Brže od pregledniku!Sličnosti između Luka Kaliterna i Mihovil Borovčić Kurir
Luka Kaliterna i Mihovil Borovčić Kurir imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Bonačić, Šime Poduje, Božidar Šitić, Frane Tagliaferro, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Ljubo Benčić, Mario Righi, Mirko Bonačić, Mirko Machiedo, Nikola Gazdić, Nogomet, Petar Dujmović, Split, Zagreb, 1923., 1927..
Ante Bonačić
Antun Bonačić (Split, 12. lipnja 1905. – 25. rujna 1948.) je bivši hrvatski nogometaš.
Ante Bonačić i Luka Kaliterna · Ante Bonačić i Mihovil Borovčić Kurir ·
Šime Poduje
Šime Poduje (Vis, 19. svibnja 1905. – Split, 31. listopada 1966.) je bivši hrvatski nogometaš, športski dužnosnik i pravnik.
Šime Poduje i Luka Kaliterna · Šime Poduje i Mihovil Borovčić Kurir ·
Božidar Šitić
Božidar Šitić (1891. – 1968.), jedan od prvih igrača Hajduka koji u njemu igra od samog osnutka 1911.
Božidar Šitić i Luka Kaliterna · Božidar Šitić i Mihovil Borovčić Kurir ·
Frane Tagliaferro
Frane Tagliafero, nekadašnji Hajdukov igrač s ukupno 89 nastupa i 14 postignutih zgoditaka u 20 službenih nastupa u Splitskom podsavezu.
Frane Tagliaferro i Luka Kaliterna · Frane Tagliaferro i Mihovil Borovčić Kurir ·
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
HNK Hajduk Split i Luka Kaliterna · HNK Hajduk Split i Mihovil Borovčić Kurir ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Luka Kaliterna · Hrvatska i Mihovil Borovčić Kurir ·
Ljubo Benčić
Ljubo Benčić (Stari Grad, 2. siječnja 1905. – Zagreb, 28. veljače 1992.), bivši hrvatski nogometni igrač i trener.
Ljubo Benčić i Luka Kaliterna · Ljubo Benčić i Mihovil Borovčić Kurir ·
Mario Righi
Mario Righi, jedan od nekadašnjih igrača Hajduka koji za klub počinje igrati još desetih godina dvadesetog stoljeća, a prvi nastup na službenoj utakmici zaigrao je protiv splitskog Borca 28. ožujka 1920. prvoj nakon osnivanja splitskog nogometnog podsaveza.
Luka Kaliterna i Mario Righi · Mario Righi i Mihovil Borovčić Kurir ·
Mirko Bonačić
Mirko Bonačić, nadimak Babica (Split, 8. ožujka 1903. – Split, 18. listopada 1989.) je bivši hrvatski nogometaš.
Luka Kaliterna i Mirko Bonačić · Mihovil Borovčić Kurir i Mirko Bonačić ·
Mirko Machiedo
Mirko Machiedo, nogometaš Hajduka iz prve polovice 1920-tih godina koji je svoj prvi službeni nastup zabilježio još na prvoj utakmici u splitskom podsavezu protiv splitskog Borca koja se održala 28. ožujka 1920., a na kojem nastupa u početnom sastavu i zabija dva gola.
Luka Kaliterna i Mirko Machiedo · Mihovil Borovčić Kurir i Mirko Machiedo ·
Nikola Gazdić
200px Nikola Gazdić (Split, rođen sredinom 1890-tih; - 6. prosinca 1922.), Hajdukov igrač na mjestu napadača.
Luka Kaliterna i Nikola Gazdić · Mihovil Borovčić Kurir i Nikola Gazdić ·
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Luka Kaliterna i Nogomet · Mihovil Borovčić Kurir i Nogomet ·
Petar Dujmović
Petar Dujmović (Split, 19. kolovoz 1893 - Zadar †3. lipnja 1980), poznat kao Fjaka, jedan je od prvih nogometaša Hajduka iz 1910-tih godina, obrambeni igrač.
Luka Kaliterna i Petar Dujmović · Mihovil Borovčić Kurir i Petar Dujmović ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Luka Kaliterna i Split · Mihovil Borovčić Kurir i Split ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Luka Kaliterna i Zagreb · Mihovil Borovčić Kurir i Zagreb ·
1923.
Bez opisa.
1923. i Luka Kaliterna · 1923. i Mihovil Borovčić Kurir ·
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Luka Kaliterna i Mihovil Borovčić Kurir imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Luka Kaliterna i Mihovil Borovčić Kurir
Usporedba između Luka Kaliterna i Mihovil Borovčić Kurir
Luka Kaliterna ima 79 odnose, a Mihovil Borovčić Kurir ima 34. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 15.04% = 17 / (79 + 34).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Luka Kaliterna i Mihovil Borovčić Kurir. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
