Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Maksimilijan Mihelčič i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Maksimilijan Mihelčič i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu

Maksimilijan Mihelčič vs. Prvenstvo Jugoslavije u nogometu

Maksimilijan Mihelčič nadimak Maks (Ljubljana, 29. srpnja 1905. – Zagreb, 29. ožujka 1958.) bio je slovenski nogometaš. Prvo prvenstvo Kraljevine Jugoslavije održano je 1923. kup-sustavom, a prvi je prvak bio Građanski iz Zagreba, dok je prvo prvenstvo po liga-sustavu bilo 1927., a osvojio ga je Hajduk iz Splita.

Sličnosti između Maksimilijan Mihelčič i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu

Maksimilijan Mihelčič i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu imaju 7 stvari u zajedničke (u Unijapedija): GNK Dinamo Zagreb, Hrvatska, Ljubljana, Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926., Zagreb, 1. HŠK Građanski Zagreb, 1923..

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

GNK Dinamo Zagreb i Maksimilijan Mihelčič · GNK Dinamo Zagreb i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Maksimilijan Mihelčič · Hrvatska i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Ljubljana i Maksimilijan Mihelčič · Ljubljana i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »

Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926.

Sezona Prvog razreda 1926. je četvrto nogometno natjecanje u Kraljevini SHS.

Maksimilijan Mihelčič i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926. · Prvenstvo Jugoslavije u nogometu i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1926. · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Maksimilijan Mihelčič i Zagreb · Prvenstvo Jugoslavije u nogometu i Zagreb · Vidi više »

1. HŠK Građanski Zagreb

Prvi hrvatski građanski športski klub, poznatiji samo kao Građanski, bio je nogometni klub u Zagrebu.

1. HŠK Građanski Zagreb i Maksimilijan Mihelčič · 1. HŠK Građanski Zagreb i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

1923. i Maksimilijan Mihelčič · 1923. i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Maksimilijan Mihelčič i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu

Maksimilijan Mihelčič ima 38 odnose, a Prvenstvo Jugoslavije u nogometu ima 119. Kao što im je zajedničko 7, Jaccard indeks 4.46% = 7 / (38 + 119).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Maksimilijan Mihelčič i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: