari
- Andrija I.
- Andrija II.
- Andrija III. Mlečanin
- Arpad
- Bela I.
- Bela III.
- Bela IV.
- Emerik, hrvatsko-ugarski kralj
- Gejza
- Gejza I.
- Ladislav I. Sveti
- Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj
- Ladislav IV. Kumanac
- Ludovik I. Anžuvinac
- Salomon, ugarski kralj
- Stjepan I. Sveti
- Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
- Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
- Takšonj
Također poznat kao Ludovik I., Ludovik I. Anžuvinski, Ludovik I. Veliki, Ludovik I. Veliki, kralj Mađarske, Ludovik Veliki.