Otvori u Google MapamaSadržaj
74 odnosi: Alzette, Ardeni, Bečki kongres, Belgija, Benediktinci, Benelux, Bjelogorica, Brabant (pokrajina), Celzij, Clervaux, Clerve, Država, Drugi svjetski rat, Euro, Europska unija, Francuska, Francuski jezik, Francuzi, Gotika, Henri, veliki vojvoda od Luksemburga, Hodočašće, Hosingen, Istok, Jug, Kanton, Katar, Koordinirano svjetsko vrijeme, London, Lorena, Luksemburški franak, Luksemburški jezik, Luksemburžani, Luksemburg (razdvojba), Luxembourg, Međunarodni monetarni fond, Meuse, Moselle (rijeka), Muzej, NATO, Neutralnost, Nijemci, Nizozemska, Njemačka, Njemački jezik, Njemački savez, Oborina, Ons Heemecht, Our (rijeka), Pétrusse, Portugalci, ... Proširite indeks (24 više) »
- Države članice Europske unije
- Države članice NATO-a
Alzette
Alzette (Luksemburški: Uelzecht) je rijeka duga 73 km) u Francuskoj i Luksemburgu. Desna je pritoka Sauera (pritoka Moselle), u porječju Rajne. Izvire u Thilu u blizini grada Villeruptu u departmanu Meurthe-et-Moselle u Francuskoj. Granicu s Luksemburgom prelazi nakon 2.7 km. U Lameschmillenu (blizu Bergema) joj se pridružuje rijeka Mess.
Pogledaj Luksemburg i Alzette
Ardeni
Krajolik ardenskog sela Frahan u Belgiji Ardeni (fra. l’Ardenne, les Ardennes, od keltskog Arduenna - uzvišenje) su niskoplaninsko i brdovita područja u zapadnoj Europi.
Pogledaj Luksemburg i Ardeni
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Pogledaj Luksemburg i Bečki kongres
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Luksemburg i Belgija
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Pogledaj Luksemburg i Benediktinci
Benelux
Satelitska snimka zemalja Beneluxa Benelux Benelux Benelux je zajednica u Zapadnoj Europi koja je osnovana 5.
Pogledaj Luksemburg i Benelux
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Pogledaj Luksemburg i Bjelogorica
Brabant (pokrajina)
Bivša pokrajina Brabant unutar Belgije, danas podijeljena na Flamanski Brabant, Valonski Brabant i Briselsku regiju. Pokrajina Brabant bila je dio Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske od 1815.
Pogledaj Luksemburg i Brabant (pokrajina)
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Pogledaj Luksemburg i Celzij
Clervaux
Clervaux (lb. Klierf, njem. Clerf) je općina i gradić na sjeveru Luksemburga.
Pogledaj Luksemburg i Clervaux
Clerve
Clerve je rijeka koja teče kroz Luksemburg, ulijevajući se u Wiltzom kod Kautenbacha na nadmorskoj visini od 250 m. Protječe kroz gradove Troisvierges i Clervaux, a uzvodno od Clervauxa nosi ime Woltz.
Pogledaj Luksemburg i Clerve
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Luksemburg i Država
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Luksemburg i Drugi svjetski rat
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Pogledaj Luksemburg i Euro
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Luksemburg i Europska unija
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Luksemburg i Francuska
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Luksemburg i Francuski jezik
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Pogledaj Luksemburg i Francuzi
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Pogledaj Luksemburg i Gotika
Henri, veliki vojvoda od Luksemburga
Henri, Veliki Vojvoda od Luksemburga Grb Henrija, Velikog vojvode od Luksemburga Henri, veliki vojvoda Luksemburga (Betzdorf, 16. travnja 1955.), trenutni luksemburški vladar.
Pogledaj Luksemburg i Henri, veliki vojvoda od Luksemburga
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Pogledaj Luksemburg i Hodočašće
Hosingen
Hosingen (lb. House, njem. Hosingen) je općina i gradić na sjeveru Luksemburga.
Pogledaj Luksemburg i Hosingen
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Pogledaj Luksemburg i Istok
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Pogledaj Luksemburg i Jug
Kanton
Kanton (franc., canton, izvedeno od stprov. cantoun, "ugao ulice", potom "pokrajina", "zemlja") je naziv za administrativno-teritorijalnu jedinicu u Švicarskoj, Francuskoj, Belgiji, te za upravnu podjedinicu u Federaciji BiH.
Pogledaj Luksemburg i Kanton
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Luksemburg i Katar
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Pogledaj Luksemburg i Koordinirano svjetsko vrijeme
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pogledaj Luksemburg i London
Lorena
Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Luksemburg i Lorena
Luksemburški franak
Luksemburški franak, ISO 4217: LUF je bio službeno sredstvo plaćanja u Luksemburgu.
Pogledaj Luksemburg i Luksemburški franak
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001.
Pogledaj Luksemburg i Luksemburški jezik
Luksemburžani
Luksemburžani su malen germanski narod nastanjen u Luksemburgu (272 000) te u Njemačkoj (15 000), Belgiji (4300), Francuskoj (3600) i Austriji (300).
Pogledaj Luksemburg i Luksemburžani
Luksemburg (razdvojba)
* Veliko Vojvodstvo Luksemburg, država u Zapadnoj Europi.
Pogledaj Luksemburg i Luksemburg (razdvojba)
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Pogledaj Luksemburg i Luxembourg
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Pogledaj Luksemburg i Međunarodni monetarni fond
Meuse
* Meuse (rijeka).
Pogledaj Luksemburg i Meuse
Moselle (rijeka)
Moselle (luksemburški: Musel, njemački: Mosel) rijeka je koja teče kroz Francusku, Luksemburg i Njemačku.
Pogledaj Luksemburg i Moselle (rijeka)
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Pogledaj Luksemburg i Muzej
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.
Pogledaj Luksemburg i NATO
Neutralnost
250px Neutralnost je oblik stajališta koji znači ne zauzimanje bilo čije strane u nekom sukobu, sporu i slično.
Pogledaj Luksemburg i Neutralnost
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Luksemburg i Nijemci
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Luksemburg i Nizozemska
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Luksemburg i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Luksemburg i Njemački jezik
Njemački savez
Njemačka konfederacija ili Njemački savez (njem. Deutscher Bund) bio je konfederacija 39 suverenih država Srednje Europe s pretežno njemačkim govornim područjem.
Pogledaj Luksemburg i Njemački savez
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu.
Pogledaj Luksemburg i Oborina
Ons Heemecht
Ons Hemecht, ili D'Uelzecht je himna Velikog Vojvodstva Luksemburg.
Pogledaj Luksemburg i Ons Heemecht
Our (rijeka)
Our je rijeka u Belgiji, Luksemburgu i Njemačkoj.
Pogledaj Luksemburg i Our (rijeka)
Pétrusse
Pétrusse je rijeka koja teče kroz Luksemburg, utječući u Alzette kod grada Luxembourga.
Pogledaj Luksemburg i Pétrusse
Portugalci
Portugalci su romanski narod sa zapadne obale Iberskog poluotoka u područjima južno od Galicije.
Pogledaj Luksemburg i Portugalci
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Luksemburg i Prvi svjetski rat
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Pogledaj Luksemburg i Rajna
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Luksemburg i Renesansa
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Luksemburg i Rijeka
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Pogledaj Luksemburg i Romanika
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Pogledaj Luksemburg i Samostan
Sauer
Sauer (njemački, luksemburški) ili Sûre (francuski) je rijeka u Belgiji, Luksemburgu i Njemačkoj.
Pogledaj Luksemburg i Sauer
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Luksemburg i Siječanj
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Pogledaj Luksemburg i Sjever
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Pogledaj Luksemburg i Talijani
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Pogledaj Luksemburg i Turizam
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Pogledaj Luksemburg i Ugljen
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Luksemburg i UNESCO
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Pogledaj Luksemburg i Vijeće Europe
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Pogledaj Luksemburg i Zapad
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Pogledaj Luksemburg i Zapadna Europa
.lu
.lu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Luksemburg.
Pogledaj Luksemburg i .lu
1. siječnja
1.
Pogledaj Luksemburg i 1. siječnja
11. svibnja
11.
Pogledaj Luksemburg i 11. svibnja
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Luksemburg i 1914.
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Pogledaj Luksemburg i 1940.
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Luksemburg i 1999.
25. srpnja
25.
Pogledaj Luksemburg i 25. srpnja
9. rujna
9.
Pogledaj Luksemburg i 9. rujna
Vidi također
Države članice Europske unije
- Španjolska
- Švedska
- Austrija
- Belgija
- Bugarska
- Cipar
- Danska
- Estonija
- Finska
- Francuska
- Grčka
- Hrvatska
- Irska
- Italija
- Kraljevina Nizozemska
- Latvija
- Litva
- Luksemburg
- Malta
- Mađarska
- Nizozemska
- Njemačka
- Poljska
- Portugal
- Rumunjska
- Slovačka
- Slovenija
- Češka
Države članice NATO-a
- Španjolska
- Švedska
- Albanija
- Belgija
- Bugarska
- Crna Gora
- Danska
- Estonija
- Finska
- Francuska
- Grčka
- Hrvatska
- Island
- Italija
- Kanada
- Kraljevina Nizozemska
- Latvija
- Litva
- Luksemburg
- Mađarska
- Nizozemska
- Njemačka
- Norveška
- Poljska
- Portugal
- Rumunjska
- Sjedinjene Američke Države
- Sjeverna Makedonija
- Slovačka
- Slovenija
- Turska
- Ujedinjeno Kraljevstvo
- Češka
Također poznat kao Veliko Vojvodstvo Luksemburg.